Connect with us

Društvo

SVJETSKI BRENDOVI BJEŽE IZ BIH! McDonald’s, Al Jazeera i Mittal zatvorili vrata, ZEMLJA POSTAJE CRNA RUPA ZA INVESTITORE?

Bosna i Hercegovina nikada nije bila lider u privlačenju stranih investicija, a imala je potencijala. Posljednjih godina trend ide i korak dalje – od izostanka dolazaka do aktivnog povlačenja nekada prisutnih globalnih brendova. Tako Bosna i Hercegovina nije više samo zemlja koju veliki brendovi zaobilaze, već zemlja iz koje velike kompanije i brendovi odlaze.

Odlasci svjetskih kompanija iz BiH više nisu izolovani slučajevi, nego simptom ozbiljnijeg problema koji se ne ogleda samo u brojkama i zatvorenim lokalima, već u ozbiljnom reputacijskom padu zemlje kao poslovnog okruženja.

McDonald’s, ArcelorMittal, Al Jazeera – tri različite industrije, tri različita razloga odlaska, ali isti zaključak. Prva asocijacija na njihovo prisustvo su investicije, radna mjesta i povezivanje BiH s globalnim tokovima.

Međutim, njihovo povlačenje protumačeno je kao simbol poraza – ne samo ekonomskog, već i sistemskog, piše Akta.

Sprečavanje potencijalne štete
Iako se u javnosti dugo spekulisalo o razlozima povlačenja McDonald’sa iz Bosne i Hercegovine, zvanično objašnjenje nikada nije u potpunosti razjašnjeno.

Više od pola godine nakon zatvaranja restorana, Kantonalni sud u Sarajevu odbacio je žalbu McDonald’sa na rješenje o privremenoj mjeri koje je prethodno stavljeno van snage. Takođe, sud je odbio i njihov zahtjev za izricanje mjere osiguranja.

McDonald’s je krajem 2022. godine zatvorio sve svoje objekte u BiH. Taj potez uslijedio je nakon što je kompanija predala zahtjev za mjeru osiguranja protiv lokalnog franšizera – firme Gliese 581g – Općinskom sudu u Sarajevu. Ova mjera je tražena radi sprečavanja potencijalne štete, očuvanja reputacije brenda i zaštite od eventualnih nezakonitih radnji. Sud je tada prihvatio zahtjev, a restorani su zatvoreni jer McDonald’s više nije bio spreman da nastavi poslovanje u BiH.

Međutim, u martu 2023. godine Opštinski sud je poništio tu mjeru osiguranja. McDonald’s se žalio na tu odluku, ali je Kantonalni sud u junu potvrdio raniju presudu i odbio njihovu žalbu kao neosnovanu.

Ovim je nastala paradoksalna situacija: iako je odluka o privremenoj mjeri na osnovu koje su objekti zatvoreni poništena, restorani su ostali zatvoreni, a McDonald’s se nije vratio na tržište BiH.

Različiti razlozi, iste posljedice
Iako su razlozi odlaska neuporedivi, gašenje regionalne televizijske mreže Al Jazeera Balkans nakon 14 godina rada, uzburkalo je cjelokupnu javnost.

Vlasnik je odlučio zatvoriti ovaj regionalni medijski projekat. Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme čime Sarajevo više nije regionalni centar. Postaje medijsko ostrvo bez šireg uticaja.

Važno je naglasiti da razlozi odlaska ovih kompanija nisu identični – oni variraju od pravnih sporova i poslovnih nesuglasica, preko strateškog restrukturiranja do globalnih promjena u medijskim modelima. McDonald’s se povukao zbog komplikovanih odnosa sa lokalnim franšizerom i pravnih procesa, dok je Al Jazeera Balkans zatvorena kao dio šire interne transformacije unutar matične grupacije. ArcelorMittal, s druge strane, suočava se s izazovima na tržištu sirovina i promjenama u industriji teških metala.

Međutim, bez obzira na uzroke, posljedice ostaju jednake: urušavanje povjerenja investitora, smanjenje prisutnosti globalnih standarda i gubitak reputacije Bosne i Hercegovine kao potencijalne destinacije za ozbiljna ulaganja. Ovi odlasci se ne mogu posmatrati samo kao pojedinačni poslovni potezi, već kao simptomi šire institucionalne slabosti koja obeshrabruje nove dolaske i sputava razvoj domaćeg tržišta.

