Connect with us

Svijet

AI ULAZI U ŠKOLE: Grčka postaje eksperimentalni poligon za tehnologiju?

Grčka pokreće nacionalni pilot-program AI obuke za nastavnike i učenike, uz ambiciju da postane tehnološki lider, ali i uz burne reakcije zbog rizika koje ova revolucija nosi.

Nastavnici u srednjim školama u Grčkoj uskoro će proći kroz intenzivan program obuke za korišćenje alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji.

Ove nedjelje, zaposleni u 20 škola biće obučeni da koriste specijalizovanu verziju ChatGPT-ja, prilagođenu akademskim institucijama, na osnovu novog sporazuma između konzervativne vlade i kompanije OpenAI.

“Moramo da prihvatimo da vještačka inteligencija ne postoji u nekom paralelnom svijetu. Ona je već tu”, poručila je ministarka obrazovanja Sofija Zaharaki uoči početka pilot-projekta.

Program, koji bi u januaru trebalo da se proširi na nacionalni nivo, svrstava Grčku među prve zemlje koje uvode generativnu vještačku inteligenciju direktno u učionice. Prve radionice biće fokusirane na obuku nastavnika, od planiranja nastave i istraživanja do personalizovane pomoći učenicima, prije nego što se ChatGPT Edu postepeno uključi u sam obrazovni proces. Proljeća naredne godine, starijim srednjoškolcima takođe će biti dozvoljeno korišćenje alata, uz strogu kontrolu pristupa, navode zvaničnici.

Grčka prati primjer Estonije, jedne od prvih zemalja koje su se odlučno okrenule digitalnim obrazovnim tehnologijama. Vlada premijera Kirjakosa Micotakisa, poznata po prouniverzitetskim i probiznis reformama, želi da zemlju pozicionira kao tehnološki centar regiona, Atina već priprema jednu od prvih evropskih “AI fabrika”.

Micotakis je nedavno upozorio da bi “značajni društveni nemiri” mogli da izbiju ako se AI revolucija bude tumačila kao nešto što bogati isključivo tehnološke kompanije. Ipak, njegova administracija među prvima je razvila nacionalnu strategiju pripreme građana za “promjene koje će donijeti široka primjena ove tehnologije”.

“Ako ne možeš da pobjediš bot, pridruži mu se”

U školama, gdje većina učenika i sada koristi aplikacije poput ChatGPT-ja, vlada se vodi filozofijom: “Ako ne možeš da pobjediš bot, pridruži mu se”.

Ipak, među djelom javnosti entuzijazam izostaje. Srednjoškolci, koji se suočavaju sa pritiscima rigidnog i ispitno orijentisanog sistema, strahuju da bi AI, ako se nekontrolisano razvija, mogla da ih “nadmudri i preuzme kontrolu”.

“Plaši me”, kaže sedamnaestogodišnji Aristidis Tolos tokom protesta u centru Atine, djelom organizovanog zbog pravca obrazovnih reformi. “Traže previše od nas, a sad još i ovo. AI nema dušu, to je mašina”.

Direktor globalnih poslova OpenAI-ja, Kris Leben, poručuje da grčka odluka da testira ChatGPT u školama predstavlja “novo obrazovno poglavlje” za zemlju. Kompanija se obavezala da će nadgledati primjenu “najboljih praksi za bezbjedno i efikasno korišćenje u učionici”.

Skeptici upozoravaju da bi Grčka mogla postati eksperimentalni poligon za tehnologiju koja nosi ozbiljne rizike, uključujući slabljenje kritičkog i kreativnog mišljenja.

U sedištu sindikata srednjoškolskih profesora OLME vlada vidna zabrinutost.

“Na našem nedavnom kongresu ovo je bila glavna tema, mnogi su izrazili ozbiljan nemir”, kaže zvaničnik Dimitris Aktipis, dodajući da se profesori pitaju da li će promjene dovesti do “učionica bez nastavnika”.

Nastavnici se boje i da bi nova tehnologija mogla pojačati zavisnost mladih od ekrana, u trenutku kada Grčka postaje prva zemlja u Evropi koja će blokirati društvene mreže za djecu mlađu od 15 godina.

“Poslije 40 godina u prosvjeti mogu iskreno da kažem da su ekrani unazadili djecu”, kaže Dimitris Panajiotokopulos, koji je ove godine otišao u penziju kao direktor osnovne škole. “AI nije lijek za sve. Ona je ozbiljna prijetnja kritičkom mišljenju ako se djeci serviraju gotovi odgovori”.

Poboljšavanje infrastrukture

Vlada bi, dodaje on, trebalo prije svega da se bavi poboljšanjem infrastrukture, jer u zemlji koja decenijama traži veća ulaganja, obrazovanje i dalje dobija manje od 5 odsto budžeta.

“Zimi vidite djecu kako se tresu od hladnoće jer smijemo da uključimo grijanje samo jedan sat”, kaže Panajiotokopulos. “Pričaju o digitalnom dobu, a u školama često ne rade ni osnovne stvari poput utičnica i struje. To je užasan problem koji hitno mora da se riješi”.

OLME okuplja oko 85.000 nastavnika, uglavnom stalno zaposlenih, koji upozoravaju da je u učionicama duboko ukorjenjena kultura bubanja gradiva.

“Ne treba da budemo tehnofobi. AI, uostalom, može pomoći nastavnicima da budu efikasniji”, kaže Panos Karagijorgos, profesor fizike u srednjoj školi. “Ali postaje problem kada se koristi u sistemu koji kao jedini cilj ima prolazak na ispitima. Škole ne teže tome da djeca budu zaokružene ličnosti, što guši kreativnost.”

Do sada se vještačka inteligencija koristila isključivo u privatnim školama u Grčkoj. Atinska škola Athens College, koju su pohađali brojni grčki lideri uključujući Micotakisa, bila je među prvima koje su AI koristile za kreiranje programa i pripremu nastave.

“Ne mislim da Grčka smije da propusti ovaj voz”, kaže Aleksis Filaktopulos, predsjednik upravnog odbora škole, dodajući da snažno podržava uvođenje AI u nacionalni kurikulum pod uslovom da se očuvaju kritičko mišljenje i kreativnost. “Sa AI nema lakih odgovora. Ona mora da bude alat – ali uz mnogo ograničenja i zaštitnih mehanizama”.

Svijet

NJEMAČKA VIŠE NIJE SIGURNA OPCIJA: Industrija ostala bez gotovo pola miliona radnih mjesta

Njemačka industrija izgubila je 496.000 radnih mjesta obuhvaćenih sistemom socijalnog osiguranja od početka 2019. do kraja 2025. godine, što predstavlja pad od 7,1 odsto, dok je u uslužnom sektoru u istom periodu otvoreno više od 2,2 miliona novih poslova, pokazuju danas objavljeni podaci minhenskog instituta Ifo.

Nova radna mjesta u uslužnom sektoru nastala su prvenstveno u zdravstvu i socijalnim uslugama, kao i u javnoj upravi, napominje se u izvještaju.

Smanjenje zaposlenosti u industriji posebno je pogodilo automobilski i mašinski sektor, koji su do sada bili među glavnim pokretačima njemačkog privrednog razvoja.

– Njemačka prolazi kroz ubrzanu strukturnu transformaciju. Ironično je što su upravo to sektori koji su do sada održavali naš prosperitet u padu – izjavio je direktor instituta Ifo u Drezdenu Joahim Ragnic.

Broj nezaposlenih u Njemačkoj pao je u septembru ispod tri miliona, ali je sezonsko poboljšanje na tržištu rada bilo slabije nego što je uobičajeno za ovo doba godine, saopštila je nedavno Savezna agencija za rad (BfA).

U septembru obično počinje jesenje poboljšanje na tržištima rada, ali sada na početku ovog perioda nema velike dinamike, rekla je predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nales, dodavši da je potražnja za radnicima u Njemačkoj i dalje relativno slaba, prenosi Sputnik.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJA ŠALJE VOJSKU DA “ODBRANE MILANO”: Luksuzne radnje prazne izloge

Italijanska vlada poslaće 500 dodatnih vojnika kako bi “odbranili Milano” nakon dvodnevnih nereda tokom kojih su se demonstranti sukobili s policijom, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, saopštio je potpredsjednik vlade Mateo Salvini.

Očekuje se da će raspoređivanje vojnika biti dio paketa bezbjednosnih mjera o kojima bi vlada trebalo da odlučuje na današnjoj sjednici.

Ova odluka donesena je u trenutku kada su prodavnice u centru Milana počele ranije da zatvaraju vrata i prekrivaju izloge daskama, u strahu od ponovnog izbijanja nasilja u italijanskom finansijskom centru, piše “Gardijan”.

“Od riječi do djela: još 500 vojnika za odbranu Milana”, napisao je na društvenim mrežama Salvini, lider desničarske stranke Liga, koja je dio vladajuće koalicije.

Šta se dogodilo tokom nereda u Milanu?
Većina prodavnica u luksuznoj milanskoj trgovačkoj četvrti Via Montenapoleone, u kojoj se nalaze brendovi poput Šanela, Tifanija i Diora, iz predostrožnosti je uklonila robu iz izloga.

Ulicom su patrolirali policajci, dok je nekoliko turista posmatralo situaciju.

Nekoliko stotina demonstranata s kapuljačama, od kojih su, kako se vjeruje, mnogi maloljetnici, tokom vikenda je palilo kontejnere za smeće i pljačkalo prodavnice u centru grada.

Neredi su izbili nakon protesta održanog u subotu, koji je u početku bio miran, a kojim su učesnici željeli da upozore na loše javne usluge i rast troškova života.

Među opljačkanim prodavnicama bili su sportski lanci Dekatlon i Arkteriks, kao i poslovnice telekomunikacionog operatera Vodafon, pokazali su televizijski snimci. Modni brendovi Livajs i Ander Armor, kao i Dekatlon, prekrili su izloge kartonom i drvenim pločama.

Koje bezbjednosne mjere planira Melonijeva?
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, pred kojom su sljedeće godine nacionalni izbori, osudila je nasilje i juče održala sastanak s ministrima i rukovodiocima bezbjednosnih službi kako bi razmotrili situaciju.

“Vlada će odlučno odgovoriti na te napade na državu, između ostalog i mjerama usmjerenim na suzbijanje maloljetničkog nasilja”, napisao je na društvenoj mreži X ministar spoljnih poslova Antonio Tajani, koji je, poput Salvinija, takođe potpredsjednik vlade.

Prema pisanju lista “Korijere dela sera”, Melonijeva u okviru planiranih mjera razmatra produženje preventivnog pritvora za maloljetnike i obračun s maloljetničkim bandama.

Razmatra se i ranije uvođenje pojedinih odredaba postojećeg zakona o bezbjednosti, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri.

Koliko je osoba privedeno tokom nereda?
Italijanska policija objavila je da je tokom nedjeljnih nereda u Milanu privela 271 mladu osobu.

Neredima su prethodili sukobi u subotu u drugim gradovima na sjeveru Italije, uključujući Bolonju, Brešu, Bergamo i Torino.

Prema policijskom izvještaju objavljenom u nedjelju, u Torinu je uhapšeno 28 demonstranata, prenosi Index.

Neredi podsjećaju na one u susjednoj Francuskoj, gdje su stotine hiljada ljudi, nezadovoljnih rastom troškova života i pogoršanjem javnih usluga, u subotu izašle na ulice. Riječ je o nekim od najnasilnijih protesta u toj zemlji posljednjih godina.

Nastavi čitati

Svijet

Oluja “Adam” pogodila Španiju, IMA STRADALIH

Broj poginulih u oluji “Adam” i poplavama u Valensiji u Španiji povećan je na četiri, nakon što su u ponedjeljak zabilježene još dvije žrtve, saopštile su lokalne vlasti.

Navele su da je iz poplavljenog područja spaseno 450 ljudi, a da su spasilačke operacije sprovedene u izuzetno složenim uslovima zbog urušavanja puteva i poplava.

Oluja je donijela rekordne padavine i poplave u regionu Levante na Iberijskom poluostrvu i Balearskim ostrvima, prenijela je RTVE.

Količina padavina u ponedjeljak iznosila je od 600 do 700 litara po kvadratnom metru na južnoj obali Valensije i sjevernom Alikanteu.

Spasilački timovi i službe za hitne slučajeve ostaju raspoređeni u najteže pogođenim područjima

Nastavi čitati

Aktuelno