Sjedinjene Države i Iran dogovorili su, u okviru preliminarnog sporazuma, potpuno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od 30 dana, objavio je list “Vašington post” pozivajući se na neimenovanog diplomatu.

Prema pisanju novina, strane su se dogovorile da produže primirje za 60 dana kako bi postigle konačni mirovni sporazum.

 Iran je navodno pristao na okvirni plan koji bi mogao dovesti do prekida sukoba u regionu i ponovnog otvaranja strateški važnog Ormuskog moreuza, prenose međunarodni mediji pozivajući se na američke i regionalne izvore.

Sporazum još nije konačno potvrđen, ali diplomatski izvori tvrde da su pregovori ušli u završnu fazu.

Prema informacijama koje prenose američki mediji, nacrt sporazuma predviđa produženje primirja na 60 dana, tokom kojih bi bio obnovljen pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

Ormuski moreuz ključan za svjetsku ekonomiju

Ormuski moreuz povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i predstavlja jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svijetu, navodi “MiddleEastMonitor”. Kroz taj prolaz prolazi oko petine globalnog izvoza nafte, zbog čega svaki poremećaj odmah utiče na cijene energenata širom svijeta.

Iran je ranije ograničio prolaz brodova kroz moreuz nakon eskalacije sukoba sa SAD-om i Izraelom, što je izazvalo ozbiljne poremećaje na tržištu i rast cijena nafte.

Pregovori uključuju i nuklearni program

Prema navodima više izvora, dio dogovora odnosi se i na buduće pregovore o iranskom nuklearnom programu. Američki zvaničnici tvrde da bi tokom narednih 30 do 60 dana trebalo da budu definisani detalji o ograničavanju iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Neki izvještaji navode da je Iran načelno pristao da se odrekne dijela svojih zaliha obogaćenog uranijuma, iako zvanični Teheran još nije javno potvrdio takve informacije.

Istovremeno, Iran insistira da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopske ciljeve.

Šta podrazumijeva nacrt sporazuma?

Prema dostupnim informacijama, okvirni sporazum uključuje nekoliko ključnih tačaka:

– ponovno otvaranje Hormuškog moreuza

– produženje primirja između Irana i SAD-a

– ublažavanje blokade iranskih luka i izvoza nafte

– nastavak pregovora o nuklearnom programu

– moguće odmrzavanje dijela iranske imovine u inostranstvu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je sporazum “uglavnom ispregovaran”, ali je naglasio da još postoje otvorena pitanja prije konačne potvrde.

Izrael i američki saveznici oprezni prema sporazumu

Iako Vašington tvrdi da dogovor može pomoći stabilizaciji regiona i smanjenju pritiska na globalno tržište energenata, sporazum je izazvao zabrinutost među pojedinim američkim i izraelskim zvaničnicima.

Kritičari smatraju da bi previše ustupaka Iranu moglo dodatno ojačati Teheran i njegove saveznike u regionu, uključujući Hezbolah u Libanu. Dio američkih političara upozorava da Iran i dalje ne daje dovoljno čvrste garancije kada je riječ o nuklearnim aktivnostima.

Pakistan i regionalni posrednici imali važnu ulogu

Prema ranijim izvještajima, Pakistan je imao važnu posredničku ulogu u pregovorima između Irana i SAD-a. Teheran je još prije nekoliko sedmica preko Islamabada slao prijedloge koji su uključivali otvaranje Ormuskog moreuza i odvajanje pitanja prekida sukoba od nuklearnih pregovora.

U diplomatske razgovore bile su uključene i druge regionalne sile, uključujući Oman i Kinu, koje su pozivale obje strane da nastave pregovore i izbjegnu dalju eskalaciju.

Primirje i dalje krhko

Iako diplomatski napori napreduju, situacija na terenu i dalje ostaje veoma nestabilna. Posljednjih sedmica bilježeni su novi sukobi i međusobne optužbe za kršenje primirja.

