Connect with us

Politika

Formiranje vlasti na nivou BiH na tankom ledu: Čović neće DF, Dodik hoće HDZ, Nikšić neće SDA

I dok su stvari oko vladajuće većine u Srpskoj i tome ko će činiti vlast u naredne četiri godine jasne, isto se ne može tvrditi za nivo Bosne i Hercegovine, gdje se i dalje lome koplja oko toga ko će imati većinu.

Lideri pojedinih partija već su jasno dali do znanja s kim hoće, a s kim neće u vlast, ali, ako se osvrnemo unazad, vidjećemo da ništa nije konačno i da se mišljenja u politici često mijenjaju.

Tako je lider HDZ BiH, Dragan Čović, najavio da će službeni razgovori s drugim strankama oko formiranja vlasti biti pokrenuti 3. ili 4. novembra.

Već pao dogovor sa HDZ
On je istakao da legitimni predstavnici tri naroda primarno imaju obavezu sjesti i pokušati napraviti nužne parlamentarne većine.

Čović je naveo da su za hrvatske stranke prihvatljivi svi, osim DF – Željka Komšića.

– Mi ćemo nastojati da u roku od mjesec nakon službenog objavljivanja rezultata izbora pokušamo naći partnere s kojima možemo realizovati programe i uspostaviti vlast. To bi u svakom slučaju moralo biti u ovoj godini – poručio je Čović.

S druge strane, lider SNSD Milorad Dodik je otkrio da već postoji dogovor s Draganom Čovićem za nastavak partnerstva, dok o partnerstvu sa SDA ili nekom drugom strankom iz Sarajeva za sada ništa ne otkriva.

On je naglasio da će SNSD i HDZ BiH zajedno nastupati na nivou BiH i da bez tog učešća neće ni biti formirane vlasti.

Prema njegovim riječima, HDZ BiH i SNSD će odabrati partnera u Federaciji BiH, što se nije dešavalo ranije.

Tajanstveni Bakir
U vezi s formiranjem vlasti na nivou BiH, Dodik je rekao da to sigurno neće ići brzo i da je poznato da se strukture vlasti na zajedničkom nivou veoma teško formiraju.

– Nemam povjerenja u te institucije, ne vjerujem da će se to završiti do marta-aprila, a možda i duže. HDZ BiH i SNSD će odabrati partnera u FBiH, što se nije dešavalo ranije. Mi ćemo ući sa onima koji će prije nego što uđemo u strukture vlasti prihvatiti da se deblokiraju projekti u Republici Srpskoj u vezi s gasovodom, aerodromom u Trebinju, Hidroelektrane “Buk Bijela” – naglasio je Dodik.

Lider SDA, Bakir Izetbegović, za sada ne otkriva jasno s kim će u koaliciju. On je nedavno poručio da su otvoreni za sve opcije, te da još nije dobio poziv od Čovića, ali da će se vrlo rado sastati s njim.

Predsjednik SDP, Nermin Nikšić, ranije je izjavio da ta stranka neće koalirati sa SDA, dok je lider DF, Željko Komšić, izjavio kako ne vjeruje da će prihvatiti da mandatar Savjeta ministara BiH, koji po rotaciji sada pripada Hrvatima, bude neko iz HDZ BiH, kako se nada Čović.

I predsjednik Naroda i pravde (NiP), Elmedin Konaković, ranije je rekao da će u formiranje vlasti ići s partnerskim strankama koje su podržale Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH, ali za razliku od svog koalicionog partnera Nikšića, nije decidno rekao da to ne uključuje i SDA.

Konaković nije isključio ni HDZ, ističući da se slaže sa oko nekih pitanja s tom strankom.

Opcije
Treći koalicioni partner Nikšića i Konakovića, predsjednik Naše stranke, Edin Forto, rekao je da bi kao partnere za nivo BiH voljeli vidjeti stranke iz opozicije u Srpskoj, ali da ne želi u koaliciju sa SDA, dok mu je HDZ prihvatljiv.

Kako stvari stoje, jedina stranka koja je neizbježna za formiranje vlasti na nivou BiH jeste HDZ, dok su svi ostali za sada na tankom ledu.

Ako se uzmu u obzir želje lidera stranaka i pogleda broj osvojenih mandata po strankama, onda trenutno postoji nekoliko opcija kada je u pitanju koalicija koja bi činila vladajuću većinu na nivou BiH.

Prva opcija bi bila nastavak koalicije SNSD, SDA i HDZ BiH s njihovim partnerima.

U prethodnom mandatu SDA se pridružio i DF, a kako HDZ ne želi partnerstvo s ovom strankom, onda je upitno koja će od bošnjačkih stranaka još ući u ovu koaliciju.

Druga opcija, koja ne bi uključivala ni DF ni SDA, bila bi SNSD – HDZ- Trojka (SDP, NS, NiP) i njihovi partneri koji su podržali Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH.

Treća opcija, a koju je najavio i Dodik, isključila bi SNSD, a uključila opoziciju iz Srpske.

Vlast bi tako činili Trojka i njihovih partnera iz Federacije BiH koji su podržali Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH, te SDS, PDP i Za pravdu i red.

U ovu koaliciju bi ušao i HDZ, dok bi ispao SNSD. Da bi ova koalicija bila moguća trebao bi se složiti i HDZ, ali je upitno da li će Čović ostaviti na „cjedilu“ svog starog prijatelja Dodika.

Da bi SNSD mogao da bude izbačen iz igre ranije je komentarisao i Dodik, koji je rekao da „postoji mogućnost da se vlast na nivou BiH formira sa izbornim gubitnicima iz Republike Srpske, ali da se time ide u avanturizam“.

MANDATI
Ako se pogledaju izborni rezultati za Parlamentarnu skupštinu BiH, najviše mandata osvojila je SDA (9), SNSD (6), SDP (5), koalicija okupljena oko HDZ BiH (4), Demokratska fronta/Građanski savez (3), Narod i pravda (3), Naša stranka (2), NES – Za nove generacije (2), SDS (2), PDP (2), te po jedan Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića, DEMOS i Ujedinjena Srpska.

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno