Donald Trump i Si Đinping razgovarali su u Bijeloj kući o trgovini, vještačkoj inteligenciji i sve izraženijem strateškom rivalstvu SAD i Kine. Dvije strane produžile su trgovinsko primirje za još dva mjeseca, ali oko Tajvana, tehnologije i odnosa dvije sile i dalje postoje duboke razlike.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ugostio je kineskog predsjednika Si Đinpinga u Bijeloj kući, u susretu koji je privukao pažnju zbog odnosa dvije najveće svjetske ekonomije, ali i zbog brojnih neriješenih geopolitičkih pitanja.

U središtu razgovora bili su trgovina, vještačka inteligencija, Tajvan i šire strateško rivalstvo SAD i Kine. Nakon sastanka nije objavljen veliki dogovor koji bi riješio ključne sporove, ali je postignuto produženje postojećeg trgovinskog primirja.

Trgovinsko primirje produženo za dva mjeseca

Američki ministar finansija Scott Bessent saopštio je da su Washington i Peking dogovorili produženje trgovinskog primirja za dva mjeseca.

Sporazum koji je ranije smanjio tenzije između dvije zemlje trebalo je da istekne u novembru, a produženje će, prema američkoj strani, omogućiti dodatno vrijeme za pregovore o širem trgovinskom dogovoru. Nova krajnja tačka primirja je 10. januar.

Međutim, brojna pitanja ostaju otvorena. Među njima su američke carine, kineska kupovina američke robe, izvoz rijetkih zemnih metala i američka ograničenja u oblasti naprednih tehnologija.

Reuters navodi da produženje više liči na kupovinu vremena za nove pregovore nego na konačno rješenje trgovinskog spora.

Si tražio oprez Washingtona prema Tajvanu

Jedna od najosjetljivijih tema bio je Tajvan.

Prema izvještaju kineske državne agencije, Si je od Trumpa zatražio da Sjedinjene Američke Države budu „oprezne“ po pitanju Tajvana i pozvao Washington da se protivi nezavisnosti ostrva.

Bijela kuća za sada nije objavila vlastiti detaljan izvještaj o tom dijelu razgovora. Reuters navodi da američka administracija već dugo koristi pažljivo formulisanu politiku prema pitanju tajvanske nezavisnosti i da bi promjena postojeće terminologije izazvala nova pitanja o američkoj posvećenosti Tajvanu.

Kina Tajvan smatra dijelom svoje teritorije i ne isključuje upotrebu sile za uspostavljanje kontrole nad ostrvom, dok vlasti u Tajpeju odbacuju tvrdnje Pekinga o suverenitetu nad Tajvanom.

Si upozorio na „Tukididovu zamku“

Kineski predsjednik ponovo je tokom susreta upotrijebio izraz „Tukididova zamka“, koji se u političkoj teoriji koristi za opisivanje rizika od sukoba između sile u usponu i postojeće dominantne sile.

Si je, međutim, naglasio da se taj rizik može prevazići.

Poručio je da obje zemlje mogu imati koristi od saradnje, dok bi konfrontacija štetila objema stranama. Zalagao se i za redovan vojni dijalog te snažnije mehanizme za sprečavanje i kontrolu kriza.

Trump je, s druge strane, naglašavao istoriju saradnje SAD i Kine i potencijal za zajednički rad kada dvije zemlje pronađu zajedničke interese.

Velike razlike oko vještačke inteligencije

Vještačka inteligencija bila je još jedna važna tema razgovora, ali su stavovi dvojice lidera bili različiti.

Trump je ranije rekao da bi AI trebalo nazivati „superinteligencijom“ i poručio da ne želi uvoditi nove regulatorne ograde, već da bi se trebalo osloniti na postojeće institucije, uključujući Ministarstvo pravde.

Si je, nasuprot tome, naglasio potrebu da dvije vodeće zemlje u razvoju AI-ja upravljaju njegovim razvojem.

Poručio je da razvoj vještačke inteligencije mora ostati pod ljudskom kontrolom i služiti dobrobiti ljudi.

Washington i Peking su prethodno dogovorili i nastavak razgovora o bezbjednosti AI-ja. Američki i kineski zvaničnici trebalo bi da se ponovo sastanu u Shenzhenu u naredna dva mjeseca kako bi razgovarali o rizicima AI sistema i mehanizmima komunikacije u slučaju incidenata.

