U Bosni i Hercegovini se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom drugog dijela dana stiže jače naoblačenje sa zapada, a u kasnim poslijepodnevnim satima ili tokom noći kiša i pljuskovi sa grmljavinom zahvatiće veći dio zemlje.

Vjetar će biti umjeren, južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature kretat će se između 17 i 24 stepena, dok će dnevne iznositi od 28 do 34, a na jugu i sjeveru zemlje lokalno i do 37 °C.

Do početka školske godine u Srpskoj, 1. septembra, ostalo je još samo nekoliko dana, a pripreme za novu školsku godinu ulaze u završnu fazu.

Međutim, dok se đaci raduju povratku u školske klupe i drugarima, za roditelje je ovaj period sve veći finansijski izazov, a posebno u vremenu kada cijene osnovnih životnih namirnica i drugih troškova života konstantno rastu, tako da školska oprema postaje ozbiljan teret za kućni budžet.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kaže da su razlike u cijenama sve primjetnije.

“Iz godine u godinu pribor, radne sveske i listovi sve su skuplji. Iako postoji dio udžbenika koji se dobija besplatno, uvijek nešto nedostaje i roditelji moraju dodatno da plate. Najčešće su to radne sveske koje se ne dijele besplatno, a koje učitelji i nastavnici insistiraju da djeca imaju”, kaže Marićeva.

Kako pojašnjava, kupovina školskog pribora nije samo individualna odluka roditelja.

“Nije to samo da odemo u knjižaru i sami izaberemo. Moramo se uklopiti u ono što nastavničko osoblje traži”, kazala je Marićeva i dodala da se često pred početak školske godine pojavi zahtjev za skupljim i drugačijim stvarima nego prethodne godine.

Prema njenim riječima, teško je precizno izračunati koliko tačno košta opremanje jednog školarca, ali procjene nisu nimalo ohrabrujuće.

“Samo kvalitetniji školski ranac, koji neće narušiti dječiju kičmu, košta više od 100 KM. Za osnovni pribor, sveske, pernicu, olovke, treba izdvojiti bar još toliko. Ako dodamo i nove patike, koje su danas minimalno 100 KM, te trenerku i garderobu, dolazimo do iznosa od najmanje 500 KM po djetetu. A to je samo osnovno”, ističe ona.

Dodaje i da se svake godine govori o novim statistikama, ali malo toga se u praksi mijenja

“Cifre rastu od škole do škole”, zaključuje Marićeva.

Pred početak nove školske godine i u knjižarama širom Republike Srpske velika je pomama za udžbenicima i školskim priborom, pa tako iz knjižare “Kultura” u Banjaluci ističu da su pripreme za novu školsku godinu u toku i da je povećana potražnja školskog pribora.

“Ono što je najpotrebnije i što se najviše prodaje, pored udžbenika, jesu bojice, gumice, drvene olovke i slično. Unazad sedam do deset dana velike su gužve u knjižari i više se prodaju navedeni artikli”, naveli su u knjižari “Kultura”.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su u razmaku od pet godina cijene školskog pribora, ali i odjeće znatno skočile.

“Tako je cijena đačkog ruksaka sa 41,38 KM, koliko je iznosila 2020. godine, skočila na 61,04 KM. Za skoro tri puta poskupjela je i sveska. Tako danas košta 1,44, a pet godina ranije koštala je 0,56 KM. Skuplja je i hemijska olovka. Za pola decenije cijena je rasla od 0,81 do 1,17 KM”, navodi se u podacima Zavoda.

Rast cijena nije zaobišao ni odjeću i obuću.

Prema podacima RZS-a, dječji džemper 2020. godine koštao je 25,78 KM, a danas 26,99 KM. Dječje sportske patike danas koštaju 79,33 KM, dok su prije samo pet godina koštale 55,64 KM

Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeljskom predanju, dan kada se ona vaznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Prema kanonu Srpske pravoslavne crkve, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru.

Velika Gospojina se u mnogim pravoslavnim porodicama proslavlja kao porodična slava, a često je i crkvena ili slava cijelog sela. Zato se svi običaji u vezi sa praznicima posvećenim Majci Božijoj zasnivaju na poštovanju njenog kulta, u koji su uklopljena vjerovanja i rituali iz narodne religije.

Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Vjernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama ili započinjati nov posao.

Vjeruje se da Bogorodica razumije dušu svake žene posebno, razumije njenu misao, bol, patnju, želju. Zbog toga žene se posebno njoj mole za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir.

Od praznika Velike Gospojine, do Male Gospojine (Rođenje Presvete Bogorodice), obilježava se period Međudnevnice, kada se beru ljekovite biljke, koje se suše i čuvaju za pripremu prirodnih lijekova i čajeva tokom cijele godine.

praznik