Connect with us

Politika

BiH NA PROMAJI! Nema vladavine prava, nema novca iz EU

Nakon što je u proteklih nekoliko godina pitanja poput zaštite demokratskih standarda, vladavine zakona i ljudskih prava stavila u prvi plan, Evropska komisija namjerava u narednom koraku ove oblasti pretočiti u čvrsti budžetski okvir.

Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za naredni budžetski period EU od 2028. do 2034 težak najmanje 1,2 hiljade milijardi evra, planirano je da se zemljama članicama koje budu nazadovale u ovim oblastima uskrate sredstva iz budžeta, što je prvi put da se Brisel odlučuje na ovakav korak.

I do sada novac iz Brisela je uskraćivan Mađarskoj zbog njenog nazadovanja u ovim oblastima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ovi uslovi biti direktno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu briselski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetine milijardi evra sredstava. Podsjećanja radi, više od 40 odsto budžeta Mađarske ovisno je o EU finansiranju.

Ova namjera Komisije odraziće se i na zemlje našeg regiona, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a da će gledati kroz prste zemljama kandidatima.

Briselski “Politico”, na primjer, piše da su vidjeli finski tekst u vezi s komentarima oko novog budžeta, u kojem se insistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično znači i na programe za zapadni Balkan.

Kako piše ovaj list, Komisija želi da prekine sa sadašnjim rješenjima da pojedine zemlje članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjere sredstva s drugih stavki.

Ako je ovo tačno, to znači da će veza između novca i poštovanja vladavine prava biti eksplicitno navedena kao uslov za novac.

Nekoliko zemalja EU, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose budžetu EU, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga budžeta. Nakon njegovog objavljivanja, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat najranije do 2027. godine.

Iako se novi principi počinju primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije.

Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem periodu novac se često davao “na lijepe oči”, bez striktne provjere kako će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja već postrožena pravila u vezi s ovim sredstvima iz Plana rasta će dodatno biti opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.

BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti naredna, a možda i zadnja, zemlja koja će postati članica EU.

 

Related Topics:

Politika

KONSTATUJE SE PRESTANAK MANDATA DODIKU: NSRS povlači sporne zaključke iz decembra 2024.godine

Narodna skupština Republike Srpske na današnjoj sjednici razmatra prijedlog kojim se poništava set zaključaka usvojenih u decembru prošle godine, a koji su se odnosili na osporavanje nadležnosti pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.

Riječ je o dokumentima koje je entitetski parlament, pod snažnim političkim utjecajem vlasti Milorada Dodika, tada donio s ciljem delegitimizacije Suda BiH, Tužilaštva BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Na dnevnom redu sjednice, pod trećom tačkom, nalazi se “Prijedlog zaključka o stavljanju van snage zaključaka donesenih u decembru 2024. godine”. Time vlast u Republici Srpskoj faktički odustaje od politike otvorenog sukoba s institucijama pravosuđa BiH, koja je obilježila kraj prošle i početak ove godine.

Zaključci koji se sada povlače sadržavali su tvrdnje da su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV “neustavne institucije koje je nametnuo visoki predstavnik suprotno Ustavu BiH”. Ti dokumenti bili su osnov za političku kampanju vlasti u Banjoj Luci protiv državnih institucija i visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Tada je NSRS tvrdila i da Sud i Tužilaštvo BiH vode “politički montirane procese protiv predstavnika Republike Srpske”, zahtijevajući njihovu obustavu. Uz to, Skupština je poručila da “evropski pravni standardi ne dopuštaju degradirajuće sudske procese protiv osoba narušenog zdravlja”, pozivajući predsjednika RS i direktora Službenog glasnika da se ne odazivaju pozivima Suda BiH dok se Dodik, koji je bio optužen pred Sudom BiH, ne oporavi.

Poništavaju se i zaključci kojima su predstavnici RS u zajedničkim institucijama BiH pozivani da obustave odlučivanje na državnom nivou “dok EU ne obezbijedi pravične uslove suđenja”, te oni u kojima se Tužilaštvo BiH optuživalo za “atak na ustavni poredak BiH” i “miješanje u rad Narodne skupštine RS”.

Zaključci su uključivali i inicijativu za izmjene Krivičnog zakonika RS, kojima bi se uvelo krivično djelo “nepoštovanja odluka institucija Republike Srpske” — što je izazvalo oštre reakcije međunarodne zajednice i opozicije.

Današnja odluka, stoga, predstavlja povlačenje vlasti RS iz otvorenog institucionalnog sukoba sa državnim pravosuđem, ali i svojevrsno priznanje da su zaključci iz decembra bili politički i pravno neodrživi.

Poslanik PDP-a Igor Crnadak jutros je na društvenim mrežama objavio fotografiju dnevnog reda, nazvavši današnji dan “istorijskim”, jer, kako je naveo, “Skupština praktično konstatuje da Dodik više nije predsjednik RS”. Njegova izjava odnosi se i na drugu tačku sjednice, koja se tiče izbora vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske nakon isteka Dodikovog mandata.

Treća tačka, povlačenje zaključaka o “urušavanju ustavnog poretka BiH”, označava kraj jedne faze Dodikove politike stalne konfrontacije sa institucijama države i međunarodnom zajednicom.

Nastavi čitati

Politika

POKRET SIGURNA SRPSKA: Novi politički pokret Draška Stanivukovića

Novi politički pokret lidera PDP-a Draška Stanivukovića u Republici Srpskoj, koji će zvanično biti oformljen 19. oktobra na Palama, zvaće se “Pokret sigurna Srpska”.

Stanivuković je ranije rekao kako je predsjedništvo njegove stranke podržalo odluku o učešću PDP-a u organizovanju političkog pokreta i formiranju izborne koalicije za izbore 2026. godine.

Ali, potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak je jedan od rijetkih koji to nije učinio jer smatra da, između ostalog, vodi ka gašenju PDP-a.

Sporazum na Jahorini će potpisati Stanivuković, Igor Radojičić i Dejan Kojić.

Najavio je da će se tako ponuditi “stvarna alternativa sadašnjoj vlasti te stvoriti snagu koja će donijeti promjene, obnoviti institucije i ojačati Republiku Srpsku”, ali i kako “više ništa neće biti isto” poslije osnovanja ovog pokreta.

Nastavi čitati

Politika

KLJUČNA TAČKA U SPORAZUMU NOVOG POLITIČKOG POKRETA: Odbacivanje koalicije sa SNSD-om

Osnovni cilj noovg pokreta jeste promjena postojećeg sistema vlasti u Republici Srpskoj.

“Odbacivanje mogućnosti koaliranja sa SNSD” jedna je od tačaka navedenih u koalicionom sporazumu koji će sutra potpisati predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković, predjesdnik Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ Igor Radojičić i načelnik Pala Dejan Kojić.

U sporazumu, u koji je uvid imao BN, predviđa se formiranje političkog pokreta čiji je osnovni cilj promjena postojećeg sistema vlasti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i, kako se navodi, uspostavljanje pravednijeg, efikasnijeg i transparentnijeg upravljanja.

U sporazumu je naglašeno da se pokret zalaže za mir, sigurnost i vladavinu prava, jednakost svih građana, te jačanje demokratskih vrijednosti i društvene odgovornosti.

Svečano potpisivanje sporazuma o formiranju novog političkog pokreta biće održano u nedjelju, 19. oktobra, u hotelu „Vučko“ na Jahorini, u opštini Pale, sa početkom u 14.00 sati.

Stanivuković i Radojičić su ranije kazali da se ovim ne gase političke stranke i Pokret se formira za opšte izbore, koji će se održati u oktobru naredne godine.

Predsjednik Pokreta biće Draško Stanivuković, a njegovi zamjenici biće Radojičić i Kojić.

Nastavi čitati

Aktuelno