Američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) ukinula je sankcije Miloradu Dodiku, njegovim članovima porodice i mnogim saradnicima, te firmama povezanim s njegovom porodicom.

Povodom ukidanja sankcija, američki New York Times je posvetio tekst intenzivnom lobiranju Vlade Republike Srpske, koju predvodi Dodikov SNSD, Vašingtonu.

Kako piše NYT, razgovore Dodika s američkom administracijom pokretali su lobisti koje je Vlada RS plaćala najmanje 300.000 dolara mjesečno.
Među njima su, između ostalih, advokat Marc Zell, čija firma je dobila ugovor od godinu dana vrijedan milion dolara od Vlade RS, kao i Caroline Wren iz firme Tactic Global, koja je dobijala 100.000 dolara mjesečno.

U ovu cijenu, kako pojašnjavaju, nisu uključeni bonusi za ove lobističke firme koji su se aktivirali po ukidanju sankcija za Dodika i njegove saradnike.
Zell je, navodi NYT, u svoj ugovor dodao stavku kojom bi dobio nepoznatu cifru za ukidanje svih američkih sankcija.

Osim plaćenih lobista, poput bivšeg guvernera savezne države Illinois i osuđenika za korupciju Roda Blagojevića te bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija, Dodika su javno podržavali i desničarski influenseri poput Laure Loomer i Michaela Flynna.

New York Times je takođe naveo da su se u prethodnih nekoliko sedmica Dodikovi saveznici u Vašingtonu sastajali s diplomatama iz administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa, te da je i to imalo uticaj na odluku da se ukinu sankcije bivšem predsjedniku RS.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je danas Evropsku komisiju i Evropski parlament da najoštrije osude promociju proustaških ideja u Hrvatskom saboru i hrvatskom društvu u cjelini.

Linta je ocijenio da organizovanje proustaškog skupa u Hrvatskom saboru s ciljem da se Jasenovac predstavi kao radni logor, jeste jedan od mnogih dokaza da se Hrvatska nije suočila sa svojom genocidnom prošlošću.

“U pitanju je najdublje ruganje, ponižavanje i vređanje srpskih, romskih i jevrejskih žrtava genocida i njihovih potomaka. Takođe, u Hrvatskoj se suštinski ne poštuje antifašizam kao jedna od temeljnih vrijednosti današnjeg svijeta, niti se poštuju Ustav, zakoni, međunarodni ugovori i povelje međunarodnih organizacija”, ocijenio je Linta u saopštenju.

Kako je istakao, zbog svega toga, Hrvatska sve više postaje faktor nestabilnosti na području bivše Jugoslavije.

“Srbija ima obavezu da donese Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Romima i Jevrejima u NDH, osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH i odredi Dan sjećanja za srpske žrtve genocida u NDH. To su ključni preduslovi da se započne aktivna borba za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH”, rekao je Linta.

Istakao je da ono što se dešava u Hrvatskoj nije nikakvo iznenađenje, pošto je dolaskom Tuđmana na vlast prije 35 godina započeo proces radikalne revizije istorije u Hrvatskoj koji traje do danas.

Podsjeća da je Hrvatski sabor 2016. godine donio sramnu i skandaloznu odluku da bude pokrovitelj ubijenim ustaškim zlotvorima u Blajburgu iako tamo, kako kaže, nije bilo nikakvog stradanja.

Kako navodi, ključne teze revizionista, odnosno brojnih proustaških snaga, jesu da su ustaški zlikovci bili mučenici i borci za slobodu hrvatskog naroda, da je genocidna NDH bila istinska država hrvatskog naroda, da veličanstven ustanak srpskog naroda u Srbu 27. jula 1941. godine nije bio antifašistički već je u pitanju bila fašistička pobuna protiv Hrvata i Hrvatske, da je najveća fabrika smrti na Balkanu Jasenovac bio radni logor, da su dječji logori u Jastrebarskom i Sisku bili prihvatilišta, da u NDH nije počinjen genocid nad srpskim narodom, da je ustaški pozdrav “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, da šahovnica koja počinje sa prvim bijelim poljem nije ustaški grb i dr.

Četvrtog novembra ćemo znati izlazimo li ili ne na izbore. Tada će Ustavni sud BiH saopštiti svoju odluku.

Odluka Ustavnog suda BiH biće ustavna samo ako bi presuda Suda BiH bila ukinuta uz obrazloženje da OHR nema pravo da nameće zakone, niti sudovi u BiH imaju pravo osuđivati ljude za navodna krivična djela kakvo je neizvršenje odluka visokog predstavnika, rekao je to za Fenu profesor ustavnog prava, Milan Blagojević.

“Ali Ustavni sud BiH sigurno neće tako odlučiti, jer bi to bio poraz njegove neustavne politike i brojnih njegovih neustavnih odluka od 2000. godine, u kojima je odlučivao da OHR može nametati zakone”, kaže Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

Ukoliko apelacija Milorada Dodika bude usvojena, predmet se stepen po stepen vraća na Sud BiH. U tom slučaju, nestao bi pravni osnov za prestanak mandata i sve bi se vratilo na početak, objašnjava Branko Petrić. Ako bi donijeli pravno očekivanu odluku, mnogo toga bi se promijenilo.

“Ako bi se oni usudili i postupali po zakonu, pravu i Ustavu i donijeli takvu svoju odluku onda bi to u BiH mnogo doprinijelo da postave stvari na svoje mjesto, na one Dejtonske postavke i na vladavinu prava koliku – toliku i dalo nam mogućnost da se popravi ovo što je mnogo pokvareno”, kaže Branko Petrić, bivši predsjednik CIK-a BiH.

Na odluku se, s obzirom na to kada su apelacije podnesene i da su izbori raspisani, dugo čeka. Budući da će Ustavni sud sada konačno odlučiti o predmetu, smatra se da je zahtjev za određivanje privremene mjere odbijen, ocjena je pravnika.

“Ustavni sud BiH ukoliko apelaciju riješi negativno po apelanta, posljedice su vrlo jasne. Ukoliko prihvati činjenično i pravno osnovane argumente odbrane gospodina Dodika, koje su navedene u samoj apelaciji, apelaciju će pozitivno riješiti, a što će, naravno, imati i bitne implikacije na održavanje, odnosno neodržavanje prijevremenih izbora u Republici Srpskoj”, kaže Damir Sakić, pravnik.

Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda biće razmatrana apelacija protiv presude Suda BiH. Objavljenim dnevnim redom, kaže Dodikov advokat, nije predviđeno da Sud taj dan razmatra i apelaciju podnesenu 5. septembra u odnosu na odluku CIK-a BiH o oduzimanju mandata predsjednika i raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

“U dnevnom redu je samo apelacija protiv presude od 12.6, to je krivična presuda. To se vidi i po broju, jer je broj za apelaciju u odnosu na odluku CIK-a drugačiji, ali mogu oni pripojiti predmet. Gledao sam, ne vidim nacrt odluke. Obično bude nacrt. Nekad ne bude. Za sada ima taj dnevni red”, kaže Goran Bubić, advokat predsjednika Milorada Dodika.

Ukoliko Ustavni sud odbije apelacije, sljedeća adresa na kojoj bi Milorad Dodik mogao da potraži zaštitu svojih prava jeste Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, prenosi ATV.