Connect with us

Svijet

HOROR! Otac u Pakistanu ubio kćerku (16) jer nije htjela obrisati TikTok!

Pakistanska policija potvrdila je u petak da je otac usmrtio svoju 16-godišnju kćerku jer je odbila izbrisati svoj korisnički račun na TikToku. Ubistvo se dogodilo u gradu Rawalpindiju, pored glavnog grada Islamabada.

“Otac je od djevojke tražio da izbriše svoj TikTok račun. Nakon što je odbila, ubio ju je”, izjavio je glasnogovornik policije za agenciju AFP. Prema policijskom izvještaju, istražioci navode da je otac ubio kćerku zbog časti, nakon čega je uhapšen.

Pokušaj zataškavanja i raniji slučajevi

Porodica žrtve je, prema navodima policije, u početku pokušala prikazati ubistvo kao samoubistvo.

Ovaj slučaj nije usamljen; prošlog je mjeseca ubijena 17-godišnja influencerica Sana Yousaf od strane muškarca čije je udvaranje prethodno odbila.

Sana Yousaf imala je više od milion pratilaca na društvenim mrežama, uključujući TikTok, gdje je objavljivala videozapise o svojim omiljenim kafićima, proizvodima za njegu kože i tradicionalnoj odjeći. Njezina popularnost, nažalost, nije ju zaštitila.

TikTok je iznimno popularan u Pakistanu, dijelom zbog svoje dostupnosti stanovništvu s nižom stopom pismenosti. Ženama je aplikacija pružila rijetku priliku za pronalazak publike i prihoda u zemlji gdje manje od četvrtine žena učestvuje u formalnoj ekonomiji, prenosi index.hr.

Ipak, prema izvještaju Mobile Gender Gap Report za 2025., samo 30 posto žena u Pakistanu posjeduje pametni telefon, u poredbeni s 58 posto muškaraca.

Pakistanske telekomunikacijske vlasti više su puta blokirale aplikaciju zbog “nemoralnog ponašanja”.

U pokrajini Balochistan ranije ove godine muškarac je priznao ubistvo svoje 14-godišnje kćerke zbog TikTok videa koji su, kako je rekao, narušili njenu čast.

Svijet

MASOVNI RAKETNI UDAR NA UKRAJINU: “Rusi digli MiG-31, nose Kinžal” (VIDEO)

Rusija je u ranim jutarnjim satima 16. oktobra izvela masovni raketni napad na Ukrajinu, gađajući gradove u više oblasti i izazvavši vazdušne uzbune širom zemlje.

Gađani gradovi u više oblasti, uključujući Harkov i Černigov
Napadi ciljali energetsku infrastrukturu pred zimu
Tramp pozvao Putina da prekine napade prije sastanka sa Zelenskim
Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo izdalo je nacionalno upozorenje na raketnu prijetnju oko 5.20 po lokalnom vremenu, saopštivši da je Rusija podigla bombardere tipa MiG-31. Sat kasnije, vazduhoplovstvo je objavilo da je još jedan MiG-31 poletio sa aerodroma Savaslejka u Nižnjem Novgorodu.

Avioni MiG-31 sposobni su da nose hipersonične rakete Kinžal, koje Rusija koristi za napade duboko unutar ukrajinske teritorije, piše Kyiv Independent.

Ubrzo nakon prvog upozorenja, eksplozije su odjeknule u više ukrajinskih gradova. Eksplozije su do sada prijavljene u Harkovu i Izjumu (Harkovska oblast), Kropivnickom (Kirovogradska oblast) i Poltavi, prema navodima portala Suspilne.

Nakon drugog nacionalnog upozorenja, eksplozije su prijavljene i u Černigovu, a novi talas eksplozija čuo se i u Harkovu.

Guverner Černigovske oblasti Dmitro Brižinski kasnije je saopštio da je u napadu pogođeno industrijsko preduzeće u gradu, ali nije naveo koje.

Napadi su i dalje u toku, a podaci o šteti i žrtvama još nisu dostupni.

Prema saopštenju ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je u ovom napadu koristila balističke i krstareće rakete, kao i roj dronova tipa “Šahed”.

Napad je uslijedio svega nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na konferenciji za medije u Ovalnom kabinetu 15. oktobra pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “prestane da ubija Ukrajince”.

Sastanak u Bijeloj kući
Tramp bi trebalo da se sastane sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 17. oktobra, gdje će dvojica lidera razgovarati o ukrajinskim sposobnostima za dalekometne udare, potrebama u protivvazdušnoj odbrani, kao i o mogućnosti da SAD obezbede Kijevu rakete Tomahavk.

Rusija je upozorila da bi isporuka Tomahavka predstavljala “ozbiljnu eskalaciju” koja bi zahtijevala “agresivan odgovor”.

Kremlj je posljednjih nedjelja pojačao masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, izazivajući nestanke struje i teška oštećenja ključnih objekata, dok se vremenski uslovi pogoršavaju, a noći postaju duže.

Podsjetimo, masovni raketni napad na Kijev 10. oktobra oštetio je gradsku termoelektranu i ostavio stotine hiljada domaćinstava bez struje. U tom napadu poginulo je jedno dijete, a 24 osobe su ranjene, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Svijet

Njemačka će finansirati PAKET AMERIČKOG ORUŽJA za Ukrajinu od 500 miliona dolara

Njemačka će finansirati paket američkog oružja za Ukrajinu u vrijednosti od 500 miliona dolara, izjavio je danas njemački ministar odbrane Boris Pistorijus na sastanku takozvane Ramštajn grupe, saveznika Kijeva, u Briselu.

Paket će obuhvatiti sisteme protivvazdušne odbrane, rakete Patriot, radarske sisteme, precizno navođene artiljerijske rakete i municiju, rekao je on i dodao da ukupna dodatna njemačka vojna pomoć iznosi više od dvije milijarde evra, prenosi Rojters.

Pistorijus je takođe, najavio isporuku još dva sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T, koji uključuju veliki broj raketa i raketa za protivvazdušnu odbranu koje se ispaljuju sa ramena, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

POLJSKA U STRAHU OD RUSIJE! Evropa nije spremna za novi tip rata

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski upozorio je da Evropa mora da bude pripremljena na mogućnost da Rusija izvede udare duboko u kontinent, ocjenjujući kao neodgovorno odustajanje od inicijative za takozvani zid od dronova duž istočnog krila NATO-a.

Sikorski je, gradeći svoj argument pokazujući u Londonu oboreni dron tipa Shahed-136 koji se koristio u Ukrajini, pozvao i na očuvanje snažne vojne i političke podrške Kijevu, izražavajući nadu da će Sjedinjene Države isporučiti dugodometne rakete “tomahavk” koje bi omogućile udare na ruske infrastrukturne ciljeve.

Inicijativa – iz lokalne u kontinentalnu
Ideja o “zidu od dronova”, koju je Evropska komisija početkom septembra inicirala kao mjeru zaštite istočne granice EU nakon incidenta sa ulaskom dronova u poljski vazdušni prostor, sada se razmatra u širem formatu.

Komisija je predložila moguće proširenja projekta kako bi pokrio veći dio teritorije Evropske unije u okviru takozvane European Drone Defence Initiative. Taj prijedlog biće uključen u predstojeću “mapu puta” za odbranu koju priprema Komisija.

Frontlajn države i zvaničnici iz baltičkih i sjevernih zemalja ranije su iskazali podršku ideji o formiranju višeslojnog sistema detekcije i neutralizacije bespilotnih letjelica duž istočnog pojasa, ali su neke članice upozorile da je koncept još “sirov” i da zahtijeva koordinaciju, tehničku jasnoću i znatna sredstva.

Rokovi i realizacija
Premijerka Letonije Evika Silinja ocijenila je ideju kao još vrlo “sirovu”, ali je istakla da projekat ima prioritetnu važnost i da bi, prema procjenama nekih zvaničnika, mogao da bude realizovan u roku od oko godinu do godinu i po ako se obezbijede politička volja i finansijska podrška.

