Connect with us

Društvo

PROBIJANJE ROKOVA: Pravosuđe BiH predmete ratnih zločina unosi u četvrtu deceniju

Pravosudne institucije na nivou BiH zatražile su da rok za ispunjavanje ciljeva Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina bude produžen za tri godine, što znači da ovi predmeti ulaze u četvrtu deceniju od završetka proteklog rata.

Iz Srpske ukazuju na to da je, nažalost, uobičajena praksa da se probijaju rokovi koji su postavljeni u Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

Anđelko Nosović, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, kaže da ovakva inicijativa nije ništa novo jer pravosuđe na nivou BiH, kako ocjenjuje, decenijama opstruiše sve prijave koje su podnosili ljudi srpske nacionalnosti.

“Cilj da umru svjedoci”
Cilj je, ocjenjuje, da što više svjedoka umre, a na kraju krajeva, da umru i oni koji su izvršavali zločine nad srpskim narodom.

“Stalno minimiziranje srpskih žrtava je nešto što sudstvo BiH dugo radi, uz saglasnost i pokroviteljstvo međunarodne zajednice. Bilo je slučajeva da svjedok ili žrtva zločina umre, a onda oni obustave postupak. Ja sam u par navrata morao da intervenišem. Kažu: ‘Nema svjedoka, nema žrtve’. A postupak traje 10 godina, uzete su sve izjave. Ja kažem ‘Kakve veze ima to što nema žrtve, tu je egzekutor, on je živ, njemu se sudi, ne sudi se žrtvi”, kaže Nosović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, nažalost, takva je praksa prisutna već decenijama u Sudu BiH.

“I kada se podigne neka optužnica protiv onih koji su izvršili zločine nad srpskim narodom, oni budu oslobođeni i postanu slobodni ljudi. To je, u stvari, i njihov cilj”, rekao je Nosović.

“Skup neradnika”
Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, kaže da je pravosuđe BiH “skup neradnika”.

“Tu nema ni pravde ni prava ni zakona. Šta su oni radili 30 godina, a sad hoće još vremena? Pa i da im se to da, hoće li završiti predmete koji se odnose na ratne zločine? I kad nekog osude, zločinci nad Srbima pobjegnu. Ja nisam sigurna da te institucije uopšte treba da postoje. I da im se produži rok, šta će biti? Oni sebi nakupljaju predmete da imaju plate mjesec za mjesecom. Preuzeće neki slučaj, baviti se njime 15-20 mjeseci, 50 mjeseci. Bitno je da tu ima 50 plata. Ima li iko da postavi zahtjev koliko su uradili – da toliko budu i plaćeni? To je katastrofa”, kaže Živković Rajilićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, rekao je da bi prestanak važenja strategije mogao da posluži kao alibi Tužilaštvu i Sudu BiH da selektivno pristupaju predmetima, odnosno da određuju prioritete prema sopstvenim procjenama.

Kakva su očekivanja
“U toku su procesi za ratne zločine nad Srbima, poput predmeta ‘Dobrovoljačka’, ‘Atif Dudaković’, ‘Јošanica’… Postoje desetine predmeta u kojima još nije podignuta optužnica i prestanak važenja strategije ne bi bio u interesu srpskog naroda”, ocijenio je Nuždić.

Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, rekla je da rok može biti produžen i za još 33 godine, ali da to ništa neće riješiti ukoliko Tužilaštvo ne promijeni odnos prema srpskim žrtvama.

Iz nadzornog organa za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina je prethodno rečeno da je ovo tijelo, uvažavajući prijedloge Suda i Tužilaštva BiH, usvojilo zaključak da se prijedlog o produženju roka za tri godine uputi Savjetu ministara BiH.

Probijanje rokova
Iz Suda BiH su naveli da je u toku 2025. potvrđeno ukupno 11 optužnica koje su podignute krajem 2024. godine. Prema informacijama Tužilaštva BiH, trenutno je 86 predmeta ratnih zločina u fazi istrage.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je u decembru 2008. godine i prema njoj su najsloženiji predmeti trebalo da budu završeni u roku od sedam godina, a preostali u roku od 15 godina.

Pošto rok o najsloženijim predmetima nije ispoštovan, 2018. godine sačinjena je Revidirana strategija kojom je predviđeno da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina. Pošto ni ovaj rok nije ispoštovan, prihvaćen je novi – do kraja 2025. godine, a sada je zatražen produžetak za još tri godine.

Related Topics:

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno