Connect with us

Svijet

TRAMP ŽELI RIJETKE MINERALE: Militanti s američkim oružjem stoje mu na putu

Američki interesi za bakar, litijum i rijetke metale u Pakistanu sudaraju se s rastućom pobunom u pograničnim oblastima, gdje džihadisti koriste oružje ostavljeno nakon povlačenja SAD iz Avganistana.

U Pakistanu je prošle godine iz jednog rudnika iskopano 22.000 tona bakra, u vrijednosti od stotina miliona dolara. Vlasti tvrde da u zemlji ima još mnogo toga za iskopavanje, a interesovanje je pokazao i američki predsjednik Donald Trump (Tramp).

Riječ je o rudniku bakra Muhammad Khel, smještenom u planinama Hindu Kuša, svega petnaestak kilometara od granice s Avganistanom. Iskopani bakar je potom izvezen u Kinu, zemlju s gotovo nezasitnom potrebom za metalima i mineralima.

Vašington odobrio milijardu dolara
Šta je dovelo do neočekivanog zbližavanja
U susjednoj pakistanskoj pokrajini nalazi se još jedan rudnik bakra za koji Pakistan tvrdi da može dati gotovo deset puta veći prinos – količinu koja bi činila petinu ukupne godišnje potrošnje bakra u SAD-u. Taj potencijal bio je dovoljno primamljiv da je Vašington već odobrio više od milijardu dolara kako bi se eksploatacija pokrenula.

Pakistan tvrdi da se ispod njegovog tla krije čak osam biliona dolara u bakru, litijumu, kobaltu, zlatu, antimonom i drugim strateški važnim mineralima. Upravo ta tvrdnja postala je osnova za neočekivano zbližavanje s predsjednikom Trumpom, koji je nabavku kritičnih minerala stavio u samo središte američke spoljne politike.

Blago u nemirnim pograničnim oblastima
Ekskluzivna posjeta nekim od najopasnijih dijelova Pakistana
Problem je, međutim, u tome što se to bogatstvo nalazi u oblastima koje decenijama potresaju džihadističke pobune, a koje su postale još nestabilnije nakon haotičnog povlačenja SAD iz Avganistana 2021. godine. Tada je, prema procjenama, iza sebe ostavljena ogromna količina savremenog oružja.

Tokom ekskluzivne posjete nekim od najopasnijih dijelova Pakistana, ekipi CNN-a pokazane su stotine komada američkog oružja – automatske puške, mitraljezi i snajperi – zaplijenjeni od nove generacije pobunjenika.

Nedaleko od rudnika Muhammad Khel, u blizini grada Wana, pakistanski vojni oficir je pred novinarima izložio tri puške M-16 i krvavu maramu zaplijenjene nakon samoubilačkog napada pakistanskih talibana na vojnu školu. Na marami su, na urduu i engleskom, bili ispisani slogani o spremnosti na mučeništvo, dok je na puškama jasno stajao natpis:

„Vlasništvo Vlade SAD. Proizvedeno u Kolumbiji, Južna Karolina.“

Kina drži monopol, SAD pokušavaju da ga razbiju
Jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu
Više od 90 odsto svjetske proizvodnje prerađenih rijetkih zemnih metala, koji se koriste u svemu – od pametnih telefona do električnih vozila – pod kontrolom je Kine. Taj gotovo potpuni monopol postao je jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu sa SAD-om.

Trump je zato pokušao da osigura američki pristup tim resursima, potpisujući sporazume s Australijom, Kambodžom i Tajlandom, uz obećanje da će SAD imati „više minerala nego što će znati šta s njima“.

U tom kontekstu, pakistanski premijer Shehbaz Sharif i načelnik vojske Asim Munir ponijeli su neobičan „rekvizit“ prilikom zajedničke posjete Bijeloj kući – sanduk s uzorcima rijetkih metala iz Pakistana. Trump je bio vidno impresioniran, a mjesec dana kasnije javno je pohvalio Munira, nazvavši ga „svojim omiljenim feldmaršalom“.

Američko oružje u rukama pobunjenika
Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila
U bolnici u Pešavaru, desetine ranjenih vojnika leže na odjeljenju za teško povrijeđene. Među njima je i 30-godišnji Allah Uddin, kojem su obje noge amputirane nakon zasjede pakistanskih talibana.

„Ono što me najviše pogodilo bilo je koliko su njihova oružja bila dobra“, rekao je tiho za CNN.

„Ne znam odakle su, ali su bila drugačija – i bolja.“

Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila. Umjesto rana od improvizovanih eksplozivnih naprava, sada se sve češće susreću s snajperskim hicima dugog dometa, a napadi se dešavaju noću jer pobunjenici posjeduju uređaje za noćno osmatranje.

