Connect with us

Društvo

SVJETSKI BRENDOVI BJEŽE IZ BIH! McDonald’s, Al Jazeera i Mittal zatvorili vrata, ZEMLJA POSTAJE CRNA RUPA ZA INVESTITORE?

Bosna i Hercegovina nikada nije bila lider u privlačenju stranih investicija, a imala je potencijala. Posljednjih godina trend ide i korak dalje – od izostanka dolazaka do aktivnog povlačenja nekada prisutnih globalnih brendova. Tako Bosna i Hercegovina nije više samo zemlja koju veliki brendovi zaobilaze, već zemlja iz koje velike kompanije i brendovi odlaze.

Odlasci svjetskih kompanija iz BiH više nisu izolovani slučajevi, nego simptom ozbiljnijeg problema koji se ne ogleda samo u brojkama i zatvorenim lokalima, već u ozbiljnom reputacijskom padu zemlje kao poslovnog okruženja.

McDonald’s, ArcelorMittal, Al Jazeera – tri različite industrije, tri različita razloga odlaska, ali isti zaključak. Prva asocijacija na njihovo prisustvo su investicije, radna mjesta i povezivanje BiH s globalnim tokovima.

Međutim, njihovo povlačenje protumačeno je kao simbol poraza – ne samo ekonomskog, već i sistemskog, piše Akta.

Sprečavanje potencijalne štete
Iako se u javnosti dugo spekulisalo o razlozima povlačenja McDonald’sa iz Bosne i Hercegovine, zvanično objašnjenje nikada nije u potpunosti razjašnjeno.

Više od pola godine nakon zatvaranja restorana, Kantonalni sud u Sarajevu odbacio je žalbu McDonald’sa na rješenje o privremenoj mjeri koje je prethodno stavljeno van snage. Takođe, sud je odbio i njihov zahtjev za izricanje mjere osiguranja.

McDonald’s je krajem 2022. godine zatvorio sve svoje objekte u BiH. Taj potez uslijedio je nakon što je kompanija predala zahtjev za mjeru osiguranja protiv lokalnog franšizera – firme Gliese 581g – Općinskom sudu u Sarajevu. Ova mjera je tražena radi sprečavanja potencijalne štete, očuvanja reputacije brenda i zaštite od eventualnih nezakonitih radnji. Sud je tada prihvatio zahtjev, a restorani su zatvoreni jer McDonald’s više nije bio spreman da nastavi poslovanje u BiH.

Međutim, u martu 2023. godine Opštinski sud je poništio tu mjeru osiguranja. McDonald’s se žalio na tu odluku, ali je Kantonalni sud u junu potvrdio raniju presudu i odbio njihovu žalbu kao neosnovanu.

Ovim je nastala paradoksalna situacija: iako je odluka o privremenoj mjeri na osnovu koje su objekti zatvoreni poništena, restorani su ostali zatvoreni, a McDonald’s se nije vratio na tržište BiH.

Različiti razlozi, iste posljedice
Iako su razlozi odlaska neuporedivi, gašenje regionalne televizijske mreže Al Jazeera Balkans nakon 14 godina rada, uzburkalo je cjelokupnu javnost.

Vlasnik je odlučio zatvoriti ovaj regionalni medijski projekat. Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme čime Sarajevo više nije regionalni centar. Postaje medijsko ostrvo bez šireg uticaja.

Važno je naglasiti da razlozi odlaska ovih kompanija nisu identični – oni variraju od pravnih sporova i poslovnih nesuglasica, preko strateškog restrukturiranja do globalnih promjena u medijskim modelima. McDonald’s se povukao zbog komplikovanih odnosa sa lokalnim franšizerom i pravnih procesa, dok je Al Jazeera Balkans zatvorena kao dio šire interne transformacije unutar matične grupacije. ArcelorMittal, s druge strane, suočava se s izazovima na tržištu sirovina i promjenama u industriji teških metala.

