Connect with us

Uncategorized

ŠTA PIŠE U REFORMSKOJ AGENDI: Cijene struje u BiH usklađuju sa EU

Savjet ministara BiH usvojio su juče, 30. septembra, Reformsku agendu, u kojom se, između ostalog, navodi da je do 2027. godine predviđeno usklađivanje cijena električne struje u BiH sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

Reformska agenda usvojena je u obliku koji je još 1. septembra upućen iz Direkcije za ekonomsko planiranje.

Sada se, podsjetimo, očekuje povratna informacija iz Brisela, odnosno da li ispunjavamo uslove za dobijanje sredstava.

Euronews BiH, koji je u posjedu originalnog dokumenta koji su ministri usvojili na engleskom jeziku, objavio je njegove detalje.

Svih 113 tačaka iz Reformske agende usvojeno je na sjednici Savjeta ministara, ali neke nisu do kraja precizirane, poput pitanja Ustavnog suda BiH, te konkretnog popunjavanja Savjeta za državnu pomoć.

Ipak potcrtano je da se sve odluke i nedoumice iz pojedinačnih koraka iz agende rješavaju na jednom nivou.

Jedna jedinstvena kontakt tačka za svaku pojedinačnu reformu usvojenu u Reformskoj agendi, definisana je.

U oblasti pravosuđa, definisano je jačanje nezavisnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i usvajanje Zakona o sudu BiH, koji će imati poseban žalbeni odjel, bez navođenja lokacije.

“Glavni cilj ove reforme odnosi se na jačanje nezavisnosti i jačanja pravosudnog sustava”, navedeno je u dijelu Reformske gende koji se odnosi na pravosuđe.

Zanimljivo je da se u obimnom dokumentu koji zahtijeva analizu traži i usvajanje državnog Zakona o operatoru prenosa, regulatoru i sistemskom operatoru električne energije u BiH, kao i jedinstvenog operatora sistema, koji je baš juče, simptomatično ili ne, usvojen u Domu naroda.

Zeleno svjetlo za Agendu dato je nakon što je većina u Domu naroda koji je mjesecima bio u blokadi naprasno usvojila devet zakona sa oznakom evropskih integracija.

Dijelovi iz Reformske agende (neslužbeni prevod s engleskog):

Svaki reformski korak imaće određenu jedinstvenu kontakt tačku. Ova osoba će biti odgovorna za:

–        izradu i ažuriranje plana implementacije reforme,

–        dostavljanje mjesečnih izvještaja Sekretarijatu (do 5. u mjesecu),

–        obezbjeđivanje podataka o napretku reforme, ostvarenim indikatorima, kontrolnim sistemima, OTSC rezultatima, izazovima u implementaciji, rizicima i upravljanju nepravilnostima.

Kontakt tačka će obezbijediti integritet podataka, izvještavanje zasnovano na dokazima i uspostaviće interne mreže za praćenje implementacije reformi. U kasnijoj fazi biće usvojen pravni akt kojim će se urediti tok komunikacije, imenovanje i odgovornosti kontakt tačaka, kao i njihovi odnosi sa drugim relevantnim akterima.

Nivo pripremljenosti

Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti za sprovođenje pravne stečevine EU i evropskih standarda u području pravosuđa, prema izvještaju Evropske komisije iz 2023. godine. Ostvaren je određeni napredak u ovom području.

U septembru 2023. godine, Bosna i Hercegovina izmijenila je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) s ciljem uspostavljanje sistema za provjeru izjava sudija, tužilaca i članova VSTS-a o pripadnosti. Zakon takođe propisuje da će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijeti Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu, koji će biti usklađen s evropskim standardima, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Primjena amandmana na zakon produžena je na inicijativu VSTS-a, s obzirom na to da se odjeljenje za integritet nije mogao uspostaviti zbog činjenice da nisu planirana odgovarajuća budžetska sredstva i da se postupci zapošljavanja za odjeljenje nisu mogli sprovesti u kratkom roku predviđenom početnim izmjenama zakona.

Novi zakon o VSTS

Primarni cilj ostaje sprovođenje amandmana na VSTS koji se odnose na integritet u smislu uspostavljanja odjeljenja za integritet i njegove pune funkcionalnosti. Paralelno s tim, intenzivan rad na pripremi i donošenju novog zakona biće ključni prioritet. Novi Zakon o VSTS će biti izrađen s ciljem boljeg regulisanja imenovanja, ocjenjivanja i disciplinskih postupaka članova pravosuđa radi postizanja integriranih mehanizama i osiguravanja odgovarajućih pravnih lijekova protiv pravosnažnih odluka VSTS-a.

Kako se dodaje, druga važna aktivnost u okviru ove reforme odnosi se na donošenje zakona o Sudu BiH s primarnim ciljem definisanja uslova za vršenje nadležnosti Suda BiH, sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja potrebne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima.

Tekst novog zakona je pripremljen, a postupak za njegovo donošenje biće dovršen u narednom periodu. Daljnji napori biće uloženi u poboljšanje funkcionisanja pravosuđa, posebno u pogledu učinkovitosti reformom zakona o sprovođenju kako bi se advokati rasteretili tereta nespornih građanskih i trgovačkih zahtjeva ili zahtjeva koji bi se mogli riješiti na jednostavnije i učinkovitije načine pravnog postupka.

Zakon o sudu

U cilju daljnjeg jačanja vladavine prava i pravne sigurnosti, kako se dalje navodi, biće usvojen Zakon o sudu i osnovano žalbeno tijelo, osigurana će se biti budžetska sredstva i sprovedeni postupci imenovanja. Glavni cilj ovog koraka je formiranje žalbenog tijela kako bi se osigurala nezavisnost žalbenih postupaka u novom žalbenom tijelu. Ovaj korak će rezultirati početkom rada žalbenog tijela, tj. postupka pred ovim tijelom u skladu sa zakonom.

“Mišljenja Venecijanske komisije trebala bi se koristiti za provjeru usklađenosti s evropskim standardima”, dodaje se.

Savjet za državnu pomoć

Savjet ministara BiH vodi procese državne pomoći, a entiteti koordinišu usvajanjem podzakonskih akata.

Bosna i Hercegovina je uskladila svoju politiku konkurencije, uključujući i državnu pomoć, sa zahtjevima i uticajem pravne tekovine EU. Svi organi vlasti i administrativna tijela, kao što su Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć BiH, zasnivaju svoj rad isključivo na profesionalnosti u donošenju odluka, u skladu sa pravnom tekovinom EU, obavljajući svoje zadatke i koristeći ovlaštenja na nepristrasan i transparentan način, potpuno nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja, i u interesu efikasne i jedinstvene primjene zakona.

Profesionalnost i nepristrasnost

BiH će dodatno uskladiti svoj zakonodavni okvir u oblasti konkurencije i državne pomoći sa relevantnim dijelovima pravne tekovine EU. U tom pogledu, procedure donošenja odluka biće dalje prilagođene kako bi se osiguralo da su u potpunosti usklađene, i da se temelje samo na profesionalnosti, nepristrasnosti i transparentnosti, nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja. Pravila koja se odnose na finansiranje usluga od opšteg ekonomskog interesa biće dodatno usklađena sa mjerama, kao i sa postojećim programima pomoći.

Energetika: Novi zakoni i institucije na nivou BIH

Energetski sektor u BiH suočava se sa nekoliko značajnih izazova u pogledu razvoja, bezbjednosti i održivosti. Osnovni cilj je postizanje koherentnog i efikasnog energetskog sektora.

Tržište energije u BiH nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad sistemima prenosa i distribucije energije je uglavnom koncentrisano, a sektor je dominantno kontrolisan od strane nekoliko velikih proizvođača i distributera.

Glavni prioriteti su jačanje konkurentnosti i efikasnosti. Usklađivanje tarifa energije u BiH sa EU regulativama i standardima ključno je za liberalizaciju tržišta i integraciju sa jedinstvenim evropskim energetskim tržištem.

Krajnji korisnici biće zaštićeni

Beneficije reformi u sektoru energije u BiH uključuju:

–        Različite zainteresovane strane, od preduzeća do šire zajednice, biće uključene u proces.

–        Krajnji korisnici će biti zaštićeni od nepoštenih praksi i dobiće pouzdane i transparentne informacije o cijeni i snabdijevanju energijom.

–        Poboljšana regulativa i upravljanje energetskim sektorom obezbijediće sigurnost snabdijevanja i koristiće svim učesnicima na tržištu.

Usklađivanje cijena struje sa EU

Cijene električne energije u Bosni i Hercegovini, dodaje se, odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima (npr. CEER). Do 2027. godine predviđeno je usklađivanje sa najboljom praksom, uključujući:

–        bilateralne ugovore između proizvođača i kupaca,

–        primjenu prosječne dnevne cijene električne energije na tržištu,

–        usklađivanje sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

Ovo omogućava transparentno formiranje cijena i bolju integraciju BiH u regionalno i evropsko tržište električne energije.

Zakonodavni okvir na entitetskom nivou u oblasti električne energije je usvojen i potpuno usklađen sa Pakietom za električnu energiju EU, dodaje se.

Ova regulativa obuhvata sve entitetske nivoe u Bosni i Hercegovini i bavi se ključnim pitanjima energetske sigurnosti i tržišta električne energije. Pružaju ga entiteti, Operator prenosa i tržišta električne energije BiH.

Usvajanjem zakona biće omogućena:

–        implementacija tržišnog modela električne energije (DAC i SID),

–        precizno regulisanje odredbi o prenosu, ključnih operatera i sistema električne energije u BiH,

–        sprovođenje novog okvira i smjernica za tržište električne energije.

Operater prenosa, regulator i sistemski operator u BiH imaće značajne implikacije za elektroenergetski sektor u zemlji. Zakon omogućava:

–        jačanje uloge operatera prenosa,

–        liberalizaciju tržišta,

–        integraciju sa evropskim energetskim sistemom.

Opis i ciljevi

Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu u skladu je sa Opštom politikom rasta i nema poseban sporazum o konkurentnosti i rastu, već je integrisana kroz Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritete za BiH.

Pored toga, sprovođenjem Reformske agende BiH bi trebalo da doprinese ukupnom napretku izvještaja EU, jer se on oslanja na postavljene EU prioritete za BiH.

Povećanje zaposlenosti

Reformska agenda uključuje sljedeće strukturne reforme iz Ekonomskog i investicionog plana:

–        Strukturna reforma br. 1: Unapređenje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i poboljšanje poslovnog okruženja – u okviru Prioriteta 2.

–        Strukturna reforma br. 2: Povećanje efikasnosti javnih preduzeća – kroz reforme u okviru Prioriteta 2.

–        Strukturna reforma br. 3: Uslovi za zelenu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.

–        Strukturna reforma br. 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.

–        Strukturna reforma br. 5: Povećanje zaposlenosti kroz usklađivanje obrazovanja i razvoj praktičnih vještina i kompetencija za tržište rada – kroz reforme u okviru Prioriteta 3.

Konkurentnost ekonomije

Za Strukturnu reformu br. 1, glavni cilj je unaprijediti konkurentnost ekonomije podržavanjem tehnološkog razvoja i poboljšanjem ključnih elemenata poslovnog okruženja, kako bi se uklonile prepreke za veća ulaganja u tehnološku modernizaciju i razvila ekonomija zasnovana na znanju, inovacijama i višoj produktivnosti.

Posebno je važna mjera “Unapređenje poslovnog okruženja”, čiji je osnovni cilj smanjenje administrativnih prepreka i podizanje nivoa i kvaliteta javnih usluga. Ovi ciljevi su komplementarni sa ostalim reformama iz Reformske agende.

5G tehnologija

Reformska agenda će doprinijeti ovom cilju kroz sprovođenje sljedećih reformi:

1.1.1. Omogućavanje sigurne širokopojasne mreže, uključujući i roll-out od 5G tehnologije.

1.2.1. Razvoj okvira za e-upravu.

1.3.1. Uspostavljanje sveobuhvatnog okvira za sajber otpornost (uvođenje zahtjeva iz NIS2 direktive i jačanje relevantnih institucija odgovornih za sajber bezbjednost u javnoj upravi).

Zapošljavanje mladih

Glavni cilj Strukturne reforme br. 5 jeste poboljšanje zapošljivosti mladih ljudi i povećanje efikasnosti obuka i drugih aktivnih mjera za sve kategorije nezaposlenih.