Svaki odlazak globalnog brenda je šamar i alarm
Prema Boži Skoki, profesoru strateškog komuniciranja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prisustvo globalnih kompanija odražava međunarodni imidž jedne zemlje:

“Prema poznatom britanskom stručnjaku za nacionalno brendiranje Simonu Anholtu, snagu brenda neke države čini šest elemenata: turizam, ljudi (poznate osobe ali i državljani), politika, kultura te strana ulaganja i brendovi koji dolaze iz te zemlje”, smatra Skoko.

Dodaje da je za BiH posebno problematično to što etablirani svjetski brendovi odlaze, jer to snažno narušava spoljnu sliku o zemlji, šaljući poruku da se ovdje ne može poslovati ni pod kakvim uslovima.

“Vodstvo Al Jazeere sigurno ima svoje razloge i motive, kao i njihovi financijeri iz Katara, ali njihov odlazak je gubitak kako za njih same, jer su se bili etablirali u ovom dijelu Europe, tako i za BiH koju brišu sa karte pokrivenosti svojim centrima… No, daleko veći problem u globalnoj percepciji je odlazak brendova poput McDonald’sa jer su oni među najpoznatijim brendovima na svijetu, te su prisutni i u daleko manje razvijenim zemljama…”, zaključuje Skoko.

Reputacijski rizik
Ekonomista Admir Čavalić upozorava da se ovim trendom urušava ne samo tržišna dinamika, već i prilika za prenos znanja, tehnologija i poslovnih praksi koje donose multinacionalne kompanije.

“Dugoročno i strateški loše. Ekonomski model uspjeha Bosne i Hercegovine treba da bude zasnovan na privlačenju velikih multinacionalnih korporacija koje će, kao u slučaju Slovačke, Češke i drugih zemalja, biti nosioci ekonomskog razvoja, ali i bitan izvor znanja i posljedično konkurentnosti za domaće kompanije. Nisu to samo novi poslovi, to je i signal drugim, globalnim investitorima. To je svakako i ulaznica za globalno tržište. Vidimo da se taj model urušava, što nije dobro. Zašto smo izgubili ove brendove i kompanije? Vjerovatno da postoji niz faktora uticaja: od niske stope socijalnog kapitala, odnosno visoke sklonosti korupciji, manipulacijama, barijerama za biznis i slično, pa sve do činjenice da smo malo, fragmentisano, spram EU siromašno tržište sa izuzetnim političkim, pravnim i nadasve ekonomskim rizicima”, navodi on.

Osvrće se i na kompleksnu mrežu faktora koja potiskuje strane investitore:

“Prekida se tržišni protok znanja. Tu prije svega mislim na prenos know-how, novih tehnologija, poslovnih modela i slično. Imamo dosta toga naučiti od velikih multinacionalnih kompanija i globalnih brendova, ali mi ih kontinuirano odbijamo i tjeramo sa našeg tržišta. Uostalom, pokazalo se u praksi da su naši radnici i privrednici najbrže učili u prisustvu ovih brendova – nakon odlaska, neki od njih nastoje predstaviti vlastite, kopirane, poslovne modele. U navedenom nema ništa loše, već samo oslikava šta smo izgubili”, pojašnjava Čavalić.

U konačnici, reputacijska šteta je možda i najtrajnija. Odlazak globalnih brendova nije samo poslovna odluka – to je poruka. Ne samo onima koji su ostali, nego i svima koji su eventualno razmatrali dolazak.

“Reputacijski rizik je ogroman. Nije dobro da se percipiramo kao zemlja prevara i pretjeranih rizika za poslovanje. Naročito za globalne brendove. Zbog toga neke zemlje ulažu u ekonomsku diplomatiju samo kako bi privukli neki brend. Banalizujem – ako zemlja ima McDonald’s, pa vjerovatno da ima neki minimum sigurnosti za biznis. Možda da, možda ne, ali investitori su od krvi od mesa kao i svi mi, te često donose odluke intiutivno, na bazi emocija”, upozorava Čavalić.

U vremenu u kojem zemlje ulažu milione u ekonomsku diplomatiju kako bi privukle samo jedan veliki brend, BiH ih gubi u tišini, bez analize i bez sistemske reakcije. A pitanje više nije ko je otišao – nego ko je ostao i hoće li ko doći?

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje nestabilno i promjenljivo oblačno vrijeme, uz povremenu kišu i pljuskove praćene grmljavinom, te svježije u odnosu na prethodne dane.

Pljuskovi će lokalno biti intenzivniji, posebno u istočnim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim i večernjim časovima očekuje se razvedravanje sa sjevera i juga, a ponegdje u kotlinama i duž rijeka moguća je pojava magle. Jutarnja temperatura vazduha biće od od 13 do 19, u višim predjelima od 10 stepeni, a dnevna od 20 do 27, u višim krajevima od 16 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeverozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ROĐENI U MIRU STRADAJU OD RATA: Ko je kriv što se gine od mina?

Iako je rođen u miru, Mehmed Hasanamidžić (19) stradao je od posljedica rata – protivpješadijske mine, vraćajući koze koje su zalutale u minskom polju. Postavlja se pitanje ko je kriv što 30 godina nakon rata BiH nije bezbjedna zemlja i što poslije tri decenije imamo žrtve od mina?!

Iako smo bez mina trebali biti prije više od pola decenije, rokovi nisu ispunjeni, već produženi. Tako, rok koji je bio postavljen za uklanjanje mina do 2019. godine, pomjeren je za 2025. godinu, a zatim i na 2027. To je ispisano i zvanično u Programu rada Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

“S obzirom na nemogućnost izvršenja obaveza u zadatkom roku, Bosni i Hercegovini odobren je Zahtjev za produženje roka za implementaciju obaveza po Konvenciji o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera PP mina. Novi rok za ispunjenje obaveza je mart 2027. godine”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Za Rusmira Hanića, eksperta za deminiranje i sudionika programa deminiranja nakon rata u BiH, u slučaju stradanja mladića iz Doboja zakazala je i država.

“Država je zakazala na razne načine, ali je najviše zakazala na struci. Pirotehnička struka je struka koja se uči i gdje prevladava iskustvo. Kada imate pregled po civilnim zaštitama, nije važno koji je entitet, reakcije su iste: nema budžeta, nema novca, nema škole, nema struke, nema organizacija da to efikasno rade… Tu nema priče. Čovjek je imao 19 godina, on je stradao u minskom polju i tu je kraj”, rekao je on za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, mladić je bio u označenom minskom polju, ali se postavlja pitanje da li je ušao na mjestu gdje je bila oznaka ili ne.

Na pitanje da li smo mogli očistiti BiH od mina za 30 godina nakon rata, Hanić ističe da je u najmanju ruku bezobrazno pričati o tome tri decenije poslije.

“Ne hvalim Tita, govorim o njemu kao figuri, vodio je rat na cijelom ratištu Jugoslavije, zamislite koliko je tu bilo mina, granata, ubojnih sredstava, i to je sve očišćeno za par godina. Dovelo je do sigurnosti stanovništva od Makedonije do Slovenije, naravno bilo je stradalih, ali je taj sistem u odnosu na ovaj sistem bio efikasniji bar 10 puta”, navodi on.

Kako dodaje, još prije 20 godina je rekao da će deminiranje, po načinu kako se deminira, trajati 100 godina.

Na pitanje da li smo mogli u godinama iza nas uraditi bolje, Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti, odgovorio je pitanjem.

“Za 30 godina, šta vi mislite?”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, sam način institucionalnog organizovanja ove oblasti nije kako treba. Kolenda tvrdi i da je 2019. godine urađena nova procjena o brojnosti mina u BiH, kada je taj broj znatno porastao.

“U tom trenutku je bilo manje od 80.000 mina, a nakon te nove procjene pojavilo se 180.000 mina. Mi godišnje pronalazimo 2.000 mina, pa podijelite 180.000 sa 2.000. Znate li koliko je to godina – 90. Ovim tempom, kada bi i bilo 180.000 mina, a ja kažem da nije ni upola, mi bismo deminirali 90 godina. A ako je i ovih mojih pola, to je opet 45 godina”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.