Stručnjaci i političari upozoravaju da će izgradnja takve platforme – koja podrazumijeva mrežu senzora, sistema za praćenje i automatizovanih kontramjera, uključujući i mogućnosti za presretanje – biti kompleksna i skupa, te da zahtijeva i integraciju sa NATO mehanizmima i nacionalnim odbrambenim kapacitetima. Uporedo, već je započeta trka među kompanijama iz odbrambenog sektora za pozicioniranje u okviru budućih nabavki.

Posljedice po odbranu i politiku
Primjedbe Sikorskog otkrivaju dvije ključne teze u aktuelnoj evropskoj raspravi o bezbjednosti: prvo, da se percepcija prijetnje pomjera sa lokalnih incidenata ka potencijalno većem riziku po unutrašnji dio kontinenta; i drugo, da bez jasne i dosljedne podrške Zapada Ukrajini – uključujući dugoročne zalihe i sposobnost da nanosi ofanzivne udare na daleke ciljeve – neće biti dovoljno odvraćanja koje bi uticalo na računicu Moskve.

Dok rasprava o “zidu od dronova” dobija nove impulse i pretvara se iz regionalne u šire evropsko pitanje, ostalo je još mnogo tehničkih, pravnih i političkih otvorenih pitanja – od budžetskih izvora i podjele odgovornosti do odnosa između EU i NATO-a. Stavovi poput Sikorskog jasno stavljaju akcenat na to da će, po njima, bezbjednosna politika Evrope u narednim godinama morati da bude strateški orijentisana i spremna na dugotrajnu podršku Ukrajini.

Šta je u srži projekta “zida od dronova”
U srži projekta “zida od dronova” nalazi se višeslojni sistem odbrane od dronova pod nazivom “Eirshield”, platforma protiv dronova razvijena kroz zajedničko partnerstvo između “DefSecIntela” i letonske kompanije “Origin Robotics”.

Koristi radare, kamere, detektore radio-frekvencija, smjer kretanja drona i nivo prijetnje kako bi odlučio da li treba ometati ili blokirati signal neprijateljskog drona ili ga treba pogoditi drugim dronom, rekao je Jaanus Tamm, predsjednik i izvršni direktor estonske odbrambene kompanije “DefSecIntel”.

Agris Kipurs, suosnivač i izvršni direktor kompanije “Origin Robotics”, rekao je da je sistem potpuno automatski, što omogućava napade uz pomoć vještačke inteligencije (AI) tako da nije potrebno letenje, što znači da je sve, od detekcije dronova do presretanja, automatizovano.

Kipurs je rekao da je “Eirshield” dizajniran za djelovanje na brzo leteće bespilotne letjelice, ciljeve koji nose bojeve glave koje mogu letjeti brzinom većom od 200 kilometara na sat. Sistem će takođe imati neke prenosive dijelove, dodao je.

Sistem može biti opremljen s nekoliko vrsta dronova, uključujući neke koje je “DefSecIntel” već razvio, a za koje je Tamm rekao da su ključni za odgovaranje na kapacitete različitih vrsta dronova.

Cijena po upotrebi sistema “Eirshield” iznosi desetine hiljada evra, rekao je Kipurs, u poređenju sa nekoliko miliona koje koriste stariji, konvencionalni sistemi za vazdušne napade.

“Sistemi koji su trenutno na snazi dizajnirani su za mnogo skuplje prijetnje, kao što su neutralisanje projektila i avijacije s ljudskom posadom”, rekao je Kipurs i dodao:

“Nisu dizajnirani za presretanje, napadanje dronova… Ta prijetnja je vrlo nova, tako da tek sada radimo na projektovanju za to.”

Tamm je rekao da će vjerovatno biti potrebno napraviti neke promjene u sistemu “Eirshield” koji se koristi u Ukrajini kako bi se ispunili standardi NATO-a i za mirno vrijeme na Baltiku.

Evropska komisija je u avgustu odobrila finansiranje “zida od dronova”, ali je kasnije na zahtjev Estonije i Litvanije odbila da finansira zid sa 12 miliona evra.

Kipurs je implicirao da projekat “zida od dronova” nije u potpunosti odgovarao onome što je Komisija tada namjeravala finansirati.

Ipak, sve tri nacionalne vlade su dio svojih nacionalnih budžeta posvetile “zidu od dronova”.

Nastavi čitati

Aktuelno