Prema podacima pakistanske vojske, više od 1.200 ljudi, uključujući civile i pripadnike bezbjednosnih snaga, ubijeno je u napadima militanata tokom 2025. godine – dvostruko više nego 2021.

Avganistan – najveća pijaca oružja na svijetu
Mjesto gdje idete ako želite da naoružate teroriste
Nakon povlačenja SAD-a iz Avganistana ostavljeno je oko 300.000 komada lakog naoružanja, uz ogromne količine druge vojne opreme – od bacača raketa do sistema za noćno osmatranje, potvrdio je John Sopko, bivši specijalni američki inspektor za obnovu Avganistana.

„Avganistan je danas najveća pijaca oružja na svijetu“, rekao je Sopko.

„Ako želite da naoružate terorističku ili pobunjeničku grupu – to je mjesto na koje idete.“

Bitka za minerale tek počinje
Krvava cijena strategije već plaćena
Dok SAD pokušavaju da obezbijede pristup ključnim mineralima, Pakistan se suočava s krvavom realnošću na terenu. Vlasti tvrde da nemaju izbora osim da vojno osiguraju rudnike i infrastrukturu.

„Riješićemo to“, poručio je portparol pakistanske vojske za CNN.

„Nemamo drugu opciju.“

Za vojnike poput Allaha Uddina, cijena te strategije već je plaćena.

„Pucao sam, ali nisam mogao da ih dohvatim“, rekao je, gledajući u prazno.

„Bijesan sam. Pogledajte u kakvom sam stanju.“

Related Topics:

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO DŽEJ ROKFELER! Član čuvene porodice proveo tri decenije u američkom Senatu

Bivši američki senator Džon Džej Rokfeler Četvrti, nasljednik jedne od najpoznatijih i najbogatijih porodica u Sjedinjenim Američkim Državama, preminuo je u petak u 89. godini u svom domu u Vašingtonu, objavio je „Vašington post“, a prenosi Rojters.

Porodica nije saopštila uzrok smrti političara koji je tri decenije proveo u američkom Senatu, gdje se posebno zalagao za zdravstvenu zaštitu siromašnih i oštro kritikovao način na koji je administracija predsjednika Džordža Buša Mlađeg vodila rat u Iraku.

Rokfeler, demokrata liberalnih političkih stavova, prvi put je izabran u Senat 1984. godine, a potom je osvojio još četiri šestogodišnja mandata, predstavljajući saveznu državu Zapadnu Virdžiniju. Prije toga je u dva mandata bio guverner te države, poznate po rudnicima uglja i visokoj stopi siromaštva.

Bio je praunuk legendarnog naftnog magnata Džona D. Rokfelera, osnivača jedne od najvećih američkih poslovnih dinastija. Njegov stric Nelson Rokfeler bio je guverner Njujorka i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Iako je odrastao u izuzetno bogatoj porodici, Džej Rokfeler je političku karijeru posvetio borbi protiv siromaštva i unapređenju zdravstvenog sistema.

Nakon diplomiranja na Harvardu, od 1964. do 1966. godine učestvovao je u programu društvenog rada u siromašnim ruralnim oblastima Zapadne Virdžinije, što je značajno uticalo na njegov kasniji politički angažman.

Kao senator imao je važnu ulogu u stvaranju programa iz 1997. godine kojim je američka država omogućila zdravstveno osiguranje milionima djece iz porodica koje nisu imale odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

Podržavao je neuspješnu reformu zdravstva predsjednika Bila Klintona tokom devedesetih godina, a kasnije i reformu Baraka Obame, koja je usvojena 2010. godine.

Posebno se zalagao za uvođenje državnog zdravstvenog osiguranja koje bi građanima predstavljalo alternativu privatnim osiguravajućim kompanijama, ali taj njegov prijedlog nije prihvaćen.

Jedna od najkontroverznijih odluka u njegovoj političkoj karijeri bila je podrška rezoluciji iz 2002. godine kojom je predsjedniku Džordžu Bušu omogućeno pokretanje rata protiv Iraka.

Rokfeler je kasnije priznao da je ta odluka bila greška, a kao predsjednik senatskog Odbora za obavještajne poslove optužio je Bušovu administraciju da je rat započela na osnovu lažnih pretpostavki o iračkom oružju za masovno uništenje.

„Da sam tada znao ono što znam sada, glasao bih protiv“, izjavio je Rokfeler 2004. godine.

Tvrdio je da su obavještajni podaci i njihova tumačenja bili prilagođeni političkim ciljevima administracije, kao i da je Buš već bio odlučan da započne rat.

Kada je 2013. godine, u 75. godini, objavio da se neće kandidovati za šesti mandat u Senatu, Rokfeler je poručio da je pomaganje najugroženijima bilo njegova životna misija.