On kaže da u BiH i nema toliko poginulih koliko mina postoji.

“Ne možete reći da je kriva država. Kriva je država zbog socijalnog stanja, pa je taj momak morao ići po svoje koze u minsko polje. Tu je krivica država. Tuga da je mladić od 19 godina stradao radi socijalnog stanja u državi”, kaže on.

Osim vijesti o stradanju, među ljudima su odjeknule i potresne riječi majke poginulog Mehmeda.

“On mi je bio sve. Radio je, vrijedan bio. Borili smo se zajedno za koru hljeba. Otišao je gore da čuva koze koje često odlutaju u minska polja. Pokušao je da ih vrati. I tu je nešto puklo. Kažu, nema više tvog Mehe. Nisu ga iznijeli. Raznijelo ga svega. Ništa od njega. Da je barem invalid ostao da ga gledam”, potresne su riječi Feride Hasanamidžić.

Za Slobodana Blagovčanina iz Omladinskog resursnog centra Tuzla nema veće tragedije od toga da dijete plati cijenu rata koji je završio prije trideset godina.

“One leže u zemlji i čekaju. Ne prave razliku između vojnika i djeteta, između prošlosti i budućnosti, između nas i njihovih. Svaka od njih je podsjetnik da rat nikada zaista ne prestaje onog dana kada potpišemo mir. On nastavlja da ubija, da sakati, da uništava živote onih koji nemaju nikakve veze sa sukobima koji su vođeni. Rat nikada ne ubija samo svoje savremenike. On ubija i decenijama poslije, nevinu djecu, unuke i praunuke onih koji su ga vodili. On ubija vjeru da smo naučili lekciju”, napisao je Blagovčanin na svom Facebook profilu.

Kako je dodao, njegova smrt je poruka da je odgovornost društva da ukloni svaku minu.

Inače, prema podacima koje je ranije objavio Centar za uklanjanje mina u BiH u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu, sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 822,87 km2, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.

“U oko 110 ugroženih opština, odnosno 1.261 ugroženoj zajednici, pod direktnom ugroženosti od mina živi 93.071 stanovnik Bosne i Hercegovine”, navodi se u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu.

Prema programu rada, za 2025. godinu planirana površina za vraćanje iznosi 75 kilometara kvadratnih.

Isto toliko je planirano da se vrati i u 2026. godini.

“U planu je da se stanovništvu na sigurno korištenje vrati površina od 75 km2. Planirano vraćanje površina od 75 km2 obuhvata planiranu otkazanu površinu od 60 km2 , planiranu redukovanu površinu od 8,50 km2 , tehničko izviđanje od 5,00 i planiranu aktivnost čišćenja od 1,50 km2 . Aktivnosti netehničkog izviđanja od 70,50 km2 obuhvataju netehničko izviđanje minski sumnjivih područja od 67 km2 i izviđanje i reizviđanje pojedinačnih projekata od 3,50 km2”, navodi se u Programu rada Centra za uklanjanje mina u BiH za 2026. godinu.

Nastavi čitati

Društvo

PREVOZNICI PROVELI NOĆ U BLOKADI: Gužve i dalje na izlazu iz Sarajeva

Protest prevoznika širom Bosne i Hercegovine nastavlja se i danas.

U Sarajevu je i dalje djelimično blokiran izlaz prema auto-putu iz pravca Stupske petlje.

Više kamiona parkirano je od juče ujutro u jednoj kolovoznoj traci na cesti prema auto-putu i kružnom toku što je juče stvorilo kolaps i velike gužve.

Gužva u ovom dijelu grada je i jutros, a prevoznici poručuju da neće odustati do ispunjenja svojih zahtjeva.

Noć su proveli pod otvorenim nebom, odnosno ispod podvožnjaka kružnog toka koji vodi prema petlji Butila i u svojim kamionima.

Poručuju da shvataju nezadovoljstvo dijela građana zbog gužvi koje su izazvali protesti, ali i pozivaju na razumijevanje zbog situacije u kojoj su se kako kažu prevoznici našli.

Nastavi čitati

Aktuelno