Analitičari upozoravaju da bi svaki neuspjeh pregovora mogao ponovo dovesti do zatvaranja Ormuskog moreuza i nove velike destabilizacije Bliskog istoka, uz ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju i tržište energenata.

Evropske zemlje oštro su osudile najnoviju upotrebu ruske hipersonične balističke rakete “Orešnik” tokom velikog napada na Ukrajinu, upozoravajući da Moskva nastavlja sa “opasnom i neodgovornom eskalacijom” rata.

Reakcije su uslijedile nakon jednog od najintenzivnijih ruskih udara posljednjih mjeseci, u kojem su korišćene desetine raketa i stotine dronova.

Prema ukrajinskim vlastima, Rusija je tokom noći lansirala oko 90 raketa i više od 600 dronova na različite ciljeve širom zemlje, dok je među korišćenim oružjem prvi put ove godine potvrđena i raketa “Orešnik”.

“Orešnik” ponovo izazvao zabrinutost u Evropi

Raketu “Orešnik” mnogi vojni analitičari smatraju jednim od najopasnijih novih ruskih projektila zbog njene hipersonične brzine i mogućnosti nošenja nuklearnih ili konvencionalnih bojevih glava. Projektil navodno može da razvije brzinu veću od deset maha i izuzetno ga je teško presresti postojećim sistemima protivvazdušne odbrane.

Napad je posebno uznemirio evropske lidere jer je raketa korišćena u blizini granica Evropske unije i NATO saveza. Pojedini zvaničnici ocijenili su da Moskva time šalje političku i vojnu poruku Zapadu.

EU: Rusija koristi strategiju zastrašivanja

Visoki evropski zvaničnici osudili su napad i upozorili da Rusija pokušava da izazove dodatni strah i nestabilnost u Evropi. U Briselu su ocijenili da upotreba rakete “Orešnik” predstavlja “neodgovornu eskalaciju” i dodatno povećava rizik od širenja sukoba.

Evropska unija i pojedine članice NATO-a pozvale su međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na Moskvu i nastavi vojnu podršku Ukrajini.

Velika razaranja u Kijevu i okolini

Najveći dio napada bio je usmjeren na Kijev i okolna područja. Ukrajinske vlasti saopštile su da su pogođeni stambeni objekti, škole, pijace, poslovni centri i pojedine državne institucije.

Prema posljednjim informacijama, najmanje četiri osobe su poginule, dok je više od 80 ljudi povrijeđeno. Vatrogasne i spasilačke ekipe satima su gasile požare i izvlačile ljude iz ruševina.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je napad kao “teror nad civilima” i pozvao saveznike da ubrzaju isporuku sistema protivvazdušne odbrane, posebno američkih sistema “Patriot”.

Moskva tvrdi da je gađala vojne ciljeve

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su mete napada bile ukrajinske vojne i obavještajne strukture, kao i infrastrukturni objekti povezani sa ukrajinskom vojskom, navodi “EuroNews”. Moskva tvrdi da je riječ o odgovoru na prethodne ukrajinske napade na teritorije pod ruskom kontrolom.

Ukrajina odbacuje te tvrdnje i navodi da su ponovo stradala civilna područja, upozoravajući da Rusija sve češće koristi raketne sisteme namijenjene strateškom zastrašivanju.

Strah od daljeg širenja sukoba

Analitičari upozoravaju da bi sve češća upotreba hipersoničnog i nuklearno sposobnog oružja mogla dodatno povećati tenzije između Rusije i Zapada. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je dio raketnih sistema “Orešnik” već raspoređen i u Bjelorusiji, saveznici Moskve.

Vojni stručnjaci smatraju da “Orešnik” trenutno ima više psihološki i politički efekat nego stvarni uticaj na frontu, ali upozoravaju da Kremlj njegovom upotrebom pokušava demonstrirati spremnost na dalju eskalaciju sukoba.

Nezavisne