Rok za potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i američke kompanije “AAFS Infrastructure & Energy” u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska istekao je još u junu, i još nema naznaka da bi u skorije vrijeme taj ugovor mogao biti i potpisan.

Aktivnosti zamrle
“Na temu Južne interkonekcije i obaveza koje su proistekle iz izmjena Zakona o gasovodu Južna interkonekcija ništa se nije desilo. Te aktivnosti su zamrle. Da li se čeka neki povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka kompanija želi da uključi Vladu Federacije BiH u ugovor koji se odnosi na finansiranje i da Vlada Federacije BiH bude garant neke buduće potrošnje. Govori se da američka kompanija ne može da dobije kredit jer nema obezbijeđenu potrošnju gasa i sada do mene dolazi priča da se od Vlade FBiH traži da to bude trojni sporazum – američka kompanija, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor kompanije “BH gas”.

Sporazum
U nekoliko navrata Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rekao je da će sporazum biti potpisan.

Krajem jula, recimo, naveo je da je taj sporazum u završnoj fazi, a nakon toga polovinom avgusta održan je i sastanak u Vladi Federacije BiH sa predstavnicima američke kompanije.

Nakon tog sastanka takođe je rečeno da se usaglašavaju detalji tog ugovora, međutim do danas to se nije desilo.

BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum
Osim toga što nije potpisan ugovor, BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum koji se odnosi na ovaj projekat, i o njemu bi se uskoro trebalo odlučivati u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ipak, pitanje je da li će taj sporazum ovom mandatu uopšte i biti ratifikovan.

Državna imovina
Pojedini političari iz Federacije BiH koji čine vlast na nivou BiH pozvali su svoje koalicione partnere, ali i opoziciju, da se takav sporazum ne potpisuje, i to dok se ne dobije jasna slika plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja o državnoj imovini.

Inače, ova državna imovina trenutno je možda i najveća prepreka za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija.

Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja.

Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

Fudbaler Sarajeva Vasilije Vučetić izbačen je iz kluba zbog očeve objave kojom je veličao Ratka Mladića.

Fudbalski klub Sarajevo otjerao je srpskog fudbalera Vasilija Vučetića iz omladinske škole, jer je njegov otac objavio fotografiju kojom je veličao generala Ratka Mladića.

“Hvala za sve, Generale!”, objavio je Vučetić stariji na mrežama i u klubu su zato otjerali njegovog sina, iako nije imao bilo kakve veze sa tim. Vasilije Vučetić ima samo 15 godina, rođen je u Sarajevu i brani za U-15 reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

Smrt generala Ratka Mladića i poruke na društvenim mrežama kojima se veličao nisu prvi put razlog za kazne u klubovima u Federaciji BiH, navodi Mondo.

Sportski fudbalski klub Libero iz Goražda suspendovao je prošle nedjelje dvije igračice zbog objava na društvenim mrežama, a povodom smrti generala Ratka Mladića. U pitanju su Milena Đurđević i Radmila Ždero koje su se oglasile kada je stigla vijest o smrti Ratka Mladića u 85. godini. Iz SFK Libero su poručili da takve stavove i poruke ne podržavaju niti ih na bilo koji način povezuju sa stavovima kluba, dodajući da je u pitanju sportski kolektiv koji okuplja djevojčice i djevojke različitih uvjerenja.

Za nešto više od tri godine od ukidanja PDV-a na doniranu hranu, udruženjima i javnim kuhinjama širom Bosne i Hercegovine donirana je hrana vrijedna više od 670.000 KM. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da vrijednost donacija raste iz godine u godinu, ali iz javnih kuhinja poručuju da su potrebe i dalje ogromne.

Prema podacima UIO BiH, riječ je o vrijednosti hrane koju su poreski obveznici-donatori evidentirali u svojim elektronskim evidencijama kao donacije na koje nije obračunat izlazni PDV.

Iz UIO napominju da postoji mogućnost da dio donatora nije pravilno evidentirao doniranu hranu, zbog čega stvarna vrijednost može biti i veća.

Ove godine već donirano 186.000 KM

Trend rasta posebno je vidljiv u ovoj godini.

U prvih šest mjeseci 2026. godine donirano je hrane u vrijednosti od 186.667,44 KM, što pokazuje da se sve veći broj kompanija odlučuje da višak hrane usmjeri prema onima kojima je najpotrebnija.

Među većim donatorima nalaze se kompanije „Nelt“ iz Istočnog Sarajeva, „MD Family“ iz Sarajeva, „Perutnina Ptuj-BH“ iz Breze, „Fratello trade“ iz Banjaluke i ABAK iz Tuzle.

Donacije su, između ostalih, stizale Udruženju „Mozaik prijateljstva“ iz Banjaluke, „Pomozi.ba“ iz Sarajeva, Crvenom krstu Istočna Ilidža, Gradskoj organizaciji Crvenog krsta Bijeljina, Udruženju „Oplemeni srce“ iz Istočnog Sarajeva i Regionalnom odboru „Merhamet“ u Tuzli.

„Samo mi dnevno pripremimo skoro 800 obroka“

Iako pozdravljaju rezultate zakonskih izmjena, iz javnih kuhinja upozoravaju da količine donirane hrane još nisu dovoljne za sve potrebe.

Miroslav Subašić, predsjednik „Mozaika prijateljstva“, kaže da su zadovoljni odnosom kompanija, ali očekuju da se sistem dodatno razvija.

„Za sada jesmo zadovoljni, ali pošto su potrebe za javnim kuhinjama i hranom jako velike, ipak očekujemo da će se to proširiti“, rekao je Subašić.

Samo javna kuhinja koju vodi „Mozaik prijateljstva“ dnevno pripremi skoro 800 obroka.

„Potreba za hranom, barem u ‘Mozaiku prijateljstva’ je jako, jako velika. Ovo što je država uradila je nešto najljepše što se moglo desiti za javne kuhinje, ali nadam se da će ta kompletna implementacija biti još bolja kako bi mnogi ljudi bukvalno imali od čega da žive“, ističe Subašić.

Zakon promijenio odnos prema doniranju hrane

Izmjene Zakona o PDV-u kojima je ukinut PDV na doniranu hranu Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno je usvojio 15. juna 2023. godine.

Prije toga je upozoravano da se ogromne količine hrane bacaju jer je kompanijama u pojedinim slučajevima bilo finansijski isplativije da hranu otpišu i bace nego da je doniraju.

Procjenjivalo se da se u BiH godišnje baci hrane u vrijednosti od oko 140 miliona KM.

Prve veće donacije nakon usvajanja zakona počele su pristizati već nekoliko mjeseci kasnije.

Hrana je tada, između ostalih, preko Udruženja „Pomozi.ba“ stigla do javnih kuhinja i organizacija u Banjaluci, Zavidovićima, Bosanskoj Dubici, Bihaću, Maglaju i Mostaru.

Milioni maraka hrane i dalje završavaju kao otpad?

Iako više od 670.000 KM donirane hrane predstavlja značajan rezultat, poređenje sa ranijim procjenama o ogromnim količinama hrane koja se baca pokazuje da prostora za napredak i dalje ima mnogo.

Ukidanje PDV-a uklonilo je jednu od važnih prepreka za doniranje, ali naredni izazov je da što veći broj kompanija zna za ovu mogućnost i da hrana koja može biti iskorištena stigne do javnih kuhinja i ljudi kojima je potrebna – umjesto da završi u kontejnerima.