Svijet
RUSIJA i UKRAJINA! Koliki je UDIO teritorije pod ruskom KONTROLOM?

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će i Kijev i Moskva morati da pristanu na teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini.
Tramp će se sutra sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u američkoj vazduhoplovoj bazi Elmendorf-Ričardson u gradu Enkoridžu.
Na ovom američko-ruskom samitu Tramp i Putin treba da raspravljaju o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini.
Prema aktuelnim mapama bojišta, Rusija drži oko 114.500 kvadratnih kilometara, odnosno oko 19 odsto ukrajinske teritorije, uključujući Krim i veći dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontroliše nijedan međunarodno priznati dio teritorije Rusije.
Moskva tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, oblasti koje je poslije raspada SSSR-a priznavala kao dio Ukrajine, sada sastavni dio Ruske Federacije.
Kijev poručuje da nikada to neće priznati, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991. godine.
Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon spornog referenduma Moskva ga je anektirala. Površina poluostrva iznosi oko 27.000 kvadratnih kilometara.
Rusija tvrdi da je Krim njen zakoniti dio, dok Ukrajina insistira da je riječ o njenoj teritoriji. Mnogi ukrajinski zvaničnici neslužbeno priznaju da bi povratak Krima silom bio izuzetno težak.
Krim je postao dio Ruskog Carstva u 18. vijeku, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo potom. Od 1921. bio je dio Ruske SFSR, sve dok ga 1954. tadašnji lider KPSS Nikita Hruščov nije prenio Ukrajinskoj SSR.
Donbas
Rusija kontroliše oko 46.570 kvadratnih kilometara, odnosno 88 odsto regiona Donbasa – cijelu Lugansku oblast i oko tri četvrtine Donjecke oblasti.
Preostalih oko 6.600 kvadratnih kilometara je pod ukrajinskom kontrolom, ali ruske snage nastavljaju ofanzivu prema preostalim većim gradovima u Donjeckoj oblasti.
Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku proglasili su “narodne republike” 2014. godine, a Putin ih je priznao kao nezavisne države u februaru 2022, samo nekoliko dana prije početka rata.
Zaporožje i Herson
Ruske snage drže oko 74 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti – približno 41.176 kvadratnih kilometara. Ukrajina kontroliše oko 14.500 kvadratnih kilometara ovih regiona.
Putin je 2024. izjavio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih oblasti koje Rusija potražuje, a ne drži u potpunosti (oko 21.000 kvadratnih kilometara) i odrekla se namjere da pristupi NATO-u.
Prema izveštajima Reutersa, Putin je spreman da razgovara o prekidu vatre sa Trampom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i traži da Kijev napusti planove za članstvo u Alijansi.
Njegovi uslovi uključuju pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine, ograničenje njenog naoružanja, zaštitu ruskog govornog stanovništva i priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka.
Harkov, Sumi i Dnjepropetrovska oblast
Rusija drži i manje dijelove Harkovske, Sumske, Nikolajevske i Dnjepropetrovske oblasti.
U Harkovskoj i Sumskoj oblasti pod njenom je kontrolom oko 400 kvadratnih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima samo mali granični pojas. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti formira “bezbjednosnu zonu” radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.
Pravni status i međunarodne reakcije
Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska i Donjecka Narodna Republika, te oblasti Zaporožje i Herson – sastavni subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih smatra okupiranim dijelom svoje teritorije, prenosi Nova.
Većina država ne priznaje ove oblasti kao dio Rusije, iako su Krim priznale Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Generalna skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. godine nezakonitom i potvrdila da poluostrvo pripada Ukrajini.
Nezavisne novine
Svijet
TRAMP IZGUBIO KONTROLU “Otpustiću svakog vojnog zvaničnika AKO MI SE NE BUDE SVIDIO”

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp rekao je da će se sastati sa najvišim američkim vojnim zvaničnicima i da će otpustiti svakog od njih ako mu se ne bude svidio.
“Sastaću se sa generalima i admiralima i ako mi se neko ne sviđa, otpustiću ga na licu mjesta”, rekao je Tramp.
Američki predsjednik će danas govoriti na skupu američkih vojnih zvaničnika u bazi nedaleko od Vašingtona.
Svijet
ŽIVOT U EU! Od luksuznih plata do osjećaja “STRANCA”

