Connect with us

Svijet

ORBANU SE TRESE TLO POD NOGAMA: Ovo se dešava prvi put poslije 15 godina, samo jedan čovjek može da mu DOĐE GLAVE

Desničaru Viktoru Orbanu, koji je na vlasti u Mađarskoj već 15 godina, trese se tlo pod nogama, a drma ga njegov bivši saveznik Peter Mađar. “Dezerter” iz vladajuće stranke Fides je sa svojom, relativno novom, prozapadnom strankom Tisa na putu da pobjedi Orbana na parlamentarnim izborima narednog proljeća, a za mnoge Mađare on je nada za promjenu.

Sve dok se nije pojavio Peter Mađar konzervativni kandidat daleko mlađi od 62-godišnjeg Orbana čija se kampanja zasniva na osudi loših ekonomskih rezultata vlade i krizi troškova života – većina Mađara vjerovala je da se Orbanova vlast teško može uzdrmati.

Govorili su i da će Orbana jednog dana pobijediti sopstveni ljudi, a to bi potencijalno zaista moglo da se dogodi na parlamentarnim izborima u zemlji sljedećeg aprila.

Orban vs Mađar
Dok su se Orbanove izborne pobjede unazad 15 godina praktično mogle predvidjeti, sada ankete pokazuju da je Mađarova prozapadna Tisa na putu da porazi Fides na izborima u aprilu u zemlji koju tamošnji politički analitičari nazivaju “informacionom autokratijom”.

Prema ispitivanju “Politika”, Tisa ima podršku od 45 odsto, a Fides 38 odsto.

Mađarova pobjeda ne bi bila značajna samo za Mađare jer su – nakon godina Orbanove opstrukcije unutar Evropske unije – na tapetu i budućnost same EU i evropske demokratije u širem smislu.

“Trampov izborni poklon Orbanu”
Uoči izbora, Orban je požurio u Vašington, gdje je sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom dogovorio izuzeće od sankcija na uvoz ruske energije i time izbjegao potencijalnu energetsku krizu koja bi mogla da ugrozi njegovu predizbornu kampanju.

Mnogi, uključujući Mađara, smatraju da je ovaj sporazum Trampov “izborni poklon” Orbanu.

Mađarski premijer je tokom američke izborne kampanje bio jedini evropski lider koji je otvoreno podržao Trampa. Prvi mu je čestitao na pobjedi prošlog novembra. Sada je, kako piše “Juronjuz”, američki predsjednik vratio uslugu. Tramp i Orban već dugo se smatraju političkim saveznicima na globalnoj sceni i njihove političke agende su usklađene u mnogim oblastima. Obojici su, npr. u fokusu migracije, dok osuđuju “rodnu ideologiju”.

Tramp pruža Orbanu politički i ekonomski spas pred izbore. Izuzeće je odobreno na godinu dana, upravo kad kampanja počinje. Orban će sada moći da vodi kampanju tvrdeći kako je najbolji prijatelj sa Trampom i vjerovatno će izbjeći dalji rast cijena energije, što bi moglo da pomogne u suzbijanju inflacije u bliskom periodu – rekao je Mađar.

Opoziciona kampanja na meti Kremlja
On je obećao da će napraviti veliki zaokret u spoljnoj politici i vratiti Mađarsku u zapadno okrilje. Ako postane premijer, kako je rekao, njegova vlada će poštovati međunarodne obaveze Mađarske, uključujući priključenje evrozoni.

– Mi smo u EU i NATO, to su naši temeljni savezi koji određuju našu bezbjednost i svakodnevni život. Trenutna vlada ne postupa u skladu sa tim – rekao je Mađar.

On je takođe pomenuo bliske odnose Orbana sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Rekao je da je Orban “najbliži Putinov saveznik u EU” i da ruski predsjednik stoga “ima interes da ga zadrži na vlasti”.

Mađar tvrdi da se njegova kampanja već našla na meti Kremlja. Kako prenosi “Indeks”, prošle nedjelje je hakerska grupa, navodno povezana sa Rusijom, napala servere Tise, dok je ruska obaviještajna služba SVR u avgustu u saopštenju optužila EU i Ukrajinu za zavjeru sa Mađarom sa ciljem da svrgnu Orbana. Mađar je rekao da su to “očigledne dezinformacije” i dokaz da je “Putin počeo da se miješa u kampanju”.

Šta obećava Mađar
Na domaćem planu:

– Najavio je da će brzo osloboditi ekonomiju iz stiska Orbanovih saradnika

– Popraviće odnose sa Briselom da odblokira 20 milijardi evra zamrznutih sredstava EU

– Budimpešta bi oživjela planove za priključenje evrozoni od kojih je Orban odustao

– Tvrdi da bi se zaustavljanjem korupcije i rasipništva godišnje mogle osloboditi milijarde evra

Na spoljnom planu:

Mađar kaže da bi njegovo polazište u vezi sa Ukrajinom bilo priznanje Moskve kao agresora i zalaganje za hitan prekid vatre, u skladu sa saveznicima u EU.

Ipak, njegova vlada neće mijenjati smjer u pogledu vojne podrške Kijevu, niti će težiti naglom prekidu veza sa Rusijom.

Priznaje da Mađarska mora da okonča energetsku zavisnost od Rusije u narednoj deceniji, ali da ruski uvoz treba da ostane opcija.

Zadržaće više politika sadašnje vlade, uključujući zalaganje za prava etničkih Mađara u zapadnoj Ukrajini, neslanje vojne pomoći Kijevu i stavljanje budućeg članstva Ukrajine u EU na referendum.

Ko je Peter Mađar
Pojavio se početkom 2024. godine, kako piše “Dojče vele”, praktično “niotkuda”.

Mađar, 44-godišnji pravnik i preduzetnik, bio je na raznim pozicijama u Orbanovom sistemu i u prijateljskim odnosima sa nekim od vodećih funkcionera Fidesa.

Od prvog javnog nastupa u februaru 2024, on se predstavio kao neka vrsta čisto konzervativne alternative Orbanu – kao čovjek koji dijeli Fidesove vrijednosti, ali nije korumpiran.

On se obratio se javnosti nakon što je predsjednica Katalin Novak podnijela ostavku zbog afere oko pomilovanja muškarca osuđenog zbog pomaganja u seksualnom zlostavljanju djece. Zbog te afere iz politike se povukla i bivša Mađarova supruga Judit Varga, koja je bila na čelu liste Fidesa za Evropske izbore. Afera je izazvala šok u javnosti, s obzirom na to da je Orbanova vlada učinila zaštitu djece jednim od glavnih pitanja svoje politike.

Mađar je inicijalno izrazio bijes zbog toga što su Novakova i Varga postale “žrtve Orbanovog sistema”, a onda je najavio da ulazi u politiku. Za svega četiri mjeseca uspio je da ostvari dvocifreni rezultat na evropskim izborima i da pokrene prijem Tise u Evropsku narodnu stranku (EPP), najjaču grupu u Evropskom parlamentu koju je Fides napustio 2021. kako bi izbjegao da ga odatle isključe, navodi DW. Mađar i Varga su se u međuvremenu razveli.

Šta je sa Judit Vargom
Ona se u javnosti se rijetko pojavljivala od ostavke u februaru 2024, a njen potencijalni povratak na političku scenu stvorio bi jedinstvenu i kontroverznu situaciju, jer bi se prvi put u posljednjih 35 godina u Mađarskoj bivši supružnici – Varga i Mađar – našli jedno naspram drugog u političkom okršaju, i to pred izbore, rekao je u oktobru politički analitičar Atilla Tibor Nađ.

Sam Orban je prošlog ljeta rekao da je “bolno” što je Varga morala da ode iz politike, pohvalivši njen talenat i čak poručivši da “ima premijerske sposobnosti”

Related Topics:

Svijet

Zaharova upozorila “U CRNOJ GORI SE LOVE RUSKI GRAĐANI”

Crna Gora spada među države u kojima se naši građani bukvalno love i ona je uvrštena na spisak neprijateljskih zemalja, ali slična situacija se razvija i na teritoriji država koje nisu neprijateljske, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– U više navrata smo upozoravali naše građane na opasnost i preporučivali im da ne putuju u pojedine zemlje zbog visokog rizika od privođenja ili hapšenja na teritoriji tih država po zahtjevu američkih organa za sprovođenje zakona i specijalnih službi – naglasila je ona.

Povodom nedavnog incidenta u Crnoj Gori, gdje je priveden ruski bloger Mihail Zvinčuk, osnivač projekta “Ribar”, Zaharova je istakla da je Rusija, nažalost, prinuđena da ponovo podsjeti na neophodnost opreza prilikom odlaska u inostranstvo, čak i pri najmanjoj sumnji da bi američki organi za sprovođenje zakona mogli imati bilo kakve pretenzije prema vama, u uslovima lova na Ruse širom svijeta koji je pokrenuo Vašington.

– Upravo sam maloprije govorila o tome da oni na sve načine love novinare. Želim još jednom da ponovim da su na meti i ljudi koji, naizgled, svojim profesionalnim djelovanjem nisu povezani sa politikom, niti sa međunarodnom politikom. I njih takođe progone – istakla je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Aktuelno