Connect with us

Svijet

SAVRŠENA OLUJA ZA PANDEMIJU: Naučnici tvrde da su riješili jednu od najvećih misterija Crne smrti

Crna smrt, jedna od najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj istoriji, koja je izbrisala gotovo polovinu evropskog stanovništva, možda je bila potaknuta kataklizmičkom vulkanskom erupcijom, otkriva nova studija.

Istraživači su, proučavajući godove drveća, uzorke leda s Antarktike i Grenlanda te istorijske zapise, sklopili mozaik koji objašnjava pozadinu ove tragedije, a svoja otkrića objavili su u četvrtak u časopisu Communications Earth & Environment, piše CNN.

Savršena oluja za pandemiju
Autori studije vjeruju da se velika erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije izbijanja pandemije. Iako lokacija vulkana nije poznata, pretpostavlja se da je bio u tropskom pojasu. Ogromni oblak vulkanskog pepela zamračio je nebo nad Sredozemljem, blokirajući sunčevu svjetlost na nekoliko godina. To je dovelo do pada temperatura i propasti usjeva, pišu autori, prenosi Index.hr.

Suočeni s nestašicom, italijanski gradovi-države poput Venecije i Đenove okrenuli su se hitnom uvozu žitarica iz crnomorske regije kako bi prehranili stanovništvo. Ipak, brodovi koji su prevozili žito nosili su i smrtonosnog slijepog putnika – bakteriju Yersinia pestis, uzročnika kuge. Patogen, koji potiče iz populacija divljih glodara u Srednjoj Aziji, tako je stigao u Evropu i pokrenuo pandemiju koja ju je opustošila.

Smrtonosni teret
“Bakterija kuge inficira buve štakora, koje traže svoje preferirane domaćine – štakore i druge glodare. Nakon što ti domaćini umru od bolesti, buve se okreću alternativnim sisarima, uključujući ljude”, pojasnio je koautor studije Martin Bauch, istoričar s Leibnizovog instituta za istoriju i kulturu istočne Evrope.

“Buve štakora privlače skladišta žitarica i mogu preživjeti mjesecima na žitnoj prašini kao izvoru hrane, što im je omogućilo da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije”, dodao je Bauch.

“Nakon dolaska u lučke gradove, žitarice su smještene u žitnice, a zatim preraspodijeljene na manja skladišta ili dalje trgovane.”

Između 1347. i 1351. godine, Crna smrt usmrtila je najmanje 25 miliona ljudi te ostavila duboke društvene i ekonomske posljedice širom svijeta.

Početak Crne smrti u južnoj Evropi

Tragovi u drveću i ledu
Iako se i ranije znalo da su brodovi i trgovina žitom imali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, ova je studija prva koja sugeriše da je vulkanska erupcija bila prva domina u nizu događaja koji su doveli do pandemije. “Otkrio sam da se najizraženija glad u 13. i 14. vijeka dogodila upravo u godinama koje su neposredno prethodile Crnoj smrti”, rekao je Bauch. “Zašto Crna smrt stiže tačno 1347. i 1348. godine, barem u Italiji, ne možemo objasniti bez te pozadine gladi izazvane klimom.”

Bauch je sarađivao s Ulfom Büntgenom, profesorom sa Sveučilišta Cambridge, koji proučava godove drveća.

“Govorimo o nečemu što se dogodilo prije 800 godina”, istaknuo je Büntgen. Godovi drveća nude rekonstrukciju klime visoke rezolucije – širi godovi ukazuju na povoljne uvjete, a uži na loše, poput hladnoće.

Analiza je pokazala drastično pogoršanje klime upravo u godinama nakon pretpostavljene erupcije. Büntgen je takođe ispitao podatke iz ledenih jezgri, gdje su pronađeni skokovi sumpora, što je jasan pokazatelj vulkanske aktivnosti.

“Ti su dokazi potpuno neovisni o drveću, a odnose se na vulkansku erupciju”, rekao je.

Rješenje stare zagonetke
Vulkansko porijetlo krize pomoglo bi objasniti i jednu od najvećih zagonetki Crne smrti – zašto su neki dijelovi Evrope izgubili do 60% stanovništva, dok su drugi ostali gotovo netaknuti. “Na primjer, kuga se nije proširila na Rim ili Milano”, rekao je Bauch.

“To su veliki gradovi, ali bili su okruženi područjima za proizvodnju žitarica, tako da nisu morali uvoziti tako hitno kao Venecija i Genova.”

Ova teorija podupire ideju da je Crna smrt bila složen događaj, uslovljen nizom prirodnih, društvenih i ekonomskih čimbenika.

“Mnogo se stvari moralo poklopiti”, zaključio je Büntgen, “a da samo jedna od njih nije bila prisutna, onda se ova pandemija ne bi dogodila.”

Region

EU na Kosovu žali zbog jučerašnjeg rušenja kuća na jezeru Gazivode, koje je sprovedeno dok su pogođeni stanovnici već pokrenuli sudske postupke u roku od 15 dana, roku predviđenom u obavještenjima javnog preduzeća Ibar-Lepenac o napuštanju i raščišćavanju zemljišta.

Podsjetimo, na obali jezera Gazivode juče, 21. jula, počelo je rušenje 11 vikendica u vlasništvu Srba. Na terenu su bile raspoređene jake snage Kosovske policije, uključujući pripadnike s dugim cijevima i blindirana vozila, a prisutni su bili i vatrogasci, ekipe Hitne pomoći, kao i britanski tim iz sastava KFOR-a.

“EU je zabrinuta zbog nedostatka poštovanja pravne procedure u ovom, kao i u nekoliko drugih nedavnih slučajeva na severu Kosova od februara ove godine”, navela je Misija EU na Kosovu.

U saopštenju EU poziva na trenutnu obustavu svih daljih rušenja, prinudnih uklanjanja objekata ili preuzimanja imovine dok se na odgovarajući način ne otklone zabrinutosti u vezi sa poštovanjem pravne procedure, proporcionalnošću, pravom svojine, ljudskim pravima i djelotvornim pravnim sredstvima.

“Vlasti bi bez odlaganja trebalo da stupe u kontakt sa pogođenim stanovnicima i opštinama i razmotre zakonita rješenja. Uloga Policije Kosova u ovakvim operacijama mora ostati strogo u okviru njenog zakonskog mandata, zasnovana na jasnim zahtjevima ili odlukama nadležnih organa i propisno dokumentovana”, navodi se u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Facebook.

U saopštenju se dodaje da nepovratne mjere izvršenja u kontekstu postupaka koji su u toku i spornih imovinskih zahtjeva izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava.

“U skladu sa evropskim putem Kosova, EU očekuje da vlasti hitno i transparentno odgovore na ove zabrinutosti i obezbijede da se slične radnje ne ponove”, navodi se u saopštenju.

Takođe, danas se oglasila i Ambasada Njemačke koja je saopštila da dijeli zabrinutost koju je izrazila Evropska unija zbog rušenja kuća na jezeru Gazivode i pozvala na hitnu obustavu ovih aktivnosti, prenosi Kosovo online.

Ambasada Velike Britanije je izrazila zabrinutost zbog rušenja kuća u blizini jezera Gazivode i pozvala kosovske vlasti da se angažuju sa pogođenim zajednicama, transparentno riješe probleme i izbjegnu dalje akcije koje bi mogle da potkopaju povjerenje javnosti ili povjerenje među zajednicama.

Podsjetimo, kompanija Ibar – Lepenac počela je juče (21.jula) sa rušenjem oko desetak vikendica u vlasništvu Srba u mjestu Čečevo na obali jezera Gazivode kod Zubinog Potoka.

U subotu je istekao rok od 15 dana koji je dat vlasnicima objekata da isprazne svoje stvari, dok su vlasnici kuća u međuvremenu pokrenuli pravni postupak za zaštitu imovine.

Komapnija Ibar – Lepenac iz Prištine tvrdi da su vikendice izgrađene na parcelama u vlasništvu kompanije.

Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

RUSKA FREGATA IZVELA BOJEVO GAĐANJE NADOMAK VELIKE BRITANIJE: London govori o provokaciji Moskve

Ruska raketna fregata “Neustrašimi” izvela je bojevo gađanje u međunarodnim vodama oko 75 kilometara južno od Plimuta, dok ju je pratila britanska ratna mornarica, saopštilo je Ministarstvo odbrane Velike Britanije.

Prije početka vježbe posada ruskog broda obavijestila je patrolni brod HMS Tyne da će otvoriti vatru i zatražila da se udalji na bezbjednu razdaljinu, nakon čega je tridesetominutna vježba sprovedena pod nadzorom britanskih snaga.

London: Demonstracija sile i provokacija
Novi britanski ministar odbrane Ves Striting ocijenio je da je riječ o “performativnom i neodgovornom” potezu, naglasivši da ovakve aktivnosti predstavljaju samo dio svakodnevnih bezbjednosnih izazova s kojima se suočavaju Velika Britanija i njeni saveznici.

Britanski mediji navode da se incident dogodio istog dana kada je Endi Bernam preuzeo dužnost premijera, zbog čega pojedini analitičari smatraju da je Moskva željela poslati političku poruku novoj britanskoj vladi.

Rastu tenzije između Londona i Moskve
Bivši načelnik Generalštaba britanske vojske lord Ričard Danat izjavio je da tajming vježbe “nije slučajnost”, ocijenivši da Kremlj na taj način želi pokazati svoju vojnu moć i odlučnost.

Fregata “Neustrašimi”, koja je naoružana protivbrodskim krstarećim raketama i topom kalibra 100 milimetara, posljednjih mjeseci učestvuje u pojačanom prisustvu ruske mornarice u blizini britanskih voda.

Incident dolazi nakon nedavnog presretanja tankera iz takozvane “ruske flote iz sjenke” i upozoravajuće paljbe koju je drugi ruski ratni brod ispalio u blizini jedne britanske jedrilice u Engleskom kanalu, što dodatno pojačava napetosti između dvije zemlje, navodi “PolskieRadio”.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN PONOVO NAPAO KLJUČNU INFRASTRUKTURU: Meta postrojenja za struju i vodu

Iran je ponovo pogodio postrojenja za proizvodnju električne energije i desalinizaciju morske vode u Kuvajtu, saopštilo je Ministarstvo za električnu energiju, vodu i obnovljivu energiju.

U saopštenju se navodi da su nakon sinoćnjih napada izbili požari na nekoliko objekata.

Obim štete se još procjenjuje i pripremaju se radovi na sanaciji i obnovi, prenijela je agencija DPA.

Nekoliko blokova isključeno je iz mreže iz predostrožnosti, radi zaštite infrastrukture i održavanja stabilnosti snabdijevanja električnom energijom i vodom.

Kuvajt se, kao i druge zemlje iz regije Persijskog zaliva, uveliko oslanja na desalinizaciju morske vode da bi imao vodu za piće, a postrojenja za desalinizaciju pokrivaju oko 90 odsto potreba za vodom u zemlji.

Kuvajtski zvaničnici rekli su da su objekti nekoliko puta gađani posljednjih dana, tokom nastavka sukoba između SAD i Irana.

Teheran je više puta napadao američke baze u nekoliko zalivskih država od početka sukoba u februaru.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno