Connect with us

Svijet

MEGAPOTRES JE REALNOST! Da li Ameriku čeka katastrofa?

Dok svijet sve više strahuje od sukoba, klimatskih promjena i tehnoloških prijetnji, priroda podsjeća da ona i dalje ima najmoćnije oružje.

Nova naučna studija upozorava na najrazorniju moguću prirodnu katastrofu koja bi mogla pogoditi Sjedinjene Američke Države – megapotres uzrokovan aktivacijom subdukcijske zone Kaskadia.

Riječ je o ogromnom rascjepu koji se proteže od sjeverne Kalifornije do Britanske Kolumbije u Kanadi. Na tom mjestu se okeanska tektonska ploča Huan de Fuka podvlači ispod sjevernoameričke ploče. One vijekovima akumuliraju seizmičku energiju koju bi u jednom trenutku mogle iznenada osloboditi – i to kroz izuzetno snažan potres.

Prema naučnim modelima, taj rascjep sposoban je proizvesti potres jačine 9.0 ili više po Rihteru, što bi izazvalo velika razaranja duž američke zapadne obale, uzrokujući i cunami s talasima višima od 30 metara.

Zašto se o tome ne govori više?
Posljednji put to se dogodilo 26. januara 1700. godine, a magnituda tadašnjeg potresa procjenjuje se između 8,7 i 9,2.

Naučnici upozoravaju da se takvi potresi u toj regiji događaju svakih 450 do 500 godina, što znači da se idući – s obzirom na vremenski razmak – može dogoditi vrlo brzo.

Istraživanje navodi da bi ovaj potres mogao spustiti nivo obale za gotovo dva metra unutar nekoliko minuta, što bi dodatno pogoršalo uticaj nadolazećeg cunamija i povećalo područje koje bi ostalo poplavljeno.

Rukovodilac studije, profesor Tina Dura, izjavila je za BBC kako je alarmantno to što se o ovoj prijetnji ne govori dovoljno ozbiljno, iako bi posljedice bile katastrofalne i trajne.

“Nivo mora raste zbog klimatskih promjena 3 do 4 milimetra godišnje, ali ovdje govorimo o 2 metra u svega nekoliko minuta. Zašto se o tome ne govori više?” upozorila je Dura.

Prema najnovijem izvještaju Američkog nacionalnog seizmičkog modela, postoji 15 posto šanse da Kaskadia izazove potres magnitude 8,0 ili više unutar sljedećih 50 godina. Iako se čini da je riječ o relativno maloj vjerovatnoći, stručnjaci podsjećaju da su razorni potresi često nepredvidivi – a šteta koju mogu uzrokovati je ogromna.

“Bolje da se dogodi što prije”
Savezna agencija za upravljanje hitnim situacijama (FEMA) predviđa da bi takav potres mogao prouzrokovati smrt više od 13.000 ljudi, uključujući i žrtve cunamija, dok bi više od 100.000 osoba moglo biti povrijeđeno. Šteta na infrastrukturi bila bi ogromna – više od 600.000 zgrada bilo bi oštećeno ili potpuno uništeno, a ukupna privredna šteta mogla bi dosegnuti 134 milijarde dolara.

Posebno zabrinjava činjenica da bi se kopno na pogođenim područjima trajno spustilo, a novi nivo obale ostao bi niži decenijama, možda i vijekovima nakon potresa. To znači da bi pogođene regije bile još osjetljivije na buduće poplave i klimatske promjene.

Iako se ovakve prognoze možda čine apokaliptičnim, naučnici ističu da pravovremena priprema i informisanost mogu spasiti mnoge živote. Upozoravaju da je važno ne ignorisati ovakve studije, već uložiti napore u jačanje otpornosti zajednica, infrastrukture i sistema za rano upozoravanje.

Dura tvrdi da je možda bolje da se potres dogodi prije nego što nivo mora dodatno poraste – jer bi odgađanje ove prirodne katastrofe moglo značiti još teže posljedice.

“Ovo je dvostruka prijetnja. Ako nas ne pogodi sada, mogla bi nas zadesiti kasnije – i to još snažnije”, zaključuje.

Svijet

ZELENSKI: Rusija pokrenula nove masovne napade na Ukrajinu

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Moskva iskoristila vrijeme za pripremu sastanka lidera dvije zemlje da pokrene nove masovne napade na Ukrajinu.

“Jedini način da se ponovo otvori prozor mogućnosti za diplomatiju jeste kroz oštre mjere protiv svih onih koji finansiraju rusku vojsku i efikasne sankcije protiv same Moskve – bankarske i energetske sankcije”, kazao je Zelenski u objavi na platformi X.

U posljednjem ruskom napadu na ukrajinsko Zaporožje jedna osoba je ubijena, a najmanje 24 povređene, uključujući troje djece, saopštila je ranije danas kancelarija regionalnog guvernera, prenosi Rojters.

Napad je oštetio infrastrukturu i stambene zgrade, rekao je guverner Ivan Fedorov u objavi na društvenoj mreži Telegram.

Nastavi čitati

Svijet

Francuska i Njemačka pokreću dijalog o NUKLEARNOJ BEZBJEDNOSTI

Francuska i Njemačka spremne su da pokrenu razgovore o ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u evropskoj bezbjednosti, postigle su dogovor i o jačoj energetskoj saradnji i pozvale EU na reviziju zakonodavnog okvira i finansijske namete, saopšteno je nakon francusko-njemačkog Savjeta za odbranu održanog u Tulonu.

U zajedničkom dokumentu Savjeta za odbranu i bezbjednost dvije zemlje ističe se da “Francuska i Nemačka naglašavaju da nezavisne strateške nuklearne snage Francuske značajno doprinose ukupnoj bezbjednosti Alijanse” i dodaje se da će biti pokrenut “strateški dijalog koji će predvoditi Kabinet predsjednika Francuske i njemačka Kancelarija kancelara”, prenosi Politiko.

Pariz i Berlin najavili su i novu zajedničku inicijativu razvoja evropskog sistema ranog upozoravanja na raketne prijetnje, zasnovanog na projektu “Odin’s Eye” i mreži kopnenih radara.

U deklaraciji, usvojenoj na zajedničkoj sjednici francuske i njemačke vlade u Tulonu na jugu Francuske, navodi se će francusko-njemačka inicijativa pod nazivom “Dragulj”, koja će biti otvorena za partnere, biti formalizovana pismom o namerama.

Na istom sastanku, dvije zemlje postigle su dogovor i o jačoj energetskoj saradnji i usklađivanju stavova u vezi sa zakonima EU o klimatskim promjenama.

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc su izrazili političku podršku izgradnji nove prekogranične dalekovodne mreže kao i projektu “jugo-zapadne gasovodno-vodonične mreže” koja će povezivati Portugal, Španiju, Fancusku i Njemačku.

Prema saopštenju sa sastanka, novi dogovor ima za cilj “prevazilaženje političkih razlika i pokretanje zajedničkih inicijativa koje mogu poslužiti kao model za širu saradnju unutar Evropske unije”.

U zaključcima savjeta, između ostalog, Francuska i Njemačka pozvale su na ublažavanje regulativa Evropske unije o zagađenju i bezbjednosti hemikalija u cilju jačanja konkurentnosti evropske industrije.

Dvojica lidera su podržala reviziju zakonodavnog okvira EU za hemikalije s fokusom na “smanjenje administrativnih opterećenja i pojednostavljenje procedura”.

Pariz i Berlin pozvali su i na ublažavanje finansijskih pritisaka sa kojima se suočava hemijska industrija u Evropi, a posebno su se usprotivili nedavno usvojenim pravilima o tretmanu urbanih otpadnih voda, navodi Politiko.

Ta pravila predviđaju da proizvođači kozmetike i farmaceutskih proizvoda snose najveći dio troškova uklanjanja mikro-zagađivača iz otpadnih voda počev od kraja 2028. godine.

Zajednička izjava dvije najveće ekonomije EU šalje snažan signal Briselu da nastavi sa inicijativama za smanjenje birokratije, pojašnjava Politiko.

“Kako bismo oslobodili pun potencijal rasta i produktivnosti naših kompanija, neophodno je hitno i suštinski pojednostaviti regulatorno okruženje Evropske unije”, navodi se u dokumentu.

Makron i Merc ponovili su i poziv za bolja pravila koja će olakšati reciklažu i ponovnu upotrebu kritičnih sirovina, u trenutku kada zemlje EU nastoje da smanje zavisnost od kineskih minerala ključnih za odbrambenu industriju i energetsku tranziciju, ističe Politiko.

Merc se sastao sa Makronom u četvrtak, uoči zajedničke sjednice vlada Njemačke i Francuske u Tulonu, na Azurnoj obali, koja je prva zajednička sjednica dvije vlade od promjene vlasti u Njemačkoj.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: Nećemo podržati VOJNU OPERACIJU EU u Ukrajini

Mađarska neće podržati predloženu vojnu operaciju EU u Ukrajini, niti bilo koju drugu odluku koja bi mogla da omete mirno rješavanje sukoba, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto uoči neformalnog sastanka diplomata zemalja EU u Kopenhagenu.

Sijarto je napomenuo da očekuje ogroman pritisak na sastanku.

– Mislim da će danas pokušati da slome naš otpor i naš stav u podršci miru – napisao je Sijarto na Fejsbuku.

On je dodao da će učesnici pokušati da nametnu “nove finansijske doprinose i isporuke oružja Ukrajini”.

Pokušaće da ubrzaju put Ukrajine ka EU. Žele da donesu odluku o vojnoj operaciji EU, ali mi nećemo podržati nijedan potez koji je u suprotnosti sa interesima Mađarske ili podriva mirovni proces – naglasio je šef mađarske diplomatje.

EU i NATO trenutno razmatraju mogućnost raspoređivanja vojnog osoblja u Ukrajini radi obučavanja kijevskih oružanih snaga, kao i slanje međunarodnog kontingenta koji bi služio kao garancija bezbjednosti u slučaju prekida vatre i mirovnog sporazuma.

Nastavi čitati

Aktuelno