Connect with us

Zanimljivosti

DA LI ŽIVIMO U MATRIKSU: Fizičari dokazali pravu istinu

Cijeli naš svijet je samo simulacija na superkompjuteru neke napredne civilizacije. To je zaplet veoma popularan u naučnoj fantastici.

„Matriks“ (Matrix) je vjerovatno najpoznatiji film s tom temom, u kojoj sve počinje kada Neo mora da izabere između crvene i plave pilule prije nego što se probudi, ali ima ih još – „Trinaesti sprat“, „Mračni grad“, „Igrač broj 1“… Da ne spominjemo epizode serijala „Crno ogledalo“.

Ipak, novo istraživanje matematički je dokazalo pravu istinu o ovome: mogućnost da živimo u kompjuterskoj simulaciji nije samo nevjerovatna – nemoguća je, saopštio je Univerzitet Britanske Kolumbije, kampus Okanagan (UBC).

Dr Mir Fajzal, vanredni profesor na Fakultetu nauka UBC-a, i njegove kolege dr Lorens Kraus, Aršid Šabir i Frančesko Marino pokazali su da fundamentalna priroda stvarnosti funkcioniše na način koji nijedan računar nikada ne bi mogao da simulira.

Njihova otkrića, objavljena u časopisu Journal of Holography Applications in Physics, idu dalje od pukog nagoveštaja da ne živimo u simuliranom svijetu poput „Matriksa“. Oni dokazuju nešto mnogo dublje: univerzum je izgrađen na vrsti razumijevanja koje postoji izvan domašaja bilo kog algoritma.

Sopstvena simulacija
„Sugerisano je da bi svemir mogao da bude simulacija. Kada bi takva simulacija bila moguća, simulirani svemir bi sam mogao da dovede do života, koji bi zauzvrat mogao da stvori sopstvenu simulaciju. Ova rekurzivna mogućnost činila je veoma malo vjerovatnim da je naš svemir originalni, a ne simulacija smještena u drugoj simulaciji. Smatralo se da ova ideja leži izvan domašaja naučnog istraživanja. Međutim, naše nedavno istraživanje je pokazalo da se ona, zapravo, može naučno obraditi“, rekao je dr Fajzal.

Istraživanje se oslanja na fascinantnu osobinu same stvarnosti. Moderna fizika je otišla daleko iza Njutnovih opipljivih „stvari“ koje se odbijaju u svemiru. Ajnštajnova teorija relativnosti zamijenila je Njutnovu mehaniku, a kvantna mehanika ponovo je transformisala naše razumijevanje. Današnja najsavremenija teorija – kvantna gravitacija – sugeriše da čak ni prostor i vrijeme nisu fundamentalni. Oni proizilaze iz nečeg dubljeg: čiste informacije, navodi se u saopštenju.

Ova informacija postoji u onome što fizičari nazivaju platonskim carstvom – matematičkoj osnovi stvarnijoj od fizičkog univerzuma koji doživljavamo. Iz tog carstva proizilaze sami prostor i vrijeme.

„Nearitmičko razumijevanje“
Tu postaje zanimljivo. Tim je pokazao da čak ni ova informatička osnova ne može u potpunosti da opiše stvarnost koristeći samo računanje. Koristili su moćne matematičke teoreme – uključujući Gedelovu teoremu nepotpunosti – da dokažu da potpuno i dosljedno opisivanje svega zahtijeva ono što oni nazivaju „nearitmičkim razumijevanjem“.

„Razmislite o tome na ovaj način“, navodi se u saopštenju. „Računar prati recepte, korak po korak, bez obzira na to koliko su složeni. Ali neke istine se mogu shvatiti samo nearitmičkim razumijevanjem – razumijevanjem koje ne sledi nijedan niz logičkih koraka. Ove ‘Gedelove istine’ su stvarne, ali ih je nemoguće dokazati računanjem.“

Osnovni primjer je izjava: „Ova istinita izjava nije dokaziva.“ Ako bi bila dokaziva, bila bi lažna, čineći logiku nedosljednom. Ako nije dokaziva, onda je istinita, ali to čini svaki sistem koji pokušava da je dokaže nepotpunim. U svakom slučaju, čisto računanje ne uspijeva.

„Pokazali smo da je nemoguće opisati sve aspekte fizičke stvarnosti koristeći računarsku teoriju kvantne gravitacije. Zato se nijedna fizički potpuna i dosljedna teorija svega ne može izvesti samo iz računanja. Naprotiv, zahtijeva nearitmičko razumijevanje, koje je fundamentalnije od računarskih zakona kvantne gravitacije i stoga fundamentalnije od samog prostora i vremena“, rekao je dr Fajzal.

Pošto bi računarska pravila u platonskom carstvu, u principu, mogla da liče na ona u kompjuterskoj simulaciji, zar to carstvo samo ne bi moglo biti simulirano? Ne, kažu istraživači. Njihov rad otkriva nešto dublje.

„Oslanjajući se na matematičke teoreme vezane za nepotpunost i nedefinisanost, dokazujemo da se potpuno dosljedan i kompletan opis stvarnosti ne može postići samo računanjem. Zahteva nearitmičko razumijevanje, koje je po definiciji izvan algoritamskog računanja i stoga se ne može simulirati. Stoga, ovaj univerzum ne može biti simulacija“, rekao je dr Fajzal.

Fundamentalni zakoni fizike
Koautor studije, dr Lorens Kraus, kaže da ovo istraživanje ima duboke implikacije.

„Fundamentalni zakoni fizike ne mogu biti sadržani u prostoru i vremenu, jer ih oni generišu. Dugo se, međutim, nadalo da bi istinski fundamentalna teorija svega na kraju mogla opisati sve fizičke fenomene kroz proračune zasnovane na tim zakonima. Ipak, pokazali smo da to nije moguće. Potpun i dosljedan opis stvarnosti zahtijeva nešto dublje – oblik razumijevanja poznat kao nearitmičko razumijevanje“, rekao je on.

Zaključak tima je jasan i predstavlja važno naučno dostignuće, naglasio je Fajzal.

„Svaka simulacija je inherentno algoritamska – mora da prati programirana pravila. Ali pošto je fundamentalni nivo stvarnosti zasnovan na nearitmičkom razumijevanju, univerzum ne može biti, i nikada ne bi mogao biti, simulacija“, zaključio je on.

Hipoteza simulacije dugo se smatrala netestabilnom, svrstanom u filozofiju, pa čak i naučnu fantastiku, a ne u nauku. Ovo istraživanje je čvrsto dovodi u domen matematike i fizike i pruža definitivan odgovor.

Related Topics:

Zanimljivosti

BIZARAN HOROR U MRTVAČNICI! Zaboravili na pokojnika, pa ga u hladnjači držali neverovatnih 14 GODINA?!

Mišel Menar je važio za usamljenika u selu na jugu Francuske, u kojem je živio. Zvanično je bio nezaposlen, a najveći dio vremena provodio je u oronulom zamku, okruženom vinogradima.

Njegova komšinica viđala ga je samo kada bi prolazila pored imanja. Tada bi ga primjetila kako nepomično gleda kroz prozor.

Niko nije alarmirao nadležne

I njegova smrt 2012. bila je jednako neobična. Tada 58-godišnji Francuz, pronađen je u toaletu svog zamka, a njegovo tijelo već je bilo djelimično u stanju raspadanja.

Vjerovalo se da je bio mrtav nedjeljama, a da to niko nije primjetio. Nakon toga o njemu se više ništa nije čulo – sve do sada, prenosi HLN.

Naime, njegovi posmrtni ostaci su pronađeni tokom pregleda mrtvačnice Univerzitetskog medicinskog centra u Tuluzu. Ispostavilo se da je tijelo čak 14 godina ležalo u rashladnoj komori!

Za to vrijeme, nijedan član porodice nije se javio kako bi preuzeo brigu o pokojniku. U mrtvačnici, po svemu sudeći, niko nije alarmirao nadležne zbog višegodišnjeg prisustva tijela Mišela Menara.

Gradonačelnica mjesta u kojem je živio, Virdžini Bispeli-Bejri, ispričala je francuskim medijima da ju je bolnica kontaktirala još 2012. godine. Tada su pitali da li opština možda poznaje nekog njegovog rođaka koji bi mogao da organizuje sahranu.