„Borba za one kojima je pomoć najpotrebnija bila je moj životni poziv i nikada neću prestati da se borim kako bih poboljšao živote ljudi koji mi toliko znače“, rekao je tada Rokfeler.
Glas

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ZA ZAPADNE LIDERE! Pao tajni dogovor Trampa i Putinovog čovjeka od povjerenja, Evropa više nikada neće biti ista!

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi mogao da promijeni bezbjednosnu arhitekturu cijele Evrope.

On je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, ističući da je kraj rata sve bliži.

Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se istog dana nalazili u predsjedničkoj rezidenciji povodom događaja koji je organizovala prva dama Sjedinjenih Država Melanija Tramp.

Trampove izjave dolaze u važnom trenutku diplomatskih napora za okončanje sukoba.

Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom poretku Evrope.

Sljedeće nedjelje očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.

Trampova najava sporazuma, koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, dodatno je otvorila pitanja o tome koliko će pregovori biti široki i kakvu će ulogu u njima imati evropski saveznici.

Tramp optimističan 

Obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izrazio veliki optimizam u pogledu mogućnosti diplomatskog rješavanja sukoba.

“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine… Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp.

Potvrdio je da se sastao sa Dmitrijevim, ali nije iznio detalje njihovog razgovora. Sa druge strane, priznao je da nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom, koja se takođe nalazila u Bijeloj kući.

Nije objasnio zbog čega do susreta nije došlo, a američka administracija nije se oglasila povodom tog pitanja.

Ovakav razvoj događaja posebno je zanimljiv imajući u vidu da je Tramp više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelja kampanje za međuizbore u SAD, Tramp je sa Putinom postigao dogovor o ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, što predstavlja još jedan primjer šireg približavanja Vašingtona i Moskve.

U Briselu su, u međuvremenu, američki predstavnici razgovarali sa zvaničnicima Ukrajine, NATO-a i evropskih država. Među njima je bio i Trampov zet Džared Kušner, koji je razgovore ocijenio kao produktivne i suštinske.

Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži X, razgovori su bili usmjereni na dva međusobno povezana pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

Za sada, međutim, nije jasno šta tačno Tramp podrazumijeva pod sporazumom koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o konkretnim promjenama u odnosima Rusije i NATO-a.

Primirje u Oleškiju 

Dolazak Dmitrijeva u Bijelu kuću bio je povezan i sa događajem koji je organizovala Melanija Tramp, a koji se odnosio na nedavno šestodnevno primirje između Rusije i Ukrajine u Oleškiju, gradu u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Privremena obustava vatre trajala je od 27. oktobra do 1. novembra i predstavljala je jedno od značajnijih lokalnih primirja od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.

Cilj je bio dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz grada, u kojem su se životni uslovi dramatično pogoršali.

Prema riječima Melanije Tramp, tokom operacije iz Oleškija je evakuisano gotovo 800 stanovnika.

Kada je primirje stupilo na snagu, procjenjivalo se da je u gradu ostalo oko 2.000 ljudi. Stanovnici su mogli da se evakuišu u područja pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom, ali i da ostanu, uz mogućnost snabdijevanja novim količinama hrane i lijekova.

Prva dama SAD objasnila je da je kontakte u vezi sa ovom inicijativom pokrenula nakon što je na događaju održanom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru upoznata sa humanitarnom situacijom u gradu.

Kako je navela, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Markom Bekmanom, direktno je sarađivala sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi bili dogovoreni uslovi privremenog primirja.

Melanija Tramp izrazila je nadu da će primjer Oleškija postati početak šireg i trajnijeg dogovora o prekidu vatre.

“Neka Oleški bude mala iskra iz koje će se rasplamsati trajni plamen mira”, poručila je ona.

Prva dama SAD je tokom protekle godine imala sve aktivniju ulogu u humanitarnim inicijativama povezanim sa ratom u Ukrajini, uključujući napore za ponovno spajanje porodica razdvojenih zbog sukoba.

Neizvjesnost u vezi s pregovorima

Diplomatska situacija dodatno se komplikuje nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Državama 3. novembra, koja je promijenila odnos snaga u Kongresu. Demokrate su pobjedom na izborima preuzele i Senat i Predstavnički dom.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izrazila je očekivanje da će novi saziv Kongresa vršiti “veći pritisak na Rusiju”, ukazujući na drugačiji pristup evropskih saveznika u rješavanju rata.

Predstojeći razgovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li optimizam Trampa može da se pretvori u konkretne obaveze Moskve i Kijeva, prenosi Euronews.

Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Ukrajini, već i šta će sadržati širi sporazum o kojem govori američki predsjednik i kakvu će ulogu evropske države imati u njegovom oblikovanju.

Nastavi čitati

Aktuelno