Jedan od najvažnijih evropskih samita kada je u pitanju proces proširenja održan je nedavno, ali rezultati koji su proizašli nisu doveli do rezultata koje su brojni analitičari i evropski entuzijasti i u EU i u zemljama proširenja očekivali.

Savjet je podržao nastavak procesa, posebno kada je u pitanju Crna Gora, koju mnogi vide kao sljedeću članicu, ali bez konkretnih rokova, datuma ili obećanja u smislu implementacije procesa.

Zašto se članice EU ne mogu dogovoriti o proširenju?
Problem o kojem smo pisali u više navrata pokazao se mnogo veći u praktičnom smislu, jer zemlje članice i dalje ne mogu naći način kako da proces proširenja pomire sa individualnim interesima zemalja članica, od kojih svaka ima pravo veta na bilo koju odluku kad je u pitanju proširenje.

Na primjer, neke zemlje preferiraju prijem Ukrajine, dok druge misle da bi zapadni Balkan trebalo staviti u prvi plan, jer se duže nalazi u procesu.

Neke članice preferiraju Ukrajinu zbog bezbjednosnih izazova, dok druge plaši ukrajinski poljoprivredni sektor koji bi mogao preplaviti evropska tržišta i ugroziti evropske farmere.

Neke članice su zabrinute zbog korupcije na zapadnom Balkanu i brine ih eventualno neki novi Viktor Orban koji bi mogao blokirati procese.

Dio zemalja nema ništa protiv ni prijema zapadnog Balkana ili Ukrajine, ali to uslovljavaju reformom procesa odlučivanja unutar EU po pitanju spoljne i bezbjednosne politike, odnosno ukidanje veta prije nego što Unija naraste sa 27 na 34 ili 35 članova.

Ponovo se pokazalo da je evropska institucija koja je pokazala najviše entuzijazma za proširenje Evropska komisija, koja je u pripremnom materijalu za samit i tihom diplomatijom u pozadini uoči njegovog održavanja pokušala ugraditi mehanizme koji bi odagnali strahove i zabrinutosti koje su postojale.

Materijal koji je proizašao iz samita nije ponudio ništa novo, pa čak ni konkretne korake za prijem Crne Gore, ali istovremeno je veoma pažljivo pokušao održati jedinstvo oko toga da je proširenje neminovno i u strateškom interesu svih članica.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i jedan od najboljih poznavalaca evropske politike proširenja iz BiH, čak tvrdi da je blokada konkretnijih zaključaka o Crnoj Gori od strane Hrvatske dočekana s olakšanjem od strane nekih drugih članica koje onda nisu morale same da se izlažu neprijatnostima suprotstavljanja stavovima Komisije i nekih od najuticajnijih članica EU poput Njemačke, koje otvoreno i jasno žele što raniji prijem ove balkanske zemlje.

Koja su dva moguća scenarija za proširenje EU?
Iako je teško predvidjeti kako će se proces dalje odvijati, čini se da postoje dva moguća scenarija.

Optimističniji scenario je da zemlje članice postignu kompromis u vezi s prijemom Crne Gore, jer se radi o dovoljno maloj zemlji koja bi se lako mogla apsorbovati u evropski sistem bez izazivanja strukturalnih problema u drugim zemljama članicama. Time bi se potvrdilo da proširenje nije mrtvo i da se proces može nastaviti.

Pesimističniji scenario bi bio da se nastavi proces postepene integracije u pojedine segmente evropskog sistema, poput jedinstvenog evropskog platnog prometa, bezbjednosne i migrantske politike, ekonomskog prostora i carinskih politika i sličnim oblastima, dok bi se punopravno članstvo odgodilo u neku dalju budućnost. U tom slučaju zemlje zapadnog Balkana ne bi bile punopravne članice, ali bi barem mogle uživati u brojnim indirektnim benefitima članstva.

Zašto BiH sve više zaostaje na evropskom putu?
Kada su u pitanju zemlje poput BiH, ni jedan ni drugi scenario ne prave veliku razliku, jer blokade u reformskom procesu, uključujući i sve izvjesnije isključivanje iz Plana rasta, zemlju i u jednom i u drugom slučaju udaljavaju od EU.

Za zemlje poput Crne Gore ili Albanije ova dva scenarija imaju puno veću važnost, posebno za Crnu Goru, koja u EU želi pristupiti u periodu od naredne dvije ili tri godine.

Kada se očekuju nove odluke o proširenju EU?
Početkom narednog mjeseca Evropska komisija će predstaviti izvještaje o napretku odnosno Paket proširenja, ali iz tog dokumenta se vjerovatno neće moći izvući konkretni zaključci, jer je Komisija već svojim sadašnjim prijedlozima pokazala proaktivni angažman na održavanju procesa proširenja u životu.

Po svemu sudeći, naredni korak koji će biti vrijedan pažnje je samit krajem godine, kada će evropski lideri ponovo na dnevnom redu imati proširenje, a posebno pitanje Crne Gore.

