Connect with us

Politika

EVROPSKI PUT POD LUPOM! BiH prijeti da propusti istorijsku šansu, KASNI SA SVIM

BiH je u procesu pristupanja EU još praktično od solunskog samita EU 2001. godine, kada je definitivno odlučeno da se zemljama zapadnog Balkana dodijeli evropska perspektiva.

Članstvo u EU se ne može “zaslužiti”, već ono mora biti odobreno od strane zemalja članica, odnosno one moraju željeti prijem novih članica.

Članice EU su odlučile da zapadnom Balkanu otvore evropsku perspektivu i propisale uslove pod kojima se to može desiti – zemlje moraju poštovati osnovna ljudska prava i vladavinu zakona, moraju biti spremne da se integrišu u evropsko tržište i moraju pokazati spremnost da rade na pomirenju u regionu.

BiH je trenutno zemlja kandidat, što znači da bi sljedeći korak trebalo da bude pokretanje pregovora, odnosno usvajanje pregovaračkog okvira.

Nezvanično u razgovoru s novinarima, zvaničnici Evropske komisije priznaju da pojam “pregovori” ne odražava u potpunosti ono što će se dešavati.

Više se radi o prihvatanju uslova koje postavljaju zemlje članice, nego o pregovaranju.

U nedavnom razgovoru s hrvatskim diplomatom koji je s grupom novinara podijelio hrvatska iskustva, rečeno nam je da vješt pregovarački tim može isposlovati i posebne uslove, posebno u sektorima koji su politički osjetljivi u njihovoj zemlji, ali da je za to potreban dobar lokalni tim, i glavni pregovarač koji ne samo da mora imati dubinsko znanje evropskih integracija, nego i odlične lične kontakte u Briselu i evropskim metropolama.

Proces pregovaranja je vjerovatno najsloženiji političko-administrativni proces kroz koji bilo koja zemlja mora proći i zahtijeva veliku koordinaciju unutar zemlje. S obzirom na to da je BiH “zapela” na izboru glavnog pregovarača, već je sad izvjesno da će to za BiH biti veoma težak proces. Činjenica da se u izboru glavnog pregovarača isključivo gleda kroz etničku prizmu i pripadnost političkoj grupaciji koja tu osobu kandiduje, ne obećava da će se BiH pokazati vještom kada proces počne.

Pregovori o članstvu ne mogu početi dok se sve vlade EU ne dogovore, u obliku jednoglasne odluke Savjeta EU, o okviru ili mandatu za pregovore sa zemljom kandidatom. Pregovori se odvijaju između ministara i ambasadora vlada EU i zemlje kandidata na međuvladinoj konferenciji.

Nakon tog prvog koraka, mora se sprovesti skrining, koji će pokazati u kakvoj situaciji se zemlja nalazi.

S obzirom na to da je BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, u procesu stabilizacije i pridruživanja (SSP), a u Sarajevu postoji kancelarija specijalnog predstavnika EU, situacija u zemlji im je dobro poznata, pa bi se taj skrining mogao sprovesti brže. Delegacija EU je i do sada, uz pomoć iz Brisela, često preduzimala proaktivnu ulogu i pokušavala pomoći domaćim zvaničnicima da sprovedu neophodne korake ka evropskim integracijama.

Prije početka pregovora, zemlja kandidat mora podnijeti svoj stav, a EU mora usvojiti zajednički stav. Za većinu poglavlja, EU će postaviti kriterijume za zatvaranje u ovom stavu koje zemlja kandidat mora ispuniti prije nego što se pregovori u dotičnoj oblasti politike mogu zatvoriti.

Pregovori mogu da traju dugi niz godina, ne samo zbog obima posla koji zemlja kandidat treba da sprovede mijenjajući vlastite zakone i propise u skladu s pravnom stečevinom EU, nego i zbog internih procedura u Briselu, a posebno zato što je za svaki korak, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja, potrebna saglasnost svih zemalja članica.

Nakon potpisivanja ugovora, kandidat postaje zemlja pristupnica, što znači da se očekuje da postane punopravna članica EU na datum utvrđen ugovorom, pod uslovom da je ugovor ratifikovan. U međuvremenu, u statusu “aktivnog posmatrača”, ima koristi od posebnih aranžmana, kao što je mogućnost davanja komentara na nacrte prijedloga, komunikacija, preporuka ili inicijativa EU.

S obzirom na to da BiH ima potpisan SSP s EU, tehnički proces biće mnogo lakši, jer je BiH već sprovela neke od velikih obaveza koje tek čekaju zemlje koje nisu na zapadnom Balkanu, a takođe žele da postanu članice.

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Politika

GOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi

U ogledalu politike, Milorad Dodik stoji kao figura satkana od čistog prkosa. Pred kamerama i govornicama, njegova retorika grmi o liderima koji se kale u vatri, o ponosu i kičmi koja se ne savija pred stranim pritiscima

Za njegove vjerne pristaše, on je neustrašivi štit naroda – jedini političar koji ima hrabrosti da bez kompromisa brani Republiku Srpsku, držeći ključeve njene sudbine i opstanka. U tom narativu, narod ide samo za onim ko ne uzmiče, a svaka njegova pobjeda slavi se kao pobjeda cijele nacije.

Međutim, kada se ugase televizijski ekrani, iza te epske kulise pomalja se gorka stvarnost zemlje koja tiho krvari. Dok vođa i njegova politička elita uživaju u neograničenoj moći – kontrolišu budžet, pravosuđe, policiju i medije – stvarna Republika Srpska se drastično smanjuje.

Nekadašnji gradovi i sela postaju pusti, pretvarajući se u prostore bez ljudi. Narod, umoran od decenijskih obećanja, korupcije i sistema u kojem podobni dobijaju sve, a sposobni ništa, spasava se u bjekstvu preko granice.

Kritičari i ogorčeni posmatrači u tome vide vrhunski paradoks: dok se svakodnevno vodi medijska bitka za spas srpstva, stvarni narod ubrzano nestaje. Vladavina koja traje četvrt vijeka prelama se kroz prazne školske klupe i pusta ognjišta.

Za jedne heroj i spasilac, za druge nedodirljivi vladar koji uzima koliko želi dok društvo ekonomski i demografski odumire – političko nasljeđe ove ere ostaće duboko podijeljeno između mita o velikom vođi i surove istine o praznoj zemlji.

Radovan Jazić, dipl. inž. mašinstva i matematike

Nastavi čitati

Politika

PROCURIO DOKUMENT SNSD-a: Otkriven sistem pritisaka i kontrole birača pred oktobar

U javnost je procurio interni dokument banjalučkog SNSD-a koji otkriva detaljan plan praćenja, pritisaka i ucjena građana pred izbore.

Birači se dijele po bojama, a za prikupljanje glasova otvoreno se nalaže zloupotreba javnih institucija i ličnih podataka. SNSD-ova mašinerija krenula je na teren sa jasnim uputstvima: cilj je “obojiti” sve birače u crveno, a sredstva se ne biraju. Plan je da se stranački spiskovi prave preko Fonda PIO, centara za socijalni rad i Poreske uprave.

Dokument, koji potpisuje šef banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a i direktor Poreske uprave Goran Maričić, predstavlja jasnu zloupotrebu ličnih podataka i pritisak na birače, što je posao za tužilaštvo, upozoravaju iz organizacije Transparency International BiH. Damjan Ožegović iz ove organizacije ističe da bi postupanje po ovom dokumentu umnogome uticalo na slobodu opredjeljenja birača.

„To je predviđeno kao prekršaj i Izbornim zakonom, međutim i Krivičnim zakonikom Republike Srpske. Vidjeli smo zapravo da je riječ i o imenu, prezimenu, vrlo vjerovatno i o nekim drugim ličnim podacima poput matičnog broja, eventualno adrese stanovanja i slično. Dakle, zaista je ovdje prilika da se, ukoliko je ovo zaista istina, uključi veliki broj nadležnih organa koji bi trebali da ispitaju ove nepravilnosti i da eventualno utvrde da li je došlo do kršenja u prvom redu zaštite ličnih podataka“, navodi Ožegović.

Prema procurjelom uputstvu, vladajućoj stranci su posebno važni penzioneri. Podsjećanja radi, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je još 2018. godine javno krenuo u otvorenu kupovinu njihovih glasova: „A sad su penzioneri… dobiće ovih dana jednokratnu pomoć da dođu na izbore i glasaju za nas… Ako slučajno ne glasate, mi ćemo uzeti novac pa ga vratiti.“

Kako izgleda uslovljavanje radnim mjestom najbolje znaju radnici Termoelektrane Gacko, kojima je Dodik u septembru 2018. godine otvoreno poručio: „Nemoj ko slučajno, ko je zaposlen u RiTE Gacko, da glasa za Govedaricu i SDS, izbacićemo ga s posla. A vas molim, koga vi vidite da glasa a radi, samo mi javite, ja ću ga izbaciti, ne treba vama. Direktore, nemoj mi biti tako ozbiljan, ja ti veoma otvoreno kažem, neću više da ih gledam tamo.“

Prema najnovijem planu, građani su danas podijeljeni u boje. Sigurni glasači su crveni, opozicioni plavi, a oni nesvrstani – bijeli. Da su ucjene oproban SNSD-ov recept za glasove, podsjeća i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

„To za mene nije nikakva novost jer pred svake opšte i lokalne izbore imate jednu bolesnu situaciju da direktori javnih preduzeća, načelnici odjeljenja jednostavno prave spisak gdje idu od radnika do radnika koji mora da se potpiše da će doći na stranački skup, da će prikupiti dovoljan broj sigurnih glasova. Ukoliko neko odbije da se potpiše, on biva izložen određenom pritisku – ‘nemoj se zamjerati, mi ćemo ponovo pobijediti, zašto ne misliš na svoju porodicu, zašto ne misliš kako ćeš vratiti kredit’“, ističe Bodiroga.

Da je ovakvim uputstvom pogažen i Ustav i zakon, upozorava doktor pravnih nauka Milan Blagojević. U svojoj analizi on ističe da je dokument dokaz debakla pravne države u kojoj institucije služe isključivo vladajućem režimu. Dijeljenjem građana na crvene, plave i bijele, zaključuje Blagojević, ogoljena je pogubna politika koja već 20 godina za sobom ostavlja pustoš i duboku, neprijateljsku podijeljenost u narodu.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno