Društvo
OKUPIRALE DOMAĆINSTVA! Koliku štetu prave smrdibube na poljoprivrednim usjevima
Smeđe mramoraste stjenice, u narodu poznatije kao smrdibube, proteklih godina na poljoprivrednim usjevima u Republici Srpskoj pričinjavaju štetu koju je teško procijeniti, ali je sigurno da najviše trpe voće i povrće, rečeno je Srni u nadležnim institucijama zaduženim za sprovođenje programa posebnog nadzora štetnih organizama u biljnoj proizvodnji.
On je naveo da su struka i nauka predvidjeli mjere koje se odnose na tretiranje ove štetočine.
Prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Branimir Nježić pojasnio je da efikasna borba protiv stjenica podrazumijeva nadzor, kao i primjenu mehaničkih mjera, kao i prirodnih preparata, hemijskih sredstava i biološke kontrole.
On kaže da je važno pratiti prisustvo stjenice koje se vrši vizuelnim pregledom ili postavljanjem feromonskih klopki.
“U pravilu na insekticide su osjetljiviji niži razvojni stadijumi. Kod nas nema registrovanih insekticida za njihovo suzbijanje, ali određeni efekat može imati primjena sredstva namijenjenih za suzbijanje drugih štetnih insekata”, rekao je Nježić.
Nježić je naveo da su u praksi efikasnost pokazala eterična ulja mente, metvice, ekstrakti bijelog luka, ljuta paprika i cimet.
“Neka sredstva koja su registrovana kao ojačivači biljaka imaju repelentno dejstvo. U ovim slučajevima preporučuje se prethodno pranje biljaka vodom da bi se sprali prirodni feromoni koje su ostavile pojedini insekti, a privlače ostale jedinke iste vrste. Gajenje mahunarki u blizini proizvodnih površina može poslužiti kao atraktant gdje se onda primjenjuju mjere suzbijanja”, dodao je Nježić.
Prema njegovim riječima, najelegantnija mjera suzbijanja stjenica je primjena parazitskih osica, koje polažu jaja u jaja stjenica u kojima se onda razvijaju larve osica, te se tako sprečava razvoj ove štetočine.
“Smeđu mramorastu stjenicu parazitira samurajska osica koja nije dostupna komercijalno, ali istraživačke institucije vrše uzgoj i introdukciju ovih stjenica u prirodnu sredinu, gdje se one šire i smanjuju brojnost štetnih stjenica. Kod nas ove vrste nisu dostupne, jer postoji trenutno i zakonsko ograničenje za uvoz organizma za biološku kontrolu”, rekao je Nježić.
On je naveo da stjenice napadaju više stotina biljnih vrsta, a najveću štetu prave na povrću i voću, ali i na ratarskim kulturama.
“Velika šteta može nastati na kruški, jabuci, trešnji, lješniku, paradajzu, paprici, soji, kukuruzu. Štetu pričinjavaju sisanjem sokova biljaka i ubrizgavanjem enzima u biljno tkivo koji mogu dovesti do deformacija plodova. Obim štete zavisi od klimatskih uslova, faze razvoja biljke i insekata i primjene mjera suzbijanja”, istakao je Nježić.
Na ovim prostorima zelena stjenica je autohtona, dok je smeđa mramorasta stjenica prisutna od 2017. godine i porijeklom je iz Kine.
Povećanje brojnosti ovih vrsta se pripisuje toplijim i vlažnijim zimama, vlažnijim proljećima, malom broju prirodnih neprijatelja, kao i većem prometu robe i putovanjima ljudi.
Stjenice u jesen traže pogodno mjesto za prezimljavanje tako da često ulaze u kuće i stanove, zbog čega se savjetuje zatvaranje svih otvora i postavljanje mrežarnika na prozore.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske godinama unazad podržava sprovođenje programa posebnog nadzora štetnih organizama, a ta podrška je sa prvobitnih 500.000 KM podignuta na 800.000 KM, da bi posljednje dvije godine iznosila milion KM.
Programi se sprovode od 2010. godine, a jedan od rezultata je bio 2015. godine kada je od EU dobijeno zeleno svjetlo za izvoz krompira na njeno tržište.
Nadležne institucije u Republici Srpskoj prate oko 70 karantinskih štetnih organizama, doneseno je oko 27 programa, a jedan od njih se odnosi na praćenje smeđe mramoraste stjenice.
Društvo
TRESLO SE TLO: Dva zemljotresa zabilježena u BiH
Podrhtavanje.
Dva zemljotresa tokom noći pogodila su BiH.
Prvo podrhtavanje tla zabilježeno je u 1.17 časova na području Sarajeva, dok su nešto više od tri časa kasnije, u 4.35 časova, zemljotres osjetili i stanovnici Mostara i okolnih naselja, pišu Nezavisne.
Evropsko-mediteranski seizmološki centar još nije objavio precizne podatke o ovim zemljotresima, tako da njihova magnituda i lokacije epicentara zasad nisu poznate.
Društvo
VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti
Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.
Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.
– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.
Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.
Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.
Društvo
MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!
“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.
‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.
“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.
Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.
“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!
To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.
Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!
Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.
„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!
, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.
Tekst je satiričnog karaktera
-
Banjaluka2 dana agoVIZIONARSKI PROJEKTI ZA GRAD NA VRBASU: Stanivuković najavio rekonstrukciju Gradskog mosta i istorijski projekat gondole do Banj brda
-
Politika3 dana agoUGOVOR IZ PAKLA! Zašto Srpska daje 100 miliona evra Rufiju za ugalj koji može “sahranjuje” TE Ugljevik?
-
Banjaluka3 dana agoSKROMNIJI DOČEK SA JAKIM RAZLOGOM! Banjaluka „reže“ novogodišnji luksuz i vatromet “ZIMZOBAL SELI NA KASTEL”
-
Region3 dana agoNAVIJAČI CRVENE ZVEZDE POPRAVILI PREKREČENI GRAFIT: “Kad se vojska na Kosovo vrati”
-
Region3 dana agoPOBIJEDILI SU NA IZBORIMA, a ne znaju šta će sa vlašću
-
Hronika3 dana agoDAN ŽALOSTI ZBOG PADA HELIKOPTERA: Piloti spriječili veću tragediju u Brčkom
-
Hronika3 dana agoMILION MARAKA ZA SLOBODU: Uhapšenom u akciji “Amadeus” ukinut pritvor uz milionsko jemstvo
-
Društvo3 dana agoPOSLIJE POLA GODINE ZASTOJA: Stari granični prelaz u Gradišci od jutros u funkciji
