Svijet
ZELENSKI “Odričemo se članstva u NATO, TO JE KOMPROMIS SA NAŠE STRANE”
Ukrajina je spremna da se odrekne ambicije članstva u NATO-u u zamjenu za snažna zapadna bezbjednosna jamstva, kao kompromisno rješenje za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.
Ovakav potez predstavlja veliku promjenu za Ukrajinu, koja je godinama težila članstvu u NATO-u, smatrajući ga ključnom zaštitom od ruskih napada. Ta ambicija bila je unesena i u Ustav Ukrajine. Ujedno, ovaj korak ispunjava jedan od glavnih ratnih ciljeva Moskve, dok je Kijev do sada čvrsto odbijao bilo kakve ustupke, posebno kada je riječ o teritoriji.
Zelenski je poručio da su bezbjednosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i drugih partnera alternativa članstvu u NATO-u i kompromis sa ukrajinske strane.
„Od samog početka želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u, jer su to stvarna bezbjednosna jamstva. Međutim, neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali taj pravac“, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja novinara u Votsap grupi.
Prema njegovim riječima, sada se razmatraju bilateralna bezbjednosna jamstva između Ukrajine i SAD-a, jamstva slična članu 5 NATO-a, kao i bezbjednosna jamstva evropskih zemalja i drugih partnera, poput Kanade i Japana.
„To je već kompromis sa naše strane“, naglasio je Zelenski, dodajući da ta jamstva moraju biti pravno obavezujuća.
Ukrajinski predsjednik je ranije pozvao na „dostojanstven mir“ i čvrste garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se pripremao za sastanke sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu, u cilju okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da potpiše mirovni sporazum koji je u početnoj fazi išao u prilog zahtjevima Moskve, Zelenski je optužio Rusiju da namjerno odugovlači rat, izvodeći smrtonosna bombardovanja gradova i ukrajinske energetske infrastrukture.
Iako tačan sastav učesnika sastanaka u nedjelju i ponedjeljak nije zvanično objavljen, jedan američki zvaničnik potvrdio je da Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner putuju u Njemačku na razgovore sa ukrajinskim i evropskim predstavnicima.
Odluka o slanju Vitkofa, koji je već vodio pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, tumači se kao signal da je Vašington uočio priliku za napredak, gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.
Zelenski: Prekid vatre duž linija fronta poštena opcija
Zelenski je rekao da Ukrajina, Evropa i SAD razmatraju plan od 20 tačaka, na čijem kraju bi mogao biti dogovoren prekid vatre. Naglasio je da Kijev trenutno nema direktne pregovore sa Rusijom.
Prema njegovim riječima, prekid vatre duž sadašnjih linija fronta bio bi poštena opcija. Rusija, s druge strane, traži da Ukrajina povuče svoje snage iz dijelova istočnih oblasti Donjeck i Lugansk koje su još pod kontrolom Kijeva.
„Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uslovima i spremni smo da radimo maksimalno konstruktivno. Naredni dani biće ispunjeni intenzivnom diplomatijom i izuzetno je važno da ona donese konkretne rezultate“, poručio je Zelenski ranije na mreži X.
Njemački kancelar Fridrih Merc u ponedjeljak će u Berlinu ugostiti ukrajinskog predsjednika i evropske lidere na samitu, što predstavlja još jedan u nizu javnih izraza podrške Ukrajini od strane evropskih saveznika.
Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade na doradi američkog prijedloga koji je, prema nacrtu objavljenom u novembru, predviđao da Ukrajina ustupi dodatne teritorije, odustane od NATO ambicija i prihvati ograničenje broja svojih oružanih snaga.
Evropski saveznici ovaj trenutak opisuju kao „kritičan“, jer bi mogao odrediti budućnost Ukrajine. Istovremeno, nastoje da ojačaju finansijsku poziciju Kijeva korištenjem zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranje vojnog i civilnog budžeta.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije u decembru sastao se sa Vitkofom i Kušnerom. Kremlj je saopštio da je sastanak bio „konstruktivan“, iako bez značajnijeg napretka.
Zelenski je upozorio da su stotine hiljada ljudi i dalje bez električne energije nakon ruskih napada na energetski sistem, grijanje i vodosnabdijevanje širom Ukrajine, objavivši fotografije zapaljenih i uništenih zgrada.
„Rusija namjerno odugovlači rat i pokušava da nanese što veću štetu našem narodu“, rekao je Zelenski. „Samo ove sedmice Rusija je lansirala više od 1.500 jurišnih dronova, gotovo 900 navođenih avionskih bombi i 46 projektila različitih tipova na Ukrajinu“, zaključio je.
Svijet
Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE
Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.
Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.
Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu
Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.
Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.
Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.
Prve usluge očekuju se već ove godine
Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.
Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.
Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.
Svijet
KRIZA ZA STANOVE U NJEMAČKOJ: Kirije rastu, a ponuda za izdavanje pala 12 odsto
Svjetska ekonomska situacija uveliko utiče i na stanje na tržištu nekretnina, pa se cijene gotovo svakodnevno mijenjaju.
Stanje na tržištu nekretninama izaziva nezadovoljstvo među građanima koji bi da kupe stan ili da iznajme, a iako je važilo da je Njemačka stabilna zemlja, naročito kada je reč o nekretninama, skon cijena u posljednje vrijeme, razočarao je njene građane.
Naime, prema Institutu njemačke privrede (IW), stanarine u Njemačkoj su u posljednje vrijeme prilično skočile, pa su u drugom kvartalu bile četiri odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.
Naravno, kao što je i očekivano, najviše su porasle u velikim gradovima izvan najvećih metropola, gdje je rast iznosio 4,9 odsto. Međutim, i među velikim gradovima se osjećaju velike razlike, navodi DPA.
Najveći skok cijena zabeležen je u Kelnu, gdje su kirije porasle za 7,9 odsto, Hamburg je sljedeći na listi sa porastom 5,5 odsto, dok je na drugom kraju liste, znatno manji skok zabijležen u Štutgartu, 0,9 odsto i u Berlinu, svega jedan odsto.
A dok skaču cijene, opada ponuda stanova za iznajmljivanje. Prema navodima, u poređenju sa 2022. godinom, ponuda stanova je opala za čak 12 odsto, a ponovo prednjače veliki gradovi.
Nestašica stanova za izdavanje je posebno u mnogim velikim gradovima. U Hamburgu se ponuda stanova prepolovila, dok je u Frankfurtu oglasa manje za 43 odsto.
Prema navodima, glavni razlog je što mnogi ljudi ostaju u stanovima koji ne odgovaraju njihovoj životnoj situaciji — preveliki su ili premali — jer ne žele da se odreknu povoljnih kirija, naveo je ekonomista IW-a za nekretnine Peka Zagner.
Na tržištu gdje su cijene umjereno porasle, situacija je potpuno drugačija.
Skočile su cijene i stanova u vlasništvu i porodičnih kuća za jednu ili dvije porodice, za po 0,8 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.
Svijet
NOVE TENZIJE NA BLISKOM ISTOKU: Evropska aviokompanija obustavila letove ka Dubaiju i Rijadu
Er Frans obustavlja letove ka Dubaiju i Rijadu zbog bezbjednosne situacije u regionu. Odluka je donijeta radi zaštite putnika i posada.
Francuska aviokompanija Er Frans obustavila je letove ka Dubaijuu Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rijadu u Saudijskoj Arabiji zbog bezbednosne situacije u regionu, saopštila je danas kompanija.
“Bezbjednost naših putnika i posada naš je apsolutni prioritet”, navodi se u saopštenju Er Fransa, koji je odluku doneo zbog pogoršanja bezbjednosnih prilika nakon intenziviranja iranskih udara na zemlje Persijskog zaliva, prenosi BFM TV.
Letovi za Rijad biće obustavljeni do 24. jula, odnosno do 25. jula za polaske iz saudijske prestonice, dok su letovi za Dubai suspendovani do 27. jula, odnosno do 28. jula za polaske iz tog grada, prenosi b92 pisanje Tanjuga.
Kompanija je navela da kontinuirano prati razvoj geopolitičke situacije na destinacijama i u vazdušnom prostoru kojim njeni avioni saobraćaju, ističući da će obnavljanje letova zavisiti od dalje procjene bezbjednosnih uslova na terenu.
-
Politika1 dan agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika1 dan agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika1 dan agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport1 dan agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Politika2 dana agoGOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
-
Politika1 dan agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Hronika2 dana agoJEZIVI PRIZORI: Vatrogasci spasavali djevojku iz BiH iz potpuno smrskanog vozila
-
Banjaluka1 dan agoPOHVALE KOJE ODJEKUJU SVIJETOM! Šta je svjetska travel zvijezda poručila o Drašku Stanivukoviću nakon posjete Banjaluci?
