Connect with us

Region

RADNICI SE EMOTIVNO OPROSTILI: Još jedan gigant jugoslovenske industrije tiho otišao u istoriju

Nakon 65 godina postojanja, čuvena fabrika papira, nekadašnji ponos Jugoslavije i Hrvatske, tiho je ugašena, ostavljajući iza sebe samo sjećanja i neizvjesnost.

Riječ je o fabrici papira koja je poslovala u sklopu kompanije DS Smith Belišće. Počela je s radom sada već davne 1960. godine, a prošle sedmice je definitivno otišla u istoriju.

Na fotografiji snimljenoj u srijedu je posljednja rola papira proizvedena u tvornici u Belišću.

Posljednja rolna papira, na kojoj su radnici rukom ispisali datum „4. novembar 2025, Belišće“, nije samo kraj proizvodnje. To je pečat na istoriju jednog industrijskog giganta i simbol sudbine stotina radnika.

Kombinat Belišće
Iz DS Smitha su objasnili kako se zatvara fabrika papira u Belišću, a sa sindikatima i zaposlenima pregovaralo se o sudbini ukupno oko 200 radnika. Fabrika ambalaže u Belišću, pak, nastavlja s radom.

Prema podacima Hrvatske tehničke enciklopedije, sredinom osamdesetih Kombinat Belišće bio je jedan od najvećih složenih kombinata u industriji za preradu drveta i imao je najveće kapacitete za proizvodnju poluceluloznih vlakana u SFRJ, te među većim kapacitetima u Evropi.

Godine 1984. proizveo je 99.300 tona poluceluloze i 165.000 tona ambalažnog papira čije su se znatne količine izvozile. Od 1989. preduzeće je poslovalo pod imenom Društveno preduzeće Kombinat Belišće. Nakon hrvatske samostalnosti, preduzeće je od 1992. organizovano kao akcionarsko društvo.

Veliki gubitak
Godine 1996. imalo je oko 3.000 zaposlenih i proizvodilo polucelulozu, ambalažni papir, transportnu i komercijalnu ambalažu od valovitog kartona, spiralne cijevi i ambalažu, te mašine za brizganje plastičnih masa, traktorske prikolice, rezanu građu, drveni ugalj i ostalo.

Od 2000. godine broj zaposlenih se postepeno smanjivao na oko 1.200, a akcije preduzeća počelo je da kupuje austrijsko preduzeće Duropack, koje je 2012. preuzelo kompaniju Belišće. Međutim, 2015. sve preuzima britanska kompanija DS Smith.

Godine 2017. preduzeće, koje je tada zapošljavalo oko 400 radnika, proizvelo je 213.000 tona papira (80 posto za izvoz) i oko 65 miliona kvadratnih metara ambalaže od valovitog kartona, navodi se u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji.

Inače, DS Smith Belišće protekle poslovne godine bilježi čak 16 miliona evra gubitka, a godinu ranije 20 miliona evra. U samo dvije godine akumulirali su gubitak od 36 miliona evra. Prema podacima Finansijske agencije, kompanija DS Smith Belišće danas ima ukupno 340 zaposlenih.

Bilokalnik od 1960.
U sastavu DS Smitha posluje i koprivnička kompanija Bilokalnik – industrija papirne ambalaže, koja danas ima oko 150 zaposlenih i ostvaruje oko 23 miliona evra godišnjeg prometa uz milion i po profita.

Zanimljivo je kako je Bilokalnik u Koprivnici osnovan 1960. godine, u isto vrijeme kad i Kombinat Belišće. U koprivničkom preduzeću bile su tri osnovne djelatnosti: industrija papirne ambalaže, drvna industrija i industrija građevinskog materijala, te uslužne djelatnosti – Integra (građevinarstvo), Trgovina i Rapid (metalska).

U zlatno doba u Bilokalniku je radilo oko 5.000 ljudi. Danas je ostala samo kompanija Bilokalnik – industrija papirne ambalaže sa 150 zaposlenih. Drvo, Integra, Trgovina i Rapid su propali, a koprivnički Igmu je preuzela našićka Nexe grupa, prenosi Danica.