Trump izbjegao detalje o sadržaju razgovora

Nakon sastanka Trump nije želio detaljno govoriti o političkim pitanjima koja su bila na stolu.

Kada su ga novinari pitali o rezultatima razgovora, predsjednik SAD govorio je uglavnom o odnosu sa Si Đinpingom i pozitivnoj atmosferi sastanka.

Reuters je ocijenio da je Trump veći naglasak stavljao na lični odnos sa kineskim liderom, dok je Si u svojim javnim porukama više govorio o državnim i strateškim odnosima dvije zemlje.

Veliki spektakl u Bijeloj kući

Susret je imao i snažnu ceremonijalnu komponentu.

Trumpova Bijela kuća pripremila je raskošnu dobrodošlicu kineskom predsjedniku, uz vojnu ceremoniju, preuređeni Ružičasti vrt i novu infrastrukturu oko kompleksa.

Vojnici u perikama i trorogim šeširima marširali su uz muziku, dok su borbeni avioni i bombarderi nadlijetali prostor tokom ceremonije. Trump je Siju pokazao i predsjednički helikopter Marine One, kao i nedavno preuređeni Južni travnjak sa velikim heliodromom.

Na državnoj večeri prisustvovali su i neki od najpoznatijih ljudi američkog tehnološkog sektora, među kojima su bili Sundar Pichai, Sam Altman, Jensen Huang, Tim Cook, Jeff Bezos i Elon Musk.

Bez velikog proboja, ali i bez nove eskalacije

Iako je susret bio praćen velikom pažnjom i simbolikom, ključne razlike između Washingtona i Pekinga nisu nestale.

Produženje trgovinskog primirja daje pregovaračima dodatni prostor, ali pitanja Tajvana, trgovinskih barijera, rijetkih metala, tehnoloških ograničenja i razvoja AI-ja ostaju dio šireg strateškog nadmetanja dvije zemlje.

Kina i SAD tako za sada pokušavaju održati komunikaciju i izbjeći dodatnu eskalaciju, dok istovremeno nastavljaju da se takmiče u trgovini, tehnologiji i globalnom uticaju.

Pobjeda nad neprijateljem je najvažniji zadatak Rusije, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti i predsjednik stranke „Jedinstvena Rusija“.

Prema njegovim riječima, protivnici Rusije, kolektivni Zapad i klovnovi iz Kijeva, nisu se libili ničega u pokušajima da osujete izbore u Rusiji, sve do posljednjeg dana glasanja.

„Ruski građani ujedinili su se oko predsednika i partije, a protivnici Rusije pretrpjeli su poraz“, naglasio je zvaničnik. Narod Rusije, uprkos napadima, nije se predao i dostojno je odgovorio kijevskom režimu, podržao je politiku svog predsednika, dodao je Medvedev.

Ovo je istorijski uspjeh, konstatovao je on, komentarišući uspjeh partije na izborima za Državnu dumu.

On je izlaznost na nedavnim izborima nazvao neviđenim i izjavio da „to mnogo vrijedi“.

„Očigledno je da je i nivo učešća birača bio neviđen do sada. To je gotovo 60 odsto birača, odnosno 62 miliona stanovnika naše zemlje. Povećanje izlaznosti je zabilježeno u svim regionima, na svim našim teritorijama. Samo po sebi, to takođe mnogo vrijedi“, rekao je Medvedev predsjedavajući zajedničkim sastankom Biroa Vrhovnog savjeta i Generalnog savjeta „Jedinstvene Rusije“.

Prema njegovim riječima, očekuje da će partija dobiti u Dumi 349 mandata.

Prethodno je Ela Pamfilova, predsednik Centralne izborne komisije Rusije, izvestila da je izlaznost na izborima za Državnu dumu 2026. godine premašila 59 odsto. Izlaznost na izborima 2016. godine bila je 47 odsto, a 2021. godine 51 odsto, prenosi Sputnjik.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova saopštila je da su Sergej Lavrov i Marko Rubio u New Yorku razgovarali o širokom spektru međunarodnih i bilateralnih pitanja, a posebno o mogućnostima smanjenja štete po rusko-američke odnose. Posebnu pažnju, prema njenim riječima, posvetili su ratu u Ukrajini i napadima na energetsku infrastrukturu.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Marko Rubio sastali su se 23. septembra u New Yorku, na marginama 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Iako je razgovor održan iza zatvorenih vrata, ruska strana naknadno je iznijela dio tema o kojima se razgovaralo.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da je sastanak bio sadržajan i da su dvije strane razmatrale brojna pitanja međunarodne i bilateralne agende, uključujući mogućnost smanjenja negativnih posljedica po odnose Moskve i Washingtona.