Na osnovu toga, možda će biti moguće odrediti u kojem smjeru će se proces nastaviti i šta se može očekivati.

Od 10. jula 2027. godine u Austriji i cijeloj Evropskoj uniji, uključujući i Hrvatsku, stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom u poslovnim transakcijama.

Prema propisu Evropske unije, gornja granica za poslovna plaćanja gotovinom iznosiće 10.000 evra. Gotovinska plaćanja iznad tog iznosa firmama i pružaocima usluga, na primjer prilikom kupovine automobila ili skupih uređaja, od tog datuma biće zabranjena, prenosi Blic.

Nije dozvoljeno ni dijeljenje ukupnog iznosa računa na više računa sa manjim iznosima.

Dozvoljeno je, međutim, sabiranje pojedinačnih uplata koje su dio iste poslovne transakcije.

To znači da će svako ko kupuje skup proizvod ili plaća račun veći od 10.000 evra morati da ga plati elektronski, na primjer bankovnim transferom.

Kod određenih gotovinskih transakcija trgovci ili odgovarajuće poslovne grupe mogu da zahtijevaju provjeru identiteta kupaca već kada iznos prelazi 3.000 evra.

Međutim, to se ne odnosi na svako plaćanje niti na svakog trgovca, već na firme i profesionalne grupe na koje se primenjuju odgovarajući propisi o sprečavanju pranja novca.

Zato ograničenje od 3.000 evra nije opšte ograničenje za plaćanje gotovinom, ističu austrijski mediji.

Fizička lica izuzeta su iz ove odredbe.

Na primer, kada jedno fizičko lice prodaje svoj polovni automobil ili nameštaj drugom fizičkom licu, na tu transakciju ovo pravilo se ne primenjuje, pa ona neće biti obuhvaćena novim limitom od 10.000 evra. To važi na cijeloj teritoriji Evropske unije.

Kada je riječ o fizičkim licima, uplata i isplata gotovine u poslovnim bankama i dalje će biti moguća, s tim što banke kod većih iznosa imaju pravo da od klijenta zatraže dokaz o porijeklu novca.

Austrijski mediji navode da će nova pravila i ograničenja teško pogoditi građane Austrije.

Cilj ograničavanja gotovinskih plaćanja u poslovnim transakcijama jeste sprečavanje korišćenja velikih iznosa gotovine za pranje novca. Državama članicama Evropske unije dozvoljeno je da propišu i stroža nacionalna pravila od onih koja važe na nivou Unije.

Austrijanci strahuju da će gotovina postepeno nestati iz svakodnevnog života. A upravo to nikako ne žele. Nadležni ih umiruju porukom da se to neće dogoditi, uz napomenu da se navedena ograničenja, koja stupaju na snagu 10. jula 2027. godine, odnose na gotovinske transakcije u poslovanju.

Srpskainfo

Opšti izbori u Izraelu biće održani u utorak, 27. oktobra. To su prvi izbori od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine i rata u Gazi, kao i sukoba sa Iranom, Hezbolahom i Hutima.

Mnogi ih smatraju jednim od najvažnijih izbora u istoriji Izraela, sa globalnim implikacijama.

Ko su glavni pretendenti?

Trenutne ankete ukazuju na tijesnu trku aktuelnog premijera Benjamina Netanjahua za mjesto premijera sa Gadijem Ajzenkotom, bivšim komandantom Izraelskih odbrambenih snaga.

Popularnost Gadija Ajzenkota djelimično proizlazi iz njegovih vojnih i akademskih zasluga, kao i iz činjenice da je relativno nov u politici. Svoju stranku “Jašar” osnovao je prošle godine.

Izgubio je sina, vojnika, u prvim mjesecima rata u Gazi, a služio je u izraelskom ratnom kabinetu pod Netanjahuom sve do ostavke 2024. godine zbog neslaganja oko sukoba.

Svoju kampanju zasniva na pozivima na odgovornost zbog bezbjednosnih propusta koji su doveli do 7. oktobra, navodi BBC.

Netanjahu je prihvatio dio odgovornosti za propuste koji su prethodili napadu, ali tvrdi da odgovornost snose i drugi visoki bezbjednosni zvaničnici. Negira tvrdnje da je unaprijed bio upozoren na planirani napad.

Među ostalim opozicionim liderima su bivši premijer Naftali Benet i Avigdor Liberman, obojica desničari koji zauzimaju čvrste stavove o bezbjednosti i zalažu se za trajnu izraelsku kontrolu nad velikim dijelom okupirane Zapadne obale, kao i Jair Golan, ljevičar koji podržava povlačenje Izraela sa velikih dijelova te teritorije. Uprkos razlikama, mogli bi da sarađuju sa Ajzenkotom na formiranju vlade.

Netanjahu predvodi najdesnije orijentisanu vladu u istoriji Izraela. Da bi ostao na vlasti, vjerovatno će morati da se osloni na podršku nekih od svojih postojećih krajnje desničarskih koalicionih partnera.

U trci su i dva arapska partijska bloka, pošto oko petine stanovništva Izraela čine Arapi, od kojih se mnogi izjašnjavaju kao palestinski građani Izraela. Njihova podrška mogla bi da bude važna pri formiranju vlade, ali su gotovo sve vodeće jevrejske stranke isključile saradnju sa njima.

Kako funkcionišu izbori?

Skupštinska većina: Kneset ima 120 mjesta, pa je za većinu potrebno najmanje 61.

Izborni sistem: Izrael koristi proporcionalni sistem glasanja. Građani glasaju za stranačke liste, a ne neposredno za premijera, zbog čega vladu uglavnom čine koalicije više stranaka.

Pregovori o vladi: Nakon izbora mogu proći nedjelje ili mjeseci prije formiranja vlade, dok stranke pregovaraju o podjeli funkcija i političkim ustupcima. Ako nijedan blok ne obezbijedi većinu, moguća je i manjinska vlada.

Koji su glavni problemi?

Bezbjednost: Dominantna tema kampanje su bezbjednost i odgovornost za napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao talac. Netanjahu se ponovo predstavlja kao “gospodin Bezbjednost”, ukazujući na vojne operacije protiv Hamasa i njegovih saveznika, prenosi Euronews.

Vojna obaveza: Dugo su ultraortodoksni Jevreji koji redovno studiraju vjerske tekstove bili izuzeti od služenja vojnog roka. Rat je dodatno zaoštrio spor oko tih izuzeća, izazivajući podjele unutar izraelske politike.

Pravosuđe: Netanjahuova vlada sprovodila je kontroverzne planove reforme pravosudnog sistema, koji su izazvali masovne proteste i prije 7. oktobra. Kritičari upozoravaju da bi reforme mogle ugroziti nezavisnost pravosuđa i demokratiju. Netanjahu se, uz to, suočava sa suđenjem za korupciju, a optužbe negira.

Troškovi života: Rast cijena hrane i stanovanja učinio je životni standard i ekonomiju važnim temama kampanje.

Šta to znači za Palestince?

Godinu dana nakon primirja u Gazi, izraelski napadi nisu potpuno prestali, a Izrael održava kontrolu nad više od polovine teritorije. Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, kojim upravlja Hamas, a koje UN smatraju pouzdanim, u izraelskim napadima od 7. oktobra 2023. godine ubijeno je više od 74.000 ljudi.

Na Zapadnoj obali napadi jevrejskih doseljenika dostigli su rekordni nivo prema podacima UN, dok se izraelska naselja, ilegalna prema međunarodnom pravu, šire.

Sastav buduće vlade zato će biti važan za dalju politiku prema Palestincima.

Gaza: Netanjahuov i Ajzenkotov tabor podržavaju mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji predviđa da Hamas preda oružje u zamjenu za postepeno povlačenje izraelskih trupa.  Ajzenkot je obećao da će okončati vladavinu Hamasa u roku od 18 mjeseci, ako bude potrebno i vojnim sredstvima.

Zapadna obala: Netanjahuov tabor uglavnom podržava nastavak širenja naselja. Ajzenkot podržava izraelska naselja, ali se protivi projektu “E1”, koji bi dodatno podijelio Zapadnu obalu.  Zalaže se i za zatvaranje pojedinih neovlašćenih naseljeničkih uporišta, stvaranje uslova za mirovno rješenje i suzbijanje nasilja ekstremnih doseljenika.

Rješenje o dvije države: Ideja o nezavisnoj palestinskoj državi koja bi mirno koegzistirala sa Izraelom decenijama je bila dio političkih rasprava. Netanjahu joj se dugo protivio, a podrška tom rješenju u izraelskoj politici opada.  Nijedna od vodećih jevrejskih stranaka na ovim izborima ne vodi kampanju zasnovanu na tom rješenju, dok su ga mnoge otvoreno odbacile.

Kada će biti poznati rezultati?

Izlazne ankete: Izraelski mediji objaviće ih u 22 časa po lokalnom vremenu, odnosno u 20 časova po GMT-u. One će dati prve naznake rasporeda snaga, ali se mogu razlikovati od konačnih rezultata.

Zvanični rezultati: Preliminarni rezultati očekuju se narednog dana, dok je objava zvaničnih rezultata najavljena za 4. novembar.

Formiranje vlade: Nakon konsultacija sa liderima stranaka, predsjednik Isak Hercog povjeriće mandat kandidatu za kojeg procijeni da ima najveće šanse da sastavi vladu.

Ako prvi mandatar ne uspije, priliku može dobiti drugi. Ako ni nakon toga ne bude dogovora, moguće je raspisivanje novih izbora.

Izbori 27. oktobra biće šesti nacionalni izbori u Izraelu od 2019. godine, ali i prvi od 1988. koji se održavaju u redovnom terminu, nakon što je Kneset odslužio puni mandat.

(Euronews)