Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

“Godišnja bruto plata od 50.000 evra” stavka je u oglasu za posao jedne njemačke kompanije koja radnike traži i u Bosni i Hercegovini putem platformi za pronalazak radnika, a na kojima se sve češće oglašavaju strane firme.

Šta njemačka kompanija nudi radnicima iz BiH?

Uz platu budućem zavarivaču-bravaru za metalne konstrukcije u oglasu su naveli i niz drugih pogodnosti koje nude, ali su naglasili i da mu za posao nije potrebno znanje njemačkog jezika.

“Ova ponuda za posao namijenjena je isključivo osobama koje su spremne na trajno preseljenje u Njemačku”, ističu iz kompanije koja traži radnika i dodaju da će pružiti i podršku pri preseljenju.

“Naša partnerska agencija pruža podršku pri dobijanju radne dozvole i pronalaženju privremenog smještaja za prve dane nakon dolaska u Njemačku. Povrat troškova stanovanja do 1.000 € mjesečno tokom prva tri mjeseca. To Vam omogućava da se u miru prilagodite i bez vremenskog pritiska pronađete trajni smještaj. Dodatno pokrivamo troškove preseljenja do 1.500 €, i to do 12 mjeseci nakon početka radnog odnosa”, stoji među stavkama oglasa.

Takođe, kompanija nudi ugovor na neodređeno vrijeme, dodatne isplate za prekovremeni rad, kao i 30 radnih dana godišnjeg odmora.

Sem ovog oglasa, koji nam je bio posebno zanimljiv i koji smo izdvojili, tu je i niz drugih poslova koji su oglašeni, a među njima i oglasi firmi koje traže servisere liftova, konobare, kuvare, recepcionare, trgovce, šefove gradilišta, bageriste, vozače i druge.

Zašto strane firme sve češće traže radnike u BiH?

Da su poslovi koji se oglašavaju raznoliki, potvrdio je i Miroslav Vukajlović iz Agencije “Spektar” iz Banjaluke navodeći da strane firme odavno na ovim prostorima pokušavaju da dođu do potencijalnih saradnika.

“Nekada su to bile drugačije metode, sada je uglavnom digitalno oglašavanje način na koji oni stupaju u kontakt s potencijalnim kandidatima i mi smo prepoznati kao agencija koja može biti dobar kanal promocije njihovih potreba za zapošljavanjem”, kaže on.

Kako dodaje, u zadnjih nekoliko godina Hrvatska je prepoznala priliku za pronalazak radnika u BiH, pa upravo oglasi za posao dolaze iz ove zemlje.

Koja zanimanja su najtraženija?

“Imamo sezonske zahtjeve. To su tradicionalni sezonski poslovi koji se prije svega odnose na ugostiteljstvo i turizam. Pored tih zahtjeva iz Hrvatske, bilo je i zahtjeva iz Crne Gore”, kaže Vukajlović za “Nezavisne novine” dodajući da se često traže sobarice, recepcionari, ali i drugi radnici, od građevinskih zanimanja do elektroposlova.

Iz kojih zemalja dolazi najviše oglasa za posao?

Oglasima stranih kompanija svjedoče i u “MojPosao.ba”, a prema riječima Amile Jažić, brend i marketing menadžera “MojPosao.ba”, najveći broj oglasa za rad u inostranstvu u prva tri mjeseca ove godine dolazio im je iz Slovenije, Hrvatske, Njemačke i Austrije.

“Najčešće je riječ o poslovima iz oblasti proizvodnje, građevine, transporta i logistike, ugostiteljstva, ali i tehničkih zanimanja. Među najtraženijim pozicijama izdvajaju se radnici u proizvodnji, elektroinstalateri, građevinski radnici, vozači C kategorije, CNC operateri, kuvari, konobari, kao i različiti tehnički i servisni profili. Posebno je primjetna kontinuirana potreba za kadrom u deficitarnim zanimanjima, gdje poslodavci iz tržišta EU već duži period aktivno traže radnike iz BiH”, ističe ona.

Da li radnici iz BiH pokazuju interes za odlazak?

Kako dodaje, i građani su zainteresovani za te oglase, posebno kada je riječ o poslovima koji nude konkurentnija primanja, dugoročniji angažman ili dodatne benefite poput smještaja i organizovanog prevoza.

“Ipak, broj prijava značajno zavisi od vrste pozicije i uslova rada. Oglasi za proizvodne, sezonske i ugostiteljske poslove uglavnom ostvaruju dobar odziv kandidata, dok kod specifičnih tehničkih i stručnih zanimanja poslodavci i dalje imaju izazov da pronađu adekvatan kadar”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

U Republici Srpskoj postoji nekoliko hiljada bespravno izgrađenih objekata na obalama rijeka, a Vlada RS je predložila izmjene zakona, kojima bi se omogućilo privremeno zadržavanje objekata uz plaćanje naknade, no stručnjaci upozoravaju da bi takva legalizacija mogla prouzrokovati probleme, odnosno samo podstaći novu gradnju.

Kako je saopšteno iz Vlade, na teritoriji Srpske, u priobalnim područjima na javnom vodnom dobru bespravno je izgrađen veliki broj objekata sportsko-rekreativnog, turističkog, poslovnog i privremenog karaktera (vikendice).

“Samo na potezu Novo Goražde – Zvornik ih je 773”, podaci su iz elaborata koji je izradila JU “Vode Srpske” Bijeljina radi identifikacije nelegalnih objekata.

Postojeća zakonska regulativa

Navode da postojeća zakonska regulativa ne prepoznaje ovu vrstu objekata u smislu mogućnosti njihovog privremenog zadržavanja, već samo predviđa uklanjanje.

“To ovo pitanje čini ozbiljnim društvenim i sistemskim problemom koji nije moguće riješiti bez koordinisanog djelovanja nadležnih institucija”, naveli su iz Vlade te dodali da je neophodno pristupiti sistemskom zakonskom rješavanju ovog pitanja kroz izmjene Zakona o vodama, Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i Zakona o uređenju prostora i građenju RS.

Privremeno zadržavanje objekata uz plaćanje naknade

“Cilj predloženih izmjena bio bi omogućavanje donošenja rješenja o privremenom zadržavanju objekata uz plaćanje naknade, uspostavljanje pravnog osnova za donošenje podzakonskog akta kojim bi se detaljno uredili postupak, uslovi, naknade i rokovi privremenog zadržavanja, kao i propisivanje obaveze investitora da, ukoliko se ukaže potreba, uklone predmetni objekat o svom trošku i prije isteka perioda na koji je odobreno privremeno zadržavanje”, kažu iz Vlade RS te dodaju da se predlaže formiranje interresorne radne grupe čiji će zadatak biti da razmotri i predloži sve neophodne korake i rješenja kako bi se, kroz izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata, na najadekvatniji način pristupilo rješavanju tog pitanja.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za “Nezavisne novine” kaže da je legalizacija tih objekata samo otvaranje Pandorine kutije za nove probleme koji će sutra dovesti do nove gradnje.

“Mi imamo situaciju da postoje zakoni koji se ne poštuju jer postoji ogroman broj bespravnih objekata. To treba sankcionisati, a ne dodatno praviti radne grupe koje će to legalizovati”, ističe Topić.

Parcijalno rješenje

Naglašava da je pitanje naknade i dalje parcijalno rješenje jer ostaje nejasno gdje će ići sredstva od naknade, tj. da li će to biti samo mehanizam za popunjavanje budžeta, dok stvarni problemi na vodotokovima ostaju.

“Ti objekti dugoročno mogu napraviti još veću štetu. Sutra kad se dese poplave i kad bude trebalo sanirati poplavljena područja, biće to ogromni finansijski izdaci. Zato je bolje suzbiti dalju gradnju i dodatno pravilnicima urediti oblast, tj. postaviti pravila pod kojim uslovima se može i gdje graditi”, kaže Topić.

Već napravljena šteta

Postojeći objekti su već, kako kaže, donijeli određenu štetu jer su izgrađeni tamo gdje ne bi trebalo da budu, te narušavaju prirodni ambijent.

“Ako bi se već postojeći sada legalizovali, to je poruka drugim ljudima i privrednicima da mogu izgraditi sve objekte i da će oni biti legalizovani, što u suštini ne rješava problem invazije gradnje u riječnim koritima i na obalama rijeka, već bi ga na neki način podstaklo da bude još veći”, navodi on.

Podsjeća da je, prema postojećem zakonu, gradnja zabranjena osam metara s obje strane rijeke.

Poziv Vladi RS

Prethodno je Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku Doboj, naveo da su uputili zvaničan poziv predsjedniku Vlade RS da hitno odustane od najavljenih izmjena zakona, ocjenjujući ih kao direktan udar na javni interes i bezbjednost stotina hiljada ljudi.

Iz Centra su upozorili da velika korita vodotoka imaju ključnu prirodnu funkciju – da prihvate i obezbijede nesmetan protok velikih voda tokom padavina.

“Svako sužavanje tih korita i degradacija javnog vodnog dobra bespravnom gradnjom direktno i drastično povećavaju opasnost od poplava”, saopštili su iz Centra te dodali da je prisustvo nekoliko desetina bespravno izgrađenih objekata i vještačkih nasipa u velikom koritu rijeke Bosne, uz njenu opštu neuređenost, uticalo na katastrofalne razmjere poplave u Doboju i nastanak istorijske materijalne štete.

Nezavisne