Zaharova: Posebno razgovarano o Ukrajini i energetici

Prema riječima Zaharove, jedan od važnih dijelova razgovora odnosio se na rat u Ukrajini i posljedice napada na energetske i druge infrastrukturne objekte.

Zaharova je tvrdila da napadi za koje Moskva odgovornost pripisuje Ukrajini utiču na stanje na globalnim energetskim tržištima.

Ona je pritom upotrijebila izraz „teroristički napadi“ i govorila o, kako je navela, ciljanim napadima na civile i prekograničnu infrastrukturu. To su kvalifikacije ruske strane, dok Ukrajina i njeni saveznici odbacuju ruske interpretacije rata i međusobne strane optužuju za napade na infrastrukturu.

„Destruktivna dejstva kijevskog režima… dovode do destabilizacije globalnih energetskih tržišta“, rekla je Zaharova u intervjuu za kanal Solovjov lajv.

Moskva tvrdi da postoji veza između napada i cijena energije

Zaharova je navela da je tokom razgovora bilo riječi o povezanosti napada na energetske objekte i kretanja cijena energenata.

Prema njenoj interpretaciji, Moskva je duže vrijeme upozoravala na napade na prekogranične energetske projekte koji, kako tvrdi, nisu od značaja samo za Rusiju već i za druge zemlje, uključujući Kazahstan i Tursku.

„U početku su se svi pravili da im se čini nezanimljivim, ne toliko relevantnim. A sada se ispostavlja da je sve ovo direktno povezano“, rekla je Zaharova.

Njena poruka je da posljedice sukoba na energetsku infrastrukturu prevazilaze granice Rusije i Ukrajine i mogu se odraziti na šire međunarodno tržište.

Rubio: SAD će pokušati dogovor o prekidu napada

Nakon sastanka s Lavrovom, Rubio je rekao da će Washington pokušati da postigne dogovor koji bi zaustavio napade na energetsku infrastrukturu u Rusiji i Ukrajini.

„Pokušaćemo. Mislim da smo spremni da odigramo pozitivnu ulogu kako bismo to postigli“, rekao je Rubio.

Američki državni sekretar pritom nije iznio detalje razgovora sa Lavrovom niti je potvrdio koje su tačno teme dvojica zvaničnika otvorila tokom sastanka.

Rubio je objasnio da Ukrajina napada ruske rafinerije i druge objekte povezane s naftom i gasom, dok ruske snage napadaju ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, posebno uoči zime.

Energetsko pitanje dobija sve veći značaj

Tema energetike posljednjih dana ponovo je u središtu diplomatskih kontakata između Washingtona, Moskve i Kijeva.

Reuters je ranije izvijestio da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tokom susreta s Trumpom govorio o mogućnosti bilateralnog prekida napada na energetsku infrastrukturu. Istovremeno, posljednjih dana zabilježeni su napadi obje strane na energetske objekte.

Zelenski je predložio mogućnost zaustavljanja napada na energetsku infrastrukturu ako bi i Rusija obustavila napade na ukrajinsku energetsku mrežu. AP je, uoči njegovog sastanka s Trumpom, takođe izvijestio o intenziviranju napada na energetske objekte sa obje strane.

Moskva i dalje govori da nema uslova za mirovne pregovore

Sastanak Lavrova i Rubija održan je u trenutku pojačanih diplomatskih aktivnosti oko rata u Ukrajini.

Ipak, nakon sastanka Lavrov je poručio da Rusija ne namjerava praviti pauzu u vojnim operacijama tokom eventualnih pregovora. Istovremeno, Kremlj je saopštio da trenutno ne vidi uslove za prelazak na mirovne pregovore, iako tvrdi da je Rusija i dalje otvorena za njih.

To pokazuje da se, paralelno s diplomatskim razgovorima, i dalje vode različiti stavovi o tome pod kojim uslovima bi mogao biti otvoren ozbiljniji pregovarački proces.

Za sada je jedan od rijetkih konkretnih elemenata koji je javno potvrđen nakon razgovora Rubija i Lavrova upravo mogućnost pokušaja dogovora o ograničavanju napada na energetsku infrastrukturu.