U okviru Reformske agende postoji više reformi koje doprinose ovom cilju:

3.1.1. Povećanje obuhvata djece u ranom obrazovanju i predškolskim ustanovama širom zemlje.

3.1.2. Poboljšanje kvaliteta osnovnog, srednjeg i tercijarnog obrazovanja, uključujući usklađivanje nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta rada.

3.1.3. Jačanje veze između obrazovnog sistema i smanjenje stope nezaposlenosti mladih.

3.2.1. Povećanje pristupa dostojanstvenom radu širom zemlje, uključujući pilot projekte i širu primjenu Garancije za mlade.

Socijalna zaštita

Što se tiče Strukturne reforme br. 6 – “Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje socijalne zaštite i zdravstvenih usluga” – cilj je unapređenje roditeljskog odsustva na nivou cijele zemlje i implementacija socijalne zaštite koja je u potpunosti usklađena sa Evropskim stubom socijalnih prava.

Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU (19. maj 2019.) definiše 14 prioriteta za BiH. Ti prioriteti odražavaju Kopenhaške i Madridske kriterijume, kao i napredak u odnosu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Reformska agenda, posebno reforme u okviru Oblasti politike 4 (Temeljna prava i vladavina prava), u velikoj mjeri odgovara ovih 14 prioriteta, što je prikazano u narednoj tabeli.

Elektronski potpis i pečat

Usvajanje Zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja/eIDAS omogućava Bosni i Hercegovini da uspostavi jedinstvenu kontakt tačku za cijelu državu u skladu sa EU regulativom.

Usvajanje ovog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja stvara ključni korak ka sigurnom i besprekornom elektronskom okruženju za sigurne i pouzdane elektronske transakcije, u skladu sa EU eIDAS 2.0 regulativom.

Regulativa omogućava upotrebu sredstava elektronske identifikacije i usluga od povjerenja (npr. elektronski potpisi, elektronski pečati, vremenski žigovi, enkripcija, autentifikacija web sajtova) za pristup, upravljanje i obavljanje sigurnih elektronskih transakcija.

Funkcionalna elektronska razmjena

Kreiranjem ključnog regulatornog okvira omogućava se sigurna i besprekorno funkcionalna elektronska razmena između preduzeća, građana i javnih vlasti širom cijele države.

Reformska agenda i sektor energije u BiH:

1. Reformska agenda BiH

Usklađena sa EU Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritetima.

Cilj: doprinos ukupnom napretku BiH i usklađenost sa EU prioritetima.

2. Strukturne reforme

Reforma 1: Povećanje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i unapređenje poslovnog okruženja.

Reforma 2: Poboljšanje efikasnosti javnih preduzeća.

Reforma 3: Uslovi za zelenu tranziciju.

Reforma 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju.

Reforma 5: Povećanje zaposlenosti kroz razvoj praktičnih vještina i usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada.

Reforma 6: Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za socijalnu zaštitu i zdravstvene usluge.

3. Elektronska identifikacija i usluge od poverenja

Usvojen Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama od povjerenja (eIDAS).

Omogućava sigurne elektronske transakcije i razmjenu podataka između građana, preduzeća i vlasti.

Usklađeno sa EU regulativom eIDAS 2.0.

4. Širokopojasna infrastruktura

Svaka entitetska vlada i vlast na novu BiH ima odgovarajuće resurse i kapacitete.

Plan za širokopojasni internet:

Strateški okvir: opšti ciljevi i namjere.

Operativni okvir: indikatori, odgovornosti, vremenski rokovi.

Cilj: Gigabit društvo i Digitalna decenija, razmjena iskustava i najboljih praksi EU.

5. Energetski sektor BiH

Suočava se sa izazovima u pogledu razvoja, sigurnosti i održivosti.

Tržište nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad prenosom i distribucijom koncentrisano u nekoliko velikih preduzeća.

Prioriteti: jačanje konkurentnosti i efikasnosti, liberalizacija tržišta, integracija u evropsko energetsko tržište.

6. Cijene električne energije

Odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima.

Do 2027. godine: primjena najbolje prakse, bilateralni ugovori, prosječne dnevne cijene, tržišne cijene u regionu i EU.