Region

VUČIĆ ODBRUSIO ZAGREBU! “Niko nas nije pitao kad je Njemačka naoružavala Hrvatsku, a sad im smeta jaka Srbija!”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Beograd ozbiljno shvatio vojni savez Zagreba, Prištine i Tirane kao ozbiljnu prijetnju i da u skladu s tim pokušava da odvrati potencijalnu agresiju na Srbiju, kroz diplomatiju, političko djelovanje i jačanje svojih oružanih snaga.

Komentarišući kritike hrvatskih zvaničnika zbog nabavke savremenog naoružanja Srbije, Vučić je istakao da niko nije pitao Srbiju kada je Nemačka naoružavala Hrvatsku savremenim haubicama i jurišnim helikopterima, dodajući da je Srbija pokazala da svoje oružane snage može da opremi na do sada nezapamćenom nivou i da će stići još naoružanja.

„Gledali smo šta rade naši susedi, a onda to uradili bolje. Srbija je danas već mnogo teži protivnik, a sutra će biti još teži protivnik za sve njihove saveze. Neka oni rade svoj posao sa Prištinom i Tiranom i prave saveze. Naš cilj je odvraćanje; mi ne želimo sukobe ni ratove, ali nećemo dozvoliti nikome da uništi našu zemlju“, rekao je Vučić.

On je izjave hrvatskih zvaničnika o „srpskom kukavičluku i hrvatskoj hrabrosti“ opisao kao crni humor, dodajući da Hrvatskoj devedesetih godina nije bilo naročito teško da se bori protiv relativno slabo naoružanog naroda i veoma slabe Srbije, koja nije bila u mogućnosti da pruži bilo kakvu podršku.

Govoreći o Kosovu i Metohiji, Vučić je rekao novinarima da je, ukoliko se stvari ne budu razvijale pozitivno, spreman da zatraži razgovore na svim nivoima u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se zatražila veća bezbednost za srpski narod na severu Kosova i Metohije.

„Ne znam da li će Evropska unija učestvovati u tome, ali bih voleo da učestvuje i bio bih joj beskrajno zahvalan. Ako ne, moja je dužnost da se obratim onima koji imaju najveći uticaj na Prištinu, a to su Sjedinjene Američke Države, i da se borim za naš narod“, rekao je Vučić, dodajući da očekuje da se u septembru sastane sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.

Predsednik Srbije je istakao da će Univerzitet Srpske pravoslavne crkve /SPC/ doprineti boljem obrazovanju mladih u Srbiji i da će imati punu podršku države.

Vučić je izrazio uverenje da će Univerzitet SPC, u skladu sa potpisanim sporazumom, memorandumima i svim drugim dokumentima, u budućnosti doprineti i većoj odgovornosti, ozbiljnosti i posvećenosti radu među mladima.

On je rekao novinarima da ne zna zašto protivnicima univerziteta toliko smeta crkveno kandilo i zašto mrze knjige.

„Oni koji kritikuju Univerzitet SPC zaboravljaju da naša Srpska crkva i danas ima jednu od najvećih biblioteka i da su naši sveštenici, posebno episkopi, među najobrazovanijim ljudima koje imamo u Srbiji kada je reč o jezicima, filozofiji, istoriji i poznavanju mnogih drugih nauka i akademskih disciplina“, rekao je Vučić.

On je odbacio tvrdnje organizacije CRTA da pristalice SNS-a navodno pozivaju ljude sa dvojnim državljanstvom Republike Srpske i Srbije, čime se navodno pravi dupli birački spisak, dodajući da su aktuelne vlasti tokom nekih godina dodeljivale i do devet puta manje državljanstava ljudima iz susednih zemalja i drugih država, dok je prethodna vlast državljanstvo dodelila za čak 700.000 ljudi.

Nastavi čitati

Region

“JEDINA BESPLATNA LEŽALJKA”! Mrtvački sanduk osvanuo na plaži u Hrvatskoj (FOTO)

Kupače na jednoj od plaža na Pagu dočekao je nesvakidašnji i pomalo jeziv prizor – mrtvački sanduk nasukan na stijenama tik uz more, a fotografije su ubrzo izazvale lavinu reakcija na društvenim mrežama.

U raspravu se uključila i jedna posjetiteljka plaže koja je, zbunjena viđenim, postavila pitanje:

“Kako to? Od proljeća, na maloj ‘separe’ plažici, nema skrivenih kupača!? Očito ih ometa ova morbidna naplavina, doplutala još u burnim danima — ali kako, otkud??? Na prvoj plažici nakon Prnjice u smjeru Katarelca !?!?”

Foto: Morski.hr
Foto: Morski.hr

Jedan korisnik, aludirajući na visoke cijene iznajmljivanja ležaljki na većini plaža duhovito je prokomentirao: “Jedina besplatna ležaljka na plaži…”

Rješenje misterije

Na sreću, kako se ispostavilo, sablasni predmet nije ništa drugo nego rekvizit sa ovogodišnjeg Paškog karnevala.

Naime, tradicionalno se na kraju karnevala spaljuje “Marko”, lutka koja simboliše sve nedaće i probleme iz protekle godine. Ponekad se “Marko” zapali upravo u sanduku i baca u more, što se, čini se, dogodilo i ove godine.

Foto: Morski.hr.
Foto: Morski.hr.

Jaka bura i morska struja očito su učinile svoje te su ostatke karnevalske tradicije donijele do plaže nakon Prnjice, gdje su ostali nasukani na stijenama, preplašivši neupućene kupače.

Nezavisne

Nastavi čitati

Region

“OVAKO NEŠTO NIKADA NISAM DOŽIVIO”! Detalji najteže intervencije u Deliblatskoj peščari

Načelnik Sektora za vanredne situacije Srbije Luka Čaušić rekao je danas da je situacija u Deliblatskoj peščari stabilnija, ali da se potpuno gašenje požara neće desiti bez višednevne kiše.

Čaušić je ukazao da bi na području zahvaćenom požarom mogla da budu potrebna dežurstva možda i do Nove godine.

On je ocijenio da je riječ o veoma izazovnoj intervenciji, u kojoj su angažovani najiskusniji ljudi, kao i alati veštačke inteligencije i satelit Evropskog mehanizma civilne zaštite. “Jedan od rukovodilaca akcije, koji je učestvovao u gašenju požara na Eviji u Grčkoj i bio proglašen nacionalnim herojem, rekao da u svojoj karijeri nije doživeo intervenciju poput one u Deliblatskoj peščari”, naveo je Čaušić za TV Prva.

On je dodao da će intervencija u Deliblatskoj peščari biti predmet stručnih rasprava i da su na terenu primenjene sve taktičke metode koje su moguće i primenljive u takvim uslovima.

Čaušić je zahvalio vatrogascima, spasiocima, dobrovoljcima, pripadnicima “Vojvodina šuma”, Civilne zaštite, Srpsko-ruskog humanitarnog centra i posadi ruskog aviona “Iljušin”, kao i pilotima Helikopterske jedinice, poručivši da su svi oni heroji. Kako je naveo, Srbija je zatražila od EU deset specijalnih vozila koja mogu da se kreću po pjeskovitom terenu, ali je dobila četiri.

Prema njegovim informacijama, evropske zemlje nemaju dovoljno vozila koja mogu da se kreću po takvom pjeskovitom terenu.

“Situaciju dodatno otežavaju gusta vegetacija i veoma jak vetar, koji je dostizao brzinu od 80 do 90 kilometara na sat. Mi smo imali požarne oluje”, rekao je Čaušić.

On je otkrio da su se na početku intervencije tri vatrogasca “bukvalno izgubila” i da kontakt sa njima nije bio moguć.

“Međutim, zahvaljujući iskustvu, obuci i opremi, kao i činjenici da su na mestu događaja bili profesionalni vatrogasci-spasioci, sprečena je tragedija”, rekao je Čaušić.

On je naglasio da je većina mještana Deliblatske peščare pružila veliku pomoć vatrogascima i spasiocima, dodajući da ih ljudi na terenu pozivaju u kuće, nude hranu i piće, kao i da pojedini ugostitelji ne žele da naplate usluge spasiocima.

Nastavi čitati

Aktuelno