Na Redditu se nedavno povela zanimljiva diskusija o životu u Evropskoj uniji, nakon što je jedan korisnik iz Srbije pitao Hrvate o iskustvima života u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Francuskoj i drugim državama.
Odgovori su pokazali koliko iskustva migranata mogu biti različita, od uspješnih karijera i ušteđevina do osjećaja izolovanosti i statusa „stranca“. Život u Njemačkoj
Jedan korisnik opisao je da prosečna neto plata u Nemačkoj iznosi oko 2.700 evra, ali troškovi života brzo pojedu većinu prihoda.
– Stan od 1.200 evra može lako porasti na 1.500 evra sa režijama. Ako ti ostane 200 evra mjesečno, dobro si prošao – navodi.
Dodaje i da je posao teško naći čak i sa iskustvom, jer industrija stagnira, IT sektor je blokiran zbog očekivanja vezanih za vještačku inteligenciju, dok industrija oružja ide dobro.
Njegovu sliku dopunila je druga korisnica:
– Isprva nisam vjerovala kada su mi govorili da ćeš uvijek biti građanin druge klase, dok to nisam iskusila. Iako govorim njemački od malih nogu i izgledam kao domaća, čim vide papire, odnos se mijenja.
Iskustvo iz Švedske
Jedan korisnik je opisao Švedsku kao zemlju u kojoj se trud isplati.
– Počeo sam kao skladištar sa 2.200 evra neto, danas sam šef skladišta sa 3.200 evra. Supruga i ja svakog mjeseca štedimo cijelu platu, oko 3.000 evra.
Dodaje da nije osjetio diskriminaciju:
– Šveđani cene kada se trudiš da se uklopiš. Problemi su uglavnom kod onih koji to odbijaju.
Osvrnuo se i na priče o getima:
– Da, postoje kvartovi sa više imigranata i tamo su problemi sa kriminalom. Ali ako ih izbjegavaš, nećeš imati problema.
Ipak, ni Švedska nije idealna. Ljeti je svjetlo gotovo do 2 ujutro, što otežava spavanje. Saobraćaj mu se ne dopada, a zdravstveni sistem je loše organizovan, nemaš svog ljekara, zakazuješ termine preko medicinske sestre, ponekad ti samo kažu da odmaraš kod kuće. Pivo je skupo.
Život u Luksemburgu
Jedan korisnik već šest godina živi u Luksemburgu. Početna plata mu je bila 2.800 evra neto, danas zarađuje duplo više uz bonuse, ali standard života mu se nije dramatično promijenio.
– Cijene proizvoda u prodavnicama ne primijećujem jer koristim Amazon za mnogo toga. Elektronski uređaji su znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj. Društvo je okej, svi su stranci, svi se žale na kišu i svi slično cvile.
Napominje da problem nije novac, već sigurnost.
– U Zagrebu sam jednom bio opljačkan kroz auto i spriječio provalu u stan, ali bih ipak rekao da je grad ultrasiguran. Ovdje mi se nikad ništa nije desilo, ali centar grada ima “virus” koji se širi, nazivam ga Afrika, i čini mi se da je nulti pacijent van Luksemburga. Sličan problem vidim i u Frankfurtu, gdje sam praktično postao domaći jer sam tamo bio šezdesetak puta.
Dnevno
Svijet
OSTAVILA BEBU SAMU PET DANA I OTPUTOVALA: Ljekari plakali od tuge kad su je vidjeli

Protiv djevojke (17) iz Kijeva podignuta je optužnica nakon što je otkriveno da je svoju bebu, staru svega sedam mjeseci, ostavila samu u stanu pet dana.
Dijete je u teškom stanju pronađeno u jednom stanu početkom ove godine, a ljekari koji su preuzeli brigu o dječaku plakali su od tuge kada su vidjeli dijete, prenosi Telegraf.rs.
Prema navodima tužilaštva, osumnjičena je ostavila sedmomjesečnu bebu i otputovala u Harkov. Dijete je, prema procjenama, pet dana bilo zaključano samo u stanu, a kada su dječaka policajci pronašli, bio je životno ugrožen.
Pripadnike policije je zatekao jeziv prizor. Beba, vidno neuhranjena i dehidrirana, ležala je u krevetu, gotovo na ivici svijesti. Odmah je bilo jasno da je dijete najvjerovatnije od rođenja bilo zanemarivano.
Dijete je u teškom stanju bilo hitno prebačeno u bolnicu gdje su se ljekari odjeljenja intenzivne njege više od pet meseci borili za njegov život. Mališan je bio toliko neuhranjen da mu se na tijelu ocrtavala svaka kost.
Dijete ne samo da nije bilo redovno hranjeno, već dječaku nisu bile redovno mijenjane ni pelene, niti je uziman iz kreveca, zbog čega je imao brojne dekubite po tijelu.
“Ljekarima je dugo trebalo da dijete stabiliziraju i sada konačno možemo da kažemo da više nije u opasnosti”, rekla je dr Evgenija Grigorijeva, direktorica dječije bolnice u Kijevu.
Dječak sada ima godinu i po dana i razmatra se njegovo otpuštanje iz bolnice. Vlasti su pronašle hraniteljsku porodicu kod koje bi mališan mogao da bude smješten.
Doktorica Grigorijeva kaže da se mjesecima pričalo o potencijalnim hraniteljima i da je bilo bitno da to bude porodica koja bi mogla da se izbori sa potencijalnim izazovima koje zdravstveno stanje dječaka nosi.
“Kada se igram sa njim gledam ga i mislim: “Bože, ova beba će biti veliki čovjek, hvala ti što se ničeg neće sjećati”, navodi doktorica.
Prema navodima policije, dječakovu biološku majku apsolutno ne interesuje šta će se dalje događati sa bebom, a nije poznato ko je otac. Na sudu će se razmatrati i trajno oduzimanje roditeljskih prava majci.
-
Politika3 dana ago
OGLASILA SE GORICA DODIK “Znam ko namješta mojoj porodici”
-
Politika3 dana ago
AMERIČKA PROCJENA! Dodik krije TRI MILIJARDE kapitala u Sloveniji!
-
Svijet2 dana ago
ZELENSKI ODUŠEVLJEN! Ukrajina i SAD zaključuju “MEGA-SPORAZUM” o isporuci oružja!
-
Politika3 dana ago
STRUJA SVE SKUPLJA, DŽEPOVI DIREKTORA SVE DEBLJI! Dosije Vlatković – od prodavca polisa do milionera
-
Politika2 dana ago
“ODLUKA NIJE BILA TEŠKA!” Dodik i zvanično priznao da više nije predsjednik Republike Srpske!
-
Svijet1 dan ago
NOĆAŠNJI NAPAD SAMO UVOD? Ukrajina dobila zeleno svjetlo za američke projektile dometa 300 km
-
Društvo3 dana ago
MAJOR MILAN TEPIĆ! Sjećanje na posljednjeg narodnog HEROJA
-
Svijet3 dana ago
PROCURIO TRAMPOV PLAN ZA POSTRATNU GAZU: Palestinci neće biti raseljeni, a Izrael će povući vojsku iz Pojasa