7. Zakonodavni okvir

Entitetski nivo: usklađen sa EU Paketom za električnu energiju.

Reguliše tržište električne energije, sigurnost, operatora prenosa, regulatora i sistemskog operatora.

Ciljevi: jačanje uloge operatera prenosa, liberalizacija tržišta, integracija sa EU energetskim sistemom, prenosi Euronews.ba.

Podsjećanja radi, na hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj juče, 30. septembra, usvojena je Reformska agenda i lista reformi za BiH.

To, između ostalog, znači da po svemu sudeći, nećemo izgubiti 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Related Topics:

Uncategorized

ORBAN: Tramp potpuno izuzeo Mađarsku od sankcija SAD za KORIŠTENJE RUSKIH ENERGENATA

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u Vašingtonu da je Budimpešta postigla dogovor sa Sjedinjenim Državama kojim je, kako tvrdi, Mađarska dobila potpuno i neograničeno izuzimanje od sankcija za korištenje ruskih energenata preko Turskog toka i naftovoda Družba. Prema njegovim riječima, time je “spašena” mađarska politika smanjenih režijskih troškova.

Orban se u američkoj prijestonici sastao s predsjednikom SAD Donaldom Trampom, nakon čega je održao zajedničku konferenciju sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom.

Orban je objasnio da su ruskom energijom obuhvaćena dva režima sankcija – američki i onaj Evropske unije.

“Iz američkog sankcionog sistema sada smo se uspjeli izvući, a s evropskim sankcijama tek moramo voditi borbu”, rekao je.

Prema Orbanovim riječima, Mađarska više ne mora strahovati da bi se najavljene američke mjere protiv ruskog energenta primijenile i na nju.

Sijarto je potvrdio da su i druge države pokušale izdejstvovati isto.

“Ne samo mi, nego i druge države tražile su izuzimanje. Da su sankcije stupile na snagu, režijski troškovi snažno bi porasli. Nakon današnjeg sastanka to više ne prijeti Mađarskoj”, rekao je premijer.

Jedan od ključnih elemenata dogovora odnosi se na Turski tok i naftovod Družba, preko kojih Mađarska uvozi ruski gas i naftu.

“Turski tok i Družba dobili su izuzeće bez vremenskog ograničenja”, izjavio je Orban, ocijenivši da je time Mađarska “uspjela odbraniti politiku nižih režijskih cijena”.

Upitan šta ovaj sporazum znači za mađarska domaćinstva, premijer je rekao:

“Da ovaj dogovor danas nije postignut, u decembru bi režije bile dvostruko veće. Od te nevolje smo se danas spasili.”

Orban je takođe poručio da SAD više nemaju nikakve prigovore u vezi s izgradnjom nuklearne elektrane Paks 2.

“U vezi dovršetka Paks 2 nema daljnjih američkih dilema. Takve sankcije i ubuduće neće biti na snazi”, izjavio je.

Prema mađarskoj strani, Vašington je potvrdio da neće održavati niti uvoditi sankcije koje bi mogle spriječiti gradnju elektrane.

Za razliku od američkih, evropske sankcije ostaju, a Orban je rekao da predstoji “borba u Briselu”.

Podsjetio je da se Mađarska protivi planu EU da se do kraja 2027. postepeno izbace ruski energenti, ističući da je riječ o odluci koja se može donijeti kvalifikovanom većinom.

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je pitanje snabdijevanja ruskom naftom u Evropi.

“U Evropi više zemalja nema taj problem koji ima Mađarska, a ipak, po mom mišljenju, kupuju puno ruske nafte. To mi više smeta”, rekao je Tramp.

Orban je ponovio da je za Mađarsku pitanje snabdijevanja “geografska činjenica”, navodeći da alternative, poput uvoza iz Hrvatske, imaju premali kapacitet da bi pokrile potrebe zemlje, prenosi index.hr.

Nastavi čitati

Uncategorized

DRAMA U OVALNOJ SOBI! Muškarac se onesvijestio pred Trampom dok je najavljivao niže cijene lijekova

Tokom sastanka predstavnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sa predstavnicima farmaceutskih kompanija Novo Nordisk i Eli Lilly u Bijeloj kući, s ciljem obezbjeđivanja lijekova za mršavljenje po nižoj cijeni, jednom od prisutnih je iznenada pozlilo, te su mu pomogli da legne pored stola za kojim je sjedio predsjednik SAD.