Međutim, bez obzira na uzroke, posljedice ostaju jednake: urušavanje povjerenja investitora, smanjenje prisutnosti globalnih standarda i gubitak reputacije Bosne i Hercegovine kao potencijalne destinacije za ozbiljna ulaganja. Ovi odlasci se ne mogu posmatrati samo kao pojedinačni poslovni potezi, već kao simptomi šire institucionalne slabosti koja obeshrabruje nove dolaske i sputava razvoj domaćeg tržišta.

Svaki odlazak globalnog brenda je šamar i alarm
Prema Boži Skoki, profesoru strateškog komuniciranja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prisustvo globalnih kompanija odražava međunarodni imidž jedne zemlje:

“Prema poznatom britanskom stručnjaku za nacionalno brendiranje Simonu Anholtu, snagu brenda neke države čini šest elemenata: turizam, ljudi (poznate osobe ali i državljani), politika, kultura te strana ulaganja i brendovi koji dolaze iz te zemlje”, smatra Skoko.

Dodaje da je za BiH posebno problematično to što etablirani svjetski brendovi odlaze, jer to snažno narušava spoljnu sliku o zemlji, šaljući poruku da se ovdje ne može poslovati ni pod kakvim uslovima.

“Vodstvo Al Jazeere sigurno ima svoje razloge i motive, kao i njihovi financijeri iz Katara, ali njihov odlazak je gubitak kako za njih same, jer su se bili etablirali u ovom dijelu Europe, tako i za BiH koju brišu sa karte pokrivenosti svojim centrima… No, daleko veći problem u globalnoj percepciji je odlazak brendova poput McDonald’sa jer su oni među najpoznatijim brendovima na svijetu, te su prisutni i u daleko manje razvijenim zemljama…”, zaključuje Skoko.

Reputacijski rizik
Ekonomista Admir Čavalić upozorava da se ovim trendom urušava ne samo tržišna dinamika, već i prilika za prenos znanja, tehnologija i poslovnih praksi koje donose multinacionalne kompanije.

“Dugoročno i strateški loše. Ekonomski model uspjeha Bosne i Hercegovine treba da bude zasnovan na privlačenju velikih multinacionalnih korporacija koje će, kao u slučaju Slovačke, Češke i drugih zemalja, biti nosioci ekonomskog razvoja, ali i bitan izvor znanja i posljedično konkurentnosti za domaće kompanije. Nisu to samo novi poslovi, to je i signal drugim, globalnim investitorima. To je svakako i ulaznica za globalno tržište. Vidimo da se taj model urušava, što nije dobro. Zašto smo izgubili ove brendove i kompanije? Vjerovatno da postoji niz faktora uticaja: od niske stope socijalnog kapitala, odnosno visoke sklonosti korupciji, manipulacijama, barijerama za biznis i slično, pa sve do činjenice da smo malo, fragmentisano, spram EU siromašno tržište sa izuzetnim političkim, pravnim i nadasve ekonomskim rizicima”, navodi on.

Osvrće se i na kompleksnu mrežu faktora koja potiskuje strane investitore:

“Prekida se tržišni protok znanja. Tu prije svega mislim na prenos know-how, novih tehnologija, poslovnih modela i slično. Imamo dosta toga naučiti od velikih multinacionalnih kompanija i globalnih brendova, ali mi ih kontinuirano odbijamo i tjeramo sa našeg tržišta. Uostalom, pokazalo se u praksi da su naši radnici i privrednici najbrže učili u prisustvu ovih brendova – nakon odlaska, neki od njih nastoje predstaviti vlastite, kopirane, poslovne modele. U navedenom nema ništa loše, već samo oslikava šta smo izgubili”, pojašnjava Čavalić.

U konačnici, reputacijska šteta je možda i najtrajnija. Odlazak globalnih brendova nije samo poslovna odluka – to je poruka. Ne samo onima koji su ostali, nego i svima koji su eventualno razmatrali dolazak.

“Reputacijski rizik je ogroman. Nije dobro da se percipiramo kao zemlja prevara i pretjeranih rizika za poslovanje. Naročito za globalne brendove. Zbog toga neke zemlje ulažu u ekonomsku diplomatiju samo kako bi privukli neki brend. Banalizujem – ako zemlja ima McDonald’s, pa vjerovatno da ima neki minimum sigurnosti za biznis. Možda da, možda ne, ali investitori su od krvi od mesa kao i svi mi, te često donose odluke intiutivno, na bazi emocija”, upozorava Čavalić.

U vremenu u kojem zemlje ulažu milione u ekonomsku diplomatiju kako bi privukle samo jedan veliki brend, BiH ih gubi u tišini, bez analize i bez sistemske reakcije. A pitanje više nije ko je otišao – nego ko je ostao i hoće li ko doći?

Related Topics:

Društvo

GLAVA U TORBI TRI DECENIJE, A ZA DRŽAVU NE POSTOJE! Demineri u BiH već 30 godina bez profesionalnog statusa!

Decenijama rade jedan od najopasnijih poslova, ali njihova profesija još nema status koji bi im omogućio adekvatnu zaštitu i odlazak u penziju pod povoljnijim uslovima.
Uz povlačenje stranih donatora i gubitak radnih mjesta, demineri upozoravaju da bi BiH mogla uklanjati mine još gotovo četvrt vijeka.
Ni tri decenije nakon početka organizovanog deminiranja, radnici koji svakodnevno rizikuju život kako bi uklonili mine iz Bosne i Hercegovine nemaju riješen profesionalni status, a njihovi problemi sa radnim stažom i beneficijama i dalje traju.
Dodatni udarac predstavljalo je povlačenje stranih donatora, zbog čega su mnogi demineri ostali bez posla. O položaju radnika u ovoj profesiji za N1 govorio je deminer Slavenko Jovović, koji iza sebe ima čak 41 godinu radnog staža, ali još ne može u penziju.
– Trideset godina imamo jedan te isti problem u deminiranju. Dva su ključna problema – donacije, jer mi isključivo živimo od donacija za deminiranje u Bosni i Hercegovini, i radni staž, odnosno povezivanje radnog staža i uplaćivanje beneficije. To su dva goruća problema oko kojih se vrtimo 30 godina – kazao je Jovović.
Ima 41 godinu staža, ali još ne može u penziju
Jovović je tokom radnog vijeka imao sreću da su mu poslodavci uredno uplaćivali redovni i beneficirani radni staž. Radio je u Vojsci Republike Srpske, potom u Oružanim snagama BiH, a zatim u organizacijama Stop Mines i Norveška narodna pomoć.Putuj u Europu
– I jednog jedinog dana nisam imao da nešto ganjam putem suda ili na neki drugi način – rekao je za N1.
Ipak, ni 41 godina radnog staža i osam godina beneficiranog staža nisu dovoljne da ostvari pravo na penziju.
Kako je objasnio, problem je u tome što Zakon o PIO Republike Srpske ne prepoznaje profesiju deminera na način koji bi mu omogućio raniji odlazak u penziju.
– Imam ja i radni staž i uplaćenu beneficiju i sve to redovno stoji, ali trebaju godine života, odnosno godine starosti – rekao je Jovović.
Naveo je da je u njegovom slučaju potrebno da napuni 57 godina, uzimajući u obzir osam godina beneficiranog staža.
Smatra da bi vlasti u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu trebalo da pronađu rješenje za status deminera.Vremenska prognoza
– Puno bi značio ovaj zakon za sve deminere u Bosni i Hercegovini, ne govorim samo za sebe – kazao je.
Neki rade 30 godina, a imaju evidentirano samo 15 ili 20
Položaj pojedinih njegovih kolega još je teži. Prema Jovovićevim riječima, ima deminera koji su na terenu od 1996. godine, ali im je evidentirano znatno manje radnog staža od vremena provedenog u ovom poslu.
– Imate ljude koji rade 30 godina, od 1996. godine, koji su svoj radni vijek proveli u deminiranju, a možda sada imaju 15 ili 20 godina radnog staža – upozorio je.
Takvi radnici svoja prava često moraju tražiti sudskim putem od firmi za koje su radili.
Jovović je naglasio da je deminiranje izuzetno zahtjevan posao za koji radnici moraju biti i fizički i psihički sposobni.
– To su ljudi koji 30 godina idu na teren, odvojeni su od porodice, idu po 12 ili 15 dana i rade na terenu, a uz sve to razmišljaju hoće li im biti plaćen radni staž i beneficija – naveo je.
Demineri sve stariji, mladih gotovo da nema
Dodatni problem predstavlja činjenica da je sve manje mladih ljudi zainteresovanih za ovaj posao, dok je postojeći kadar sve stariji.
– Starost deminera sada je 50 i više godina. Nema ovdje nekoga mlađeg da dolazi, da se organizuju neki kursevi. To su sve ljudi od 50, 60, 65 godina – rekao je Jovović.
Dodao je da demineri ne žele umanjivati značaj drugih rizičnih zanimanja, poput vojske i policije, ali smatra da je njihova profesija godinama zapostavljena.
– Mi kao demineri baš smo nekako zapostavljeni ovih 30 godina – kazao je.
Rokovi za uklanjanje mina stalno se pomjeraju
Osim problema sa statusom radnika i finansiranjem, neizvjesna je i dinamika završetka deminiranja u BiH.
Jovović je podsjetio da su rokovi za završetak ovog posla više puta pomjerani. Prvobitno se govorilo o 2016. godini, zatim o 2018. i 2024. godini, dok je sada, prema njegovim riječima, kao rok određena 2032. godina.
Ipak, upozorava da bi bez dodatnih donacija i podrške proces mogao potrajati još mnogo duže.
– Ako se nastavi ovako i ako ne bude tih nekih donacija sa strane, onda nećemo završiti do 2045., možda ni do 2050. – kazao je Jovović.
Posebno ga zabrinjava to što se o deminiranju u javnosti uglavnom govori tek nakon nesreća i stradanja.
– Nažalost, o deminiranju se govori samo kada se desi deminerska nesreća ili kada strada civilno lice u obilježenom minskom polju. Par dana se pominje da će se preuzeti mjere i tu se sva priča završava – rekao je.
U inostranstvu cijene stručnost deminera iz BiH
Jovović je ukazao i na paradoks da su demineri iz Bosne i Hercegovine veoma cijenjeni kada rade u inostranstvu, dok je njihov položaj kod kuće daleko od zadovoljavajućeg.
– Ovi moji kolege koji su otišli, demineri iz Bosne i Hercegovine, cijenjeni su u inostranstvu, puno se poštuju. Svaki deminer iz Bosne i Hercegovine koji je išao vani, cijeni se njegov rad i stručnost kojom je obučen – naveo je.
Na pitanje zašto je njihov položaj u BiH toliko loš, odgovorio je:
– Šta se dešava u Bosni i Hercegovini, zašto smo mi na tako niskim granama, nemam odgovora.
Posljednje dvije godine posebno su teške za deminiranje u BiH. Povlačenje stranih donatora dovelo je do toga da su mnogi radnici ostali bez posla, dok njihova profesija i dalje čeka zakonsko i društveno priznanje koje bi odgovaralo riziku i značaju posla koji obavljaju.

N1

Nastavi čitati

Društvo

RiTE Ugljevik uzima kredit od 18 miliona KM, VLADA RS DAJE GARANCIJU

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje Rudnika i Termoelektrane Ugljevik kod poslovne banke u iznosu od 18 miliona KM.

Kako je navedeno u odluci, finansijska sredstva obezbijeđena iz ovog kredita biće usmjerena u finansiranje kapitalne investicije, a  čime se planira nastavak modernizacije i unapređenja proizvodnih kapaciteta u ovom energetskom gigantu.
Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi, temperatura do 17 stepeni

U BiH se očekuje postepeno smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, a u Hercegovini pretežno sunčano i najtoplije.

Ujutro će biti svježe, uz maglu i nisku oblačnost, koja se ponegdje može i duže zadržati, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu na momente i pojačan, istočnih do sjeveroistočnih smjerova. Minimalna temperatura vazduha iznosiće od jedan do pet stepeni, na jugu do osam, u višim predjelima od minus tri, a dnevna od sedam u višim predjelima i mjestima s maglom do 13 na sjeveroistoku, na jugu do 17 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno