Očigledno je da američki predsjednik Donald Tramp koristi šminku na ruci – i to kako bi prekrio modrice. Mediji stoga spekulišu o zdravstvenom stanju 79-godišnjaka.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je fotografisan s podljevom na ruci. Na slikama sa prijema južnokorejskog predsjednika Li Džeja Mjunga u Bijeloj kući, na desnoj ruci 79-godišnjaka jasno se mogao vidjeti plavi trag.

U prošlosti su više puta primećivani podljevi na Trampovoj desnoj ruci – djelimično očigledno prekriveni šminkom. Tokom vikenda američki portal „Daily Beast“ izvijestio je i o snimcima predsjednika na golfu, na kojima se navodno mogla uočiti slična promjena boje i na njegovoj lijevoj ruci, piše Focus.

Fleke su posljednjih mjeseci stalno izazivale spekulacije o zdravstvenom stanju Trampa – uz to su mu noge povremeno djelovale otečeno. Sam Tramp je u decembru 2024. u razgovoru za američki magazin Time objasnio podljev na desnoj ruci time što, kako je rekao, “jednostavno rukuje s jako puno ljudi”.

Njegova glasnogovornica Karolina Levit je u julu takođe navela često rukovanje, kao i uzimanje aspirina. Slično se sada izjasnila i za Huffington Post. Pored toga, Bijela kuća je u julu saopštila da Tramp boluje od hronične venske insuficijencije – bezopasnog oboljenja vena nogu koje se prvenstveno javlja kod starijih ljudi.

Dva policajca su ubijena, a treći je povrijeđen u pucnjavi na seoskom imanju u Porepunki, na sjeveroistoku australijske države Viktorije, saopštile su lokalne vlasti.

Na licu mjesta nalaze se vozila hitne pomoći i policije, okolno područje je ograđeno, a mještanima se savjetuje da ne napuštaju kuće.

”Izvještaji potvrđuju da je jedan policajac ranjen, a dvojica su preminula nakon što je policija izvršila nalog na seoskom imanju”, saopštilo je Udruženje australijskih federalnih policajaca (AFPA).

Policija je opisala događaj kao ”aktivan i tekući incident koji može da predstavlja značajan rizik za građane”, prenosi Ej-Bi-Si (ABC).

Premijer Australije Entoni Albaneze i premijerka države Viktorije Džasinta Alan osudili su napad i izrazili zabrinutost zbog opasnosti kojima su izložene snage bezbjednosti.

Njemački poslodavci zabrinuti su zbog planova vlade Fridriha Merca, njemačkog saveznog kancelara, da smanji kvotu radnika sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, koji u radni odnos u Njemačkoj mogu stupiti uz olakšanu proceduru.

Kako piše štutgartski list “Staatsanzeiger”, Industrijska i trgovinska komora njemačke savezne države Baden-Virtemberg ovo pravilo vidi kao važnu pomoć poslodavcima da dođu do prijeko potrebnih radnika uz što je moguće manje administrativnih prepreka. Kako ističu, poseban interes za radnicima iz našeg regiona vide građevinska i zdravstvena industrija, posebno u sektoru njege starijih i bolesnih osoba.

Zuzane Here, predsjednica Komore, za ovaj list ističe da bi prepolovljivanje kvote jako pogodilo mnoga preduzeća u toj njemačkoj državi.

“Upravo je ta regulativa posljednjih godina osigurala da kompanije mogu lako i efikasno zapošljavati osoblje bez potrebe za dostavljanjem beskrajnih dokaza”, kaže ona.

Kako je navedeno na stranici Savezne industrijske i privredne komore, njemački poslodavci ne samo da traže zadržavanje postojeće kvote, nego u stvari žele njeno potpuno ukidanje. Njemački poslodavci, čak, žele da idu i korak dalje – oni žele da se po uzoru na kvotu za zapadni Balkan sličan mehanizam uvede i za ostale zemlje van EU, tvrdeći da se na taj način štite interesi i njemačkih poslodavaca, ali i interesi ekonomija zemalja iz kojih radnici dolaze.

“Budući da će potencijal zemalja porijekla obuhvaćenih Uredbom o zapadnom Balkanu vjerovatno biti iscrpljen zbog demografskih promjena, trebalo bi se usmjeriti na dodatne regione porijekla, za koje bi bilo prikladno uspostaviti propise slične ovima o zapadnom Balkanu, jer bi to spriječilo prekomjernu emigraciju iz pojedinačnih zemalja”, navode njemački poslodavci.

Međutim, prema zvaničnim podacima, 2024. godine ni kvota od 25.000 nije ispunjena, a prema podacima iz 2023. godine, izdato je 25.700 viza, ali samo 16.000 radnika sa zapadnog Balkana je stupilo u radni odnos s njemačkim poslodavcem.

Kako piše “Staatsanzeiger”, njemački poslodavci se žale na duge i komplikovane procedure, duge liste čekanja za dolazak na termin za izdavanje vize u njemačkim ambasadama i konzularnim predstavništvima u regionu, kao i teškoće za same radnike u snalaženju u ovoj njemačkoj sredini.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, za “Nezavisne” kaže da je potrebno popraviti ambijent u društvu, kako bi ljudi iz Republike Srpske koji razmišljaju da odu ipak ostali ovdje.

“Nama je interes da ti ljudi ostanu na prostoru RS jer je u zadnjih nekoliko godina došlo da rasta plata na našem prostoru i sigurno da uz određene olakšice koje već sad postoje mislim da im je daleko bolja varijanta da ostanu ovdje”, kaže on.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, takođe smatra da samo povećanje plata nije dovoljno, ne samo zbog toga što je inflacija velika, već da je potreban bolji ambijent, veća produktivnost i popravljanje opštih uslova uređenja sistema i tehnološki razvoj privrede.

“Do boljeg ambijenta dolazi se putem tehnološkog razvoja i automatizacijom proizvodnih procesa, gdje se ugrađuje jedna nova dodatna vrijednost u proizvod, a samim tim se i poboljšavaju uslovi rada, gdje sve manje ljudi radi teške poslove, i samim tim se ljudi motivišu da ostanu ovdje”, kaže on za “Nezavisne”.