Muškarac je prisustvovao događaju na kojem je Tramp objavio svoj plan smanjenja troškova lijekova za mršavljenje. Na snimku koji je objavljen vidi se kako je muškarcu pozlilo, što su primijetili ljudi pored kojih je stajao, koji su ga pridržali kada je počeo padati.

Kada je vidio da je muškarcu loše, predsjednik SAD je ustao da vidi šta se dešava, ali mu nije prilazio, dok su se oko njega već bili okupili prisutni. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari kako je predsjednik u tom trenutku izgledao nonšalantno, pak i iznervirano, prenosi Index.hr.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karolina Livit izjavila je u saopštenju da je čovjek “predstavljao” jednu od kompanija koje su bile uključene u dogovor.

– Medicinski odjel Bijele kuće brzo je reagovao i gospodin je dobro – navela je u saopštenju.

Kada su novinari kasnije ušli u prostoriju Trump im je rekao da je čovjek dobro.

– Osoba koja se onesvijestila u Ovalnoj sobi bila je jedan od gostiju Eli Lillyja i sada se osjeća odlično – rekao je izvršni direktor kompanije.

– Ako ste ikada bili u Ovalnoj sobi, dugo stojite i toplo je. Drago mi je da mogu da je medicinsko osoblje Bijele kuće odradilo odličan posao i da se on osjeća odlično, tako da nema razloga za brigu. Hvala na brizi – rekao je Dejvid Riks, predsjedavajući i izvršni direktor Eli Lillyja.

U aprilu je događaj u toj prostoriji sa dr Mehmetom Ozom prekinut nakon što se činilo da se njegova unuka onesvijestila.

Nastavi čitati

Uncategorized

“IZJAVA BEZ DODIRA SA STVARNOŠĆU!” Dodik tvrdi da Srpska zaslužuje Nobela za ekonomiju, EKONOMISTI GA DEMANTOVALI!

Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD i izazvao šok mnogih koji prate stanje ekonomije u Srpskoj

To bi bila nagrada kao onoj što dadoše Nobelovu nagradu za mir, a ona traži bombardovanje, rekla je ekonomista Svetlana Cenić.

– Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča – naglasila je Svetlana Cenić.

Na pitanje kako ocjenjuje stanje ekonomije odgovorila je: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere“.

– Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije – naglasila je ona.

Istakla je da to kod nas ne postoji, jer ovdje se ne cijeni, ni znanje, ni nove tehnologije, ni ti bilo šta, a čak se i ne cijeni se ni ono što postoji.

– I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće koje nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju.

– On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju – rekla je ona.

Ekonomista Milenko Stanić smatra prvo treba postaviti pitanje da li se Milorad Dodik šalio ili nije, a ako nije šala u pitanje, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna.

Istakao je da podaci koje je iznio Dodik ne odgovaraju istini, a je u pitanju i potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma.

– Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak – objasnio je Stanić.

Prema njegovim riječima deficit budžeta je takođe veći u odnosu na ono što je saoštio Dodik.

– Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP – naveo je Stanić.

Dodao je da ni rast nije iznad 2%, napominjući da je samo za dva kvartala objavljen rast BDP i to 1,5% u prvom i 1,9% u drugom, tako da je prosjek 1,7%, pa ni taj podatak nije tačan.

– Pitanje dugova takođe je dosta sporno. Apsolutno iznos duga je u stalnom porastu, ali sam iznos duga i poređenje duga u odnosu na BDP nije bitan i važan pokazatelj. Mnogo je važnije učešće duga u otplatnim ratama i tu je naš problem što moramo svake godine da izdvajamo veći iznos budžeta i plaćamo glavnice duga i kamatne stope. U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata – istakao je Stanić.

On smatra da kad se zna da je izvorni prihod u budžetu oko 6 milijardi to je stravičan udar na budžet.

– Nema ni jednog parametra o kome je govorio Dodik i koji je saopštio koji je dobar i koji pokazuje zdravlje jedne ekonomije. Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast – dodao je Stanić, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno