Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u razgovoru sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom u Antaliji ukazala je da je dijalog demokratski izabranih predstavnika naroda u okviru domaćih institucija od ključnog značaja za prevazilaženje aktuelne političke i ustavne krize u BiH.

“Dobar razgovor sa predsjednikom Erdoganom tokom radnog doručka koji je upriličio za članove Predsjedništva BiH. Ukazala sam da je dijalog demokratski izabranih predstavnika naroda u okviru domaćih institucija od ključnog značaja za prevazilaženje aktuelne političke i ustavne krize u BiH”, napisala je Cvijanovićeva na “Instagramu”, prenosi Srna.

Cvijanovićeva u Antaliji učestvuje na Diplomatskom forumu, koji je počeo juče, a tokom tri dana okupio je više od 4.800 učesnika iz više od 140 zemalja.

Forum se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Erdogana, a tema je “Povratak diplomatije u fragmentiranom svijetu”.

View this post on Instagram

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je u Antaliji sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, koga je upoznala o trenutnoj političkoj i ustavnoj krizi u BiH i zahvalila mu za izuzetno razumijevanje i izbalansiran odnos prema svima u BiH.

“Uvijek je zadovoljstvo razgovarati sa premijerom Orbanom, našim iskrenim i osvjedočenim prijateljem. Tokom današnjeg sastanka u Antaliji razgovarali smo i o aktuelnim globalnim, evropskim i regionalnim pitanjima”, napisala je Cvijanovićeva na “Instagramu”.

Ona je naglasila da postoji obostrana opredijeljenost ka daljem jačanju uspješne saradnje i realizaciji zajedničkih projekata, prenosi Srna.

View this post on Instagram

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Cvijanovićeva boravi u Antaliji gdje učestvuje na Diplomatskom forumu, koji je počeo juče, a tokom tri dana okupiće više od 4.800 učesnika iz više od 140 zemalja.

Forum se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, a tema je “Povratak diplomatije u fragmentiranom svijetu”.

“Dragane, izvini”. Ove dvije riječi, koje je predsjednik SPD Nermin Nikšić uputio lideru HDZ Draganu Čoviću, pokazale su kako BiH (ne) funkcioniše.

Naime, Niškić se izvinio Čoviću, jer su ih, pod pritiskom bivšeg američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, preglasali prilikom usvajanja Zakona o južnoj interkonekciji.

Ovim je Niškić, jasno i glasno, priznao da se SAD direktno miješaju u unutrašnja pitanja BiH i da im to, zahvaljujući poltronstvu pojedinih domaćih aktera, i te kako ide od ruke.

Marfi je, podsjetimo, za južnu gasnu interkonekciju javno lobirao, pa se i linkom obraćao poslanicima na sjednici federalnog parlamenta, kada je to pitanje došlo na dnevni red.

U narednih 15 dana će se, kako su najavili Nikšić i Čović, pokušati doći do dogovora, kako “izvini, Dragane”, ne bi ostalo samo na riječima.

Valja podsjetiti da ovo nije prvo priznanje koje je palo nakon odlaska Marfija iz BiH. Bivši američki ambasador je, kako je to onomad rekao Čović, umiješao prste i prilikom formiranja vlasti na nivou BiH.

-Marfi nas je jako motivisao da pravimo vlast s Trojkom, kao što je motivisao Bošnjake da glasaju za Južnu interkonekciju. Na to više nikad neću pristati – rekao je tada Čović.

Sjetimo se da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u više navrata upozoravao da Marfi krši sve dogovore u BiH i da se miješa u sve i svašta, pa mu je, simbolično, dodijelio i nadimak – vegeta.

Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije, kaže da ovdje nije riječ samo o Majklu Marfiju i SAD, nego i o mnogim drugim prethodnim ambasadorima, čije su zemlje imale jak uticaj u BiH.

-Vidjeli smo ta dva priznanja Dragana Čovića i Nermina Nikšića, što nas vraća na sam početak ovog mandata, kada su partneri na nivou BiH u pitanju. Ako se sjećate, od samog početka se govorilo o ubrzanom putu ka EU, pri čemu treba provesti određene reforme, pa je to, u jednom trenutku, dovelo do jako pozitivnog dogovora u Laktašima, za koji se ispostavilo, po tvrdnjama koje su došle iz Republike Srpske, da je mijenjan bukvalno na putu ka Sarajevu. Naravno, to je demantovano, da bismo dvije godine kasnije imali potvrdu tog načina djelovanja – kaže Šolaja.

Farsa

Kaže da je, sve vrijeme, postojala očigledna saradnja između Kristijana Šmita, koga Republika Srpske ne priznaje za visokog predstavnika, i američke ambasade.

Ovo je, dodaje, poražavajuće za BiH i za one koji su pristali da funkcionišu na taj način.

-Evo, gospodin Niškić je imao izliv iskrenosti prema partneru u vlasti, i to u javnom prostoru. Jako zanimljivo! Kako onda da govorimo o povjerenju u političkom smislu, kako će se neko u budućnosti dogovarati? Na šta da računamo? Meni je sada jasno zašto u Sarajevu izbjegavaju dijalog. Oni su, izgleda, navikli da im se rješenja nameću, a ne da putem dijaloga postižu dogovore. Tragično je za ovu zemlju što imamo dokaz da njom 30 godina upravljaju oni izvana. BiH je protektorat, koji ima jednog neokolonijalnog upravnika, koji ima svoje sponzore. Mi, koji živimo ovdje, nismo bitni. Mi živimo u društvu u kojem drugi diktiraju pravila i odlučuju o našim sudbinama – kategoričan je Šolaja.

Krivična djela

O ovome se oglasio i pravnik Milko Grmuša, koji je naglasio da je Nikšić javno priznao da se zakoni u FBiH i BiH ne donose na osnovu suverene političke volje, već na osnovu pritiska stranaca, čime je, kako kaže, priznao postojanje više krivičnih djela, uključujući i ona protiv ustavnog poretka FBiH i BiH.

-Obzirom da je evidentno da su FBiH i BiH planski, namjerno, umišljajno i organizovano dovedene u položaj potčinjenosti prema drugim zemljama i imajući u vidu činjenicu da je predsjednik jedne vlade javno naveo da se u FBiH i BiH zakoni usvajaju pod pritiskom neizabranih pojedinaca i(li) organizovanih grupa, nadležna tužilaštva moraju odmah preduzeti zakonom predviđene radnje ili protiv Nikšića ili protiv Marfija, koji je optužen da je stajao iza tog pritiska pod kojim se u FBiH usvajaju zakoni. Treće nema. Odnosno ima – nema, onda, BiH – kategoričan je Grmuša.

O kakvoj vladavini prava, ustavnom poretku i političkoj nezavisnosti i suverenosti BiH, pita Grmuša, možemo da pričamo nakon ovoga.

-Predsjednik Vlade, čovjek čiji je osnovni posao da štiti i sprovodi ustav i zakone ove zemlje, javno priznaje da njegova vlada predlaže zakone u koje, ne da ne vjeruje, već ih sama smatra štetnim, ali da mora da to radi usred pritiska. Da li će na ovo da reaguje Delegacija EU u BiH? Da li će na ovo da reaguju ambasade Kvinte? Da li će na ovo da reaguje nevladin sektor? Da li će na ovo da reaguju mediji? Da li će na ovo da reaguje pravosuđe? Ne, neće niko. Nijedan politički faktor u BiH na ovo takođe neće reagovati, jer je riječ o kukavicama. Čak ni vlasti u Srpskoj nemaju kredibilitet da o ovome pričaju jer su svjesno i namjerno prihvatili čin agresije i okupacije Šmita koji je, suspenzijom Ustava FBiH na jedan dan, omogućio da stranke Trojke dođu na vlast  – kaže Grmuša.

BiH, zaključuje, ne postoji kao organizovana država. I za to krivi strance.

– I sve što bude slijedilo, kakve god štete da nastanu, mora se locirati prava adresa – stranci – rekao je on.

Srpskainfo