Bankovni računi Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zamrznuti su od 7. jula, zbog čega je pod znakom pitanja hoće li 603 zaposlenika ove kuće primiti avgustovsku platu, saopšteno je iz RTRS. Zamrzavanje sredstava naložio je Okružni privredni sud u Banjoj Luci, oslanjajući se na pravosnažnu presudu iz aprila ove godine, prema kojoj je RTRS obavezan Radio-televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT) isplatiti 5,4 miliona KM.

Iz RTRS navode da je prije dva dana održano novo ročište povodom blokade njihovih računa, piše N1. – Radnici sa zebnjom iščekuju odluku kako bi znali da li će 20. avgusta dobiti platu, jer 20 godina, iako skromne, plate, nisu kasnile ni dana – ističu iz ove kuće. Podsjetimo, BHRT se u ovom predmetu žalio isključivo na troškove sudskog postupka, nastale zbog ogromnog duga koji je RTRS godinama gomilao prema državnoj televiziji. Riječ je o dijelu duga koji trenutno dostiže oko 105 miliona KM, a odnosi se na neraspodijeljenu RTV taksu prikupljenu u posljednjih devet godina.

Nesuglasice oko finansiranja javnog medijskog sistema traju od 2017. godine, kada je RTRS obustavio prosljeđivanje dijela RTV takse BHRT, suprotno odredbama Zakona o javnom RTV sistemu BiH iz 2005. godine. Tim zakonom uređen je odnos triju javnih emitera, BHRT, RTRS i Federalne televizije, kao i model finansiranja i raspodjele prikupljenih sredstava.

Taksa se prikupljala na cijeloj teritoriji zemlje i potom raspoređivala prema propisanom modelu, pri čemu je BHRT imao ključnu ulogu, dok su emiteri iz Srpske obavezni proslijediti mu pripadajući dio prihoda. Vremenom su se, zbog političkih trvenja, nefunkcionisanja zajedničkih tijela i sporova oko naplate i raspodjele, problemi samo nagomilavali.

Suša je ove godine teško pogodila poljoprivrednu proizvodnju širom BiH, a posebno usjeve kukuruza, čiji bi prinosi, prema procjenama poljoprivrednika i stručnjaka, mogli biti manji i do 90 odsto, dok se već strahuje od nestašice i poskupljenja stočne hrane.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, ističe za “Nezavisne novine” da će prinosi kukuruza ove godine biti smanjeni između 80 i 90 odsto.

“Ima parcela gdje bukvalno nema ništa. Berba bi trebalo da krene za sedam do deset dana. Nema šta da se bere, sve je izgorjelo. Katastrofa”, kazao je Bakajlić.

Kako je najavio, u narednom periodu očekuje se skok cijena stočne hrane, što bi dodatno moglo otežati položaj stočara.

“Najbolje je rasprodati stoku da te glava ne boli”, kazao je Bakajlić, ukazujući na tešku situacije sa kojom se suočavaju proizvođači.

Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode
I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kazao je da je stanje na poljima, kada je riječ o kukuruzu, kritično.

“Stanje je trenutno takvo da se već vide štete na usjevima, pogotovo silažnom kukuruzu, a što su niža područja, situacija je sve gora i gora”, kazao je Bićo.

Ističe da je krajnje vrijeme da se proglasi stanje elementarne nepogode.

Kako je rekao, ovogodišnja sjetva bila je oko 50 odsto skuplja.

“Sjetva je rađena kada je cijena goriva bila oko četiri marke, a repromaterijal je bio 50 odsto skuplji”, kazao je Bićo, dodajući da je došlo vrijeme u kojem bi mnogi poljoprivrednici mogli biti u velikom minusu.

Prema njegovim riječima, zbog velike štete na usjevima postoji realna opasnost od nedostatka stočne hrane, što bi dodatno moglo povećati troškove proizvodnje.

Suša uništila veliki dio poljoprivrednih površina
Da će ove godine prinosi najzastupljenije žitarice, kukuruza, biti smanjeni i za više od 80 odsto, kaže za “Nezavisne novine” Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu Republike Srpske.

“Suša je uništila veliki dio poljoprivrednih površina, pogotovo proljetni dio vegetacije, kao što su kukuruz, krompir i veće površine povrća. Mali je procenat površina gdje su ljudi mogli da navodnjavaju i tamo je uspjelo da se nešto spasi”, rekao je Mandić.

Kako je pojasnio, i suncokret i soja ugroženi su zbog suše, s tim da je soja pretrpjela znatno veću štetu. Suncokret je, kako navodi, specifična biljka i nešto je otporniji na nedostatak vlage.

“Što se tiče soje i kukuruza, to je zaista veliki procenat uništenih usjeva” istakao je Mandić.

On navodi da gotovo svake godine suša pričini veliku štetu na usjevima kukuruza. Ipak, proizvođači koji se bave ovom proizvodnjom još ne odustaju od tih površina.

“Priroda je neumoljiva. Proizvođači i dalje pokušavaju da održe te površine, ali šteta je ove godine ogromna”, rekao je.

Moguće poskupljenje stočne hrane
Mandić očekuje da bi zbog smanjenih prinosa moglo doći do skoka cijena stočne hrane. Istovremeno, cijene pšenice i kukuruza, kako kaže, trenutno su prilično niske.

“Sve poskupljuje, a cijene pšenice i kukuruza su dosta niske. Kako god da se desi katastrofa, cijene su opet niske” kazao je Mandić.

Prema njegovim riječima, poljoprivrednici bi u narednom periodu možda trebalo da razmisle o većim površinama pod ozimnim kulturama, kao i o ranoj proljetnoj sjetvi.

“Berba kukuruza u normalnim uslovima počinje početkom oktobra, ali bi ove godine mogla početi znatno ranije. Nema tu ništa od prinosa, ali ljudi moraju riješiti da oslobode i urede parcele”, zaključio je Mandić.

Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.

“Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.
Nezavisne

Banjalučani Jovan Brkić i Vojin Šajić danas kreću na humanitarnu biciklističku vožnju od manastira Gomi¬onica do manastira Krka i Kupa u Hrvatskoj, kako bi pomogli svom kolegi Slobodanu Kesiću, koji je prije pet godina ostao bez vida.

Akciju, kako kažu, organizuju uz podršku Udruženja građana “Bogojavljenski plivači”, a Kesiću su za povratak vida potrebni dodatno liječenje, operacija i medicinske terapije na klinici u inostranstvu. Brkić i Šajić put će započeti u manastiru Gomi¬onica, gdje će uz blagoslov monaštva krenuti prema Novom Gradu i Bihaću, a potom preko Knina nastaviti do manastira Krka i Kupa.

“Slobodan je uvijek bio neko ko je kroz posao medicinskog tehničara i humanitarni rad pomagao ljudima u nevolji, a sada je red na nas da budemo njegov oslonac”, poručili su Brkić i Šajić. Kako ističu, njihova vožnja nije samo sportski izazov, već prije svega poziv na solidarnost i podršku Kesiću, koji se godinama bori za povratak vida.

Organizatori pozivaju građane i privredne subjekte koji su u mogućnosti da pomognu donacijom, ali i da informaciju o akciji podijele sa porodicom, prijateljima i poznanicima.

Donacije za Slobodana Kesića mogu se uplatiti na račun: Broj računa: 5551000072990916, Banka: Nova banka a.d. Banjaluka, Primalac: Kesić Slobodan.”Svaka donacija, ali i svako dijeljenje apela, može biti važan korak ka Slobodanovom liječenju i povratku vida”, poručuju organizatori.Humanitarnu vožnju građani mogu pratiti i putem Instagram profila @ug_bogojavljenski_plivaci.