Connect with us

Svijet

NOVO ZLATNO DOBA! Cijene plemenitih metala rastu ubrzano

Cijene plemenitih metala, prije svega zlata i srebra, nastavljaju snažan uzlazni trend i početkom 2026. godine, nakon izuzetno dobre prošle godine.

Analitičari ističu da rast podstiču očekivanja popuštanja monetarne politike, povećana potražnja investitora i globalne geopolitičke neizvjesnosti.

Zlato blizu istorijskih maksimuma

Zlato je nastavilo rast i nalazi se blizu svojih rekordnih vrijednosti. Ovakav trend rezultat je očekivanja da će centralne banke, prije svega američki Federalni rezervni sistem, u narednom periodu smanjivati kamatne stope, što tradicionalno pogoduje zlatu kao sigurnom obliku ulaganja.

Uz to, slabljenje američkog dolara i rast potražnje za sigurnim investicijama dodatno su podstakli interes za ovaj plemeniti metal.

Srebro bilježi još snažniji rast

Srebro je u posljednjem periodu zabilježilo još izraženiji rast u odnosu na zlato. Razlog leži u njegovoj dvostrukoj ulozi – s jedne strane kao investicionog sredstva, a s druge kao važne sirovine u industriji, posebno u proizvodnji solarnih panela, električnih vozila i elektronske opreme.

Povećana industrijska potražnja, uz ograničenu ponudu, dodatno je pogurala cijene srebra naviše.

Zašto cijene nastavljaju rasti?

Glavni razlozi rasta cijena plemenitih metala su:

– Očekivano smanjenje kamatnih stopa, što zlato i srebro čini atraktivnijim ulaganjem

– Geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, koje povećavaju potražnju za sigurnim utočištima

– Kupovine centralnih banaka, koje nastavljaju jačati svoje zlatne rezerve

– Rast industrijske potražnje, posebno kod srebra

Šta to znači za investitore?

Stručnjaci upozoravaju da, iako je trend rasta i dalje snažan, tržište ostaje osjetljivo na promjene monetarne politike i globalnih ekonomskih kretanja. Zlato se i dalje smatra stabilnijim oblikom zaštite kapitala, dok srebro nosi veći potencijal rasta, ali i veći rizik oscilacija, navodi Biznisinfo.

U narednom periodu očekuje se povećana pažnja investitora prema kretanju inflacije, odlukama centralnih banaka i globalnim političkim dešavanjima, što će direktno uticati na cijene plemenitih metala.

Svijet

PILOTI MOGU OSTATI BEZ AUTOMATSKOG VOĐENJA: “Boing” otkrio novi softverski problem na avionima “737 maks”

“Boing” je otkrio novi softverski problem na avionima “737 maks” koji u određenom scenariju slijetanja može dovesti do gubitka automatskog vođenja leta.

Američki vazduhoplovni gigant “Boing” saopštio je da je otkrio novi softverski problem na avionu “737 maks”, jednom od najzastupljenijih putničkih aviona na svijetu.

Problem bi, u određenom scenariju tokom slijetanja, mogao da ostavi pilote bez automatskog vođenja leta nakon neuspjelog pokušaja slijetanja.

Kompanija je navela da su piloti obučeni da bezbjedno postupaju u takvim situacijama koristeći postojeće procedure, dok inženjeri rade na ažuriranju softvera kojim bi problem trebalo trajno da bude otklonjen.

Nije poznato koliko je aviona pogođeno

Za sada nije poznato koliko bi od više od 2.000 do sada isporučenih aviona “737 maks” moglo biti obuhvaćeno ovim problemom, prenijela je agencija DPA.

“Boing” nije saopštio dodatne detalje o tome na koje se konkretne avione i verzije softvera problem odnosi.

“737 maks” već bio u centru velike krize
Model “737 maks” doveo je “Boing” u jednu od najtežih kriza u istoriji kompanije nakon dvije avionske nesreće povezane sa softverskim sistemom.

U padu aviona “Lion era” u oktobru 2018. godine i padu aviona “Etiopijan erlajns” u martu 2019. godine poginulo je ukupno 346 ljudi.

Nakon tih nesreća, avioni “737 maks” bili su prizemljeni širom svijeta, a “Boing” je morao da izvrši velike izmjene u softveru i procedurama za obuku pilota prije njihovog povratka u saobraćaj.

Model se od tada suočio i sa novim problemima. Jedan od najznačajnijih dogodio se u januaru 2024. godine, kada se tokom leta aviona “Aljaska erlajns” “737 maks 9” odlomio dio trupa na gotovo novom avionu.

Incident je ponovo otvorio pitanja o kontroli kvaliteta i bezbjednosti proizvodnje u “Boingu”.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA TVRDI DA JE UNIŠTILA 645 DRONOVA! Ukrajinski bespilotni napadi trajali 12 sati

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su noćas 645 bespilotnih letjelica ukrajinskih oružanih snaga iznad ruske teritorije, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se navodi da su dronovi pogođeni u periodu od 20.00 do 8.00 časova po moskovskom vremenu.

Ministarstvo je preciziralo da su dronovi uništeni iznad Astrahanske, Belgorodske, Brjanske, Voronješke, Kaluške, Kurske, Orlovske, Rostovske, Rjazanjske, Tulske, Moskovske, Krasnodarske i Stavropoljske oblasti, Krima i iznad Crnog i Azovskog mora. U objavi se dodaje da je ruska vojska tokom noćnih udara pogodila lučki objekat u Odeskoj oblasti, preko kojeg su oružje i municija ulazili iz Evrope u Ukrajinu.

Pored toga, pogođen je i centar za podatke “Kosmonova” u Kijevu, koji je pružao podršku satelitskim komunikacionim sistemima “Starlink”, navelo je rusko Ministarstvo odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

RASKRINKANA RATNA HISTERIJA! Putin objasnio zašto Rusija nema nikakav PLAN DA NAPADNE EVROPU

Rusija ne priprema nikakvu vojnu akciju protiv Evrope, izjavio je sinoć ruski predsednik Vladimir Putin, ističući da za to “nema osnova”. “Izjave o pretnji od Ruske Federacije i potrebi za pripremom za rat sa njom su namerno preuveličavanje situacije i provokacija”, rekao je Putin, prenosi Sputnjik.

Reagujući na izjavu estonskog ministra odbrane Martina Herema o mogućem sukobu sa Rusijom, Putin je rekao da je u pitanju provokacija i “politička komedija”.

“Ovo je jedan od onih trenutaka kada se šalimo: cirkus je otišao, ali klovnovi ostaju. Ovo je politička komedija”, rekao je Putin.

Dodao je da Rusija zna da se na Baltiku krše prava stanovnika koji govore ruski, ali da na to reaguje u humanitarnoj sferi.

(Tanjug) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Aktuelno