“Mislili smo da ima porodicu i prenijeli smo im tu informaciju. Poslije toga više ništa nismo čuli. Zato smo pretpostavili da su posmrtni ostaci predati porodici“, rekla je.

Međutim, to se nije dogodilo. Niko se nije pobrinuo za tijelo čovjeka koje je usamljeno ležalo u mrtvačnici.

Slučaj je otkriven ranije ove godine, kada je francusko pravosuđe pokrenulo istragu zbog sumnje na nepravilnosti u radu mrtvačnice. Tamo su, navodno, u jednoj kesi za smeće pronađeni ostaci dva fetusa i dve bebe.

Istražitelji su došli u ustanovu kako bi provjerili šta se tamo događa. Tada su naišli na tijelo Mišela Menara, kojeg francuski mediji nazivaju “zaboravljenim pokojnikom“.

Pre dvije nedjelje, gradonačelnica je primila telefonski poziv i od policije saznala da je njegovo tijelo nađeno u rashladnoj komori.

“Zanijemela sam od šoka. Negdje je došlo do ozbiljnog propusta, ali gde? Ko je napravio grešku?”, ispričala je.

Francusko pravosuđe istražuje bizaran slučaj. Univerzitetski medicinski centar u Tuluzu, u čijem se sastavu nalazi mrtvačnica, saopštava da će sačekati rezultate istrage i da do tada neće komentarisati slučaj.

(Telegraf.rs)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

ZBOG NJEGOVIH SENDVIČA LJUDI STOJE U REDOVIMA! Poznati kuvar podijelio tajnu koja pravi nevjerovatnu razliku!

Za ukusan sendvič nisu neophodni skupi sastojci, već pažljivo usklađeni ukusi, malo hrskavosti i dobar raspored namirnica. Kuvar Mejson Hereford, poznat po kreativnim sendvičima u restoranu “Turkey and the Wolf” u Nju Orleansu, izdvaja tri savjeta koja se lako mogu primijeniti u kućnoj kuhinji.

Njegove kombinacije daleko su od uobičajenih: među omiljenim sendvičima gostiju nalaze se onaj s prženom kobasicom bolonja i čipsom te topli sendvič po uzoru na Ruben, u kojem je usoljenu govedinu zamijenilo raštansko zelje, navodi FaW.

Deceniju nakon otvaranja restoran i dalje privlači redove gostiju, a Hereford smatra da je tajna u kreativnosti i pažnji posvećenoj svakom sastojku.

“Svaki potez je prilika”, poručuje kuvar.

Kako postići ravnotežu ukusa?

Iako se sendvič često priprema kao brz obrok, Hereford savjetuje da mu se pristupi s jednakom pažnjom kao bilo kojem drugom jelu.

“Mnogi ljudi razmišljaju o sendvičima gotovo kao o zamjeni za tanjir hrane, ali ne zaboravite da i dalje pripremate kompletno jelo. So, kiselost, svježina, masnoća, ljutina – sve je to podjednako važno kada pravite sendvič”, objašnjava.

Posebno izdvaja kiselost, koju ljudi često zaboravljaju. Nekoliko kapi limunovog soka može osvježiti punjenje, dok se zelena salata prije dodavanja može začiniti malom količinom sirćeta.

Najjednostavnije rješenje može biti i kiseli krastavac poslužen uz sendvič. Kiselkasti dodatak naglašava ostale ukuse i pomaže da cijeli obrok djeluje uravnoteženije.

Kako dodati hrskavost?

Različite teksture jedan su od najlakših načina da običan sendvič postane zanimljiviji.

“To što je nešto između dvije kriške hljeba ne znači da ne možete dodati tostadu ili krupnije sjeckane orašaste plodove ili sjemenke kako biste dobili teksturu”, kaže Hereford.

Tostada, odnosno hrskava prepečena ili pržena tortilja, samo je jedna od mogućnosti. Ako pri ruci nemate poseban hrskavi dodatak, dovoljno je promijeniti način pripreme sastojaka koje već koristite.

Hljeb možete tostirati malo duže ili u sendvič staviti čvrste, hrskave dijelove listova ajsberg salate, umjesto da ih bacite.

Važno je i gdje odlažete tostirani hljeb.

“Tostirani hljeb stavite na žičanu rešetku, umjesto na radnu površinu ili dasku za sječenje. Tako ćete dobiti hljeb koji je hrskav sa svih strana, a ne krišku koja se ovlažila od sopstvene pare i izgubila čvrstinu”, savjetuje kuvar.

Kojim redoslijedom slagati sastojke?

Raspored namirnica uglavnom zavisi od ličnog ukusa, ali nekoliko promjena može uticati na konačan rezultat.

Hereford sastojke koji se dobro dopunjuju stavlja neposredno jedne uz druge.

“Na primjer, volimo da nam zelena salata dodiruje prelive”, objašnjava.

S druge strane, preporučuje razdvajanje sastojaka koji su previše slični. Ako sendvič sadrži kremastu salatu od kupusa i kremasti preliv, između njih se može staviti drugi sastojak kako se njihovi ukusi ne bi potpuno stopili.

“Pažljivo raspoređenim sastojcima razdvajamo ukuse za koje želimo da dođu do izražaja sami za sebe”, kaže Hereford.

Njegovi savjeti pokazuju da dobar sendvič može nastati i od onoga što već imate u kuhinji. Malo kiselosti, hrskavi dodatak i promišljeno slaganje dovoljni su da poznata kombinacija dobije drugačiji ukus i teksturu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KREMASTO ČUDO OD KOKOSA! Najbrži rolat bez pečenja koji se doslovno topi u ustima!

Ako volite kokos i jednostavne kolače za koje ne morate da uključujete rernu, rolat od kokosa je pravi izbor.

Najbolje od svega je što vam za pripremu ne treba posebno kulinarsko iskustvo. Dovoljno je da napravite smjesu, pripremite krem, uvijete rolat i pustite ga da se dobro ohladi.

Detaljna priprema: Kako napraviti neodoljivi kokos rolat?

Za tamnu koru od keksa

300 g mljevenog keksa

100 g kokosa

100 g šećera u prahu

100 g otopljenog maslaca

120 ml mlijeka

2 kašike kakao praha

Za bijeli fil i dekoraciju

100 g omekšalog maslaca

100 g šećera u prahu

150 g kokosa

80 ml mlijeka

30-50 g kokosa za posipanje

nekoliko listića badema ili rendana čokolada (po želji)

Priprema kore:

U većoj posudi pomiješajte mljeveni keks, kokos, šećer u prahu i kakao. Dodajte otopljeni maslac i postepeno sipajte mlijeko. Miješajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu koja može da se oblikuje.

Ako vam je smjesa previše suva, dodajte još sasvim malo mlijeka, ali postepeno, kako ne bi postala previše mekana.

Priprema fila:

Zatim pripremite fil za rolat od kokosa. Umutite omekšali maslac sa šećerom u prahu, dodajte kokos i mlijeko, pa sve dobro sjedinite. Fil treba da bude dovoljno gust da se ravnomjerno nanese na koru.

Oblikovanje rolata:

Na radnu površinu stavite papir za pečenje ili providnu foliju. Preko njega rasporedite smjesu od keksa i oblikujte pravougaonik. Najlakše ćete je razviti oklagijom između dva lista papira za pečenje, pa se neće lijepiti.

Preko tamne kore ravnomjerno rasporedite bijeli fil, a uz ivice ostavite malo slobodnog prostora. Koru pažljivo uvijajte u rolat, pomažući se papirom za pečenje. Nemojte žuriti, kako se kora ne bi raspala.

Važan korak: Koliko dugo rolat od kokosa treba da stoji u frižideru?

Gotov rolat pospite kokosom (i listićima badema ili čokoladom, po želji), umotajte ga u foliju i stavite u frižider na najmanje 3 do 4 sata, a najbolje preko noći.

Prije služenja ohlađen rolat isjecite na jednake kolutove i uživajte u savršenom spoju čokolade i kokosa, prenosi Krstarica.

Nastavi čitati

Aktuelno