Ministarstvo za socijalnu politiku Austrije je nedavno odlučilo tužiti nekoliko velikih lanaca supermarketa za manipulaciju kroz sniženja cijena hrane.

Naime, iz ovog ministarstva tvrde da Billa, Spar, Hofer i Lidl nisu ispunili obavezu prikaza najniže uporedive cijene u posljednjih 30 dana.

Shodno tome, smatraju da je kupcima u mnogim slučajevima nejasno da li štede kupovinom proizvoda za koji je navedeno da je na sniženju.

– Zabranjeno je kafu prodavati kao da je snižena za 50 posto, sa 14 na sedam evra, a prije dvije sedmice je koštala šest ili sedam evra -ukazala je Petra Leupold iz Udruženja za informiranje potrošača u Austriji (VKI).

Sektor maloprodaje
Austrija tuži nekoliko velikih lanaca marketa sumnjajući da su manipulisali sniženjima

I mnogi građani BiH misle da trgovci godinama manipulišu cijenama, što se odnosi i na manipulaciju kroz sniženja.

Nadležni rade na onemogućavanju tih manipulacija.

Tako je Republika Srpska usvojila Nacrt zakona o potrošačima, a ministar trgovine i turizma Denis Šulić (SNSD) je nedavno obrazložio šta će podrazumijevati ovaj zakon.

– Predviđeno je da trgovac mora prikazati cijenu koja je bila prije mjesec dana, a ne dan prije sniženja. Primjera radi, ako je neki proizvod prvog dana u mjesecu koštao 100 KM, a 27. je koštao 120 KM te je naredni dan snižen na 90 KM, moraće se prikazati početna cijena, a ne samo cijena dan prije sniženja – ukazao je Šulić.

Borba protiv manipulacije cijenama kroz sniženja počinje i u FBiH. Iz Federalnog ministarstva trgovine su naglasili da će se Zakonom o zaštiti potrošača obavezati na isticanje ranije cijene i nove cijene kako bi kupac znao da li je riječ o rastu ili sniženju cijena ili pak o šrinkflaciji (smanjenje količine proizvoda uz zadržavanje postojeće cijene ili se prikazuje kao da je njegova cijena snižena).

Napomenuli su da će spomenuti zakon uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru te da će se njime regulisati i niz drugih pitanja, a sve kako bi potrošači u FBiH bili zaštićeni poput potrošača u Evropskoj uniji.

Osim toga, rade na uvođenju aplikacije za unos trgovačkih marži, za šta su ocijenili da će se na taj način osnažiti kontrola cijena i usklađenost s propisima o poslovnom prostoru.

– Namjera nam je da digitalizacijom, koja je uveliko u toku, u aplikaciji za cijene ponudimo potrošačima cijene osnovnih životnih namirnica, uz alate kojima će se omogućiti poređenje cijena u različitim trgovačkim centrima i poređenje cijena u različitim gradovima – dodaju.

Potvrdili su nam da i u FBiH postoje manipulacije kroz sniženja te su izdvojili neka od njih.

– Ona koja je svima vidljiva jeste oglašavanje popusta npr. do 70 odsto, a stvarna sniženja iznose od 20 do 40 odsto. Ovo je najčešće praksa u prodavnicama tekstilne robe. U ranijim periodima postojala je praksa da su trgovci prije sezonskih sniženja podizali cijene, a onda ih navodno snižavali na iznos prijašnje cijene – naglasili su.

Osvrnuli su se i na trgovačko korištenje izraza pri sniženjima, kao što su “do isteka zaliha” ili “samo danas”, a da pritom akcija sniženja traje mjesecima. Upozorili su i na sniženja za proizvode sa skrivenim troškovima.

Jedan od primjera je i prikazivanje niske akcijske cijene, ali se dodatno naplaćuju skriveni troškovi (npr. dostava, montaža, obavezni pribor), pa potrošač na kraju plati više nego što je očekivao – obrazložili su.

Iz Federalnog ministarstva trgovine su naveli da je zabilježeno i to da se veliki broj popusta reklamira za cijeli asortiman, a ustvari se odnosi na mali broj proizvoda ili na one koji su najmanje traženi.

U konačnici, kako su najavili, novim zakonom će biti uvedeno pravilo da se najveći procenat popusta mora odnositi na najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji, čime se smanjuje prostor za obmanu.