Connect with us

Društvo

SVAKI KORAK RIZIK! BiH ni 30 godina nakon rata nije očišćena od mina

BiH se i dalje ubraja među zemlje s najtežim posljedicama minskog zagađenja, a prema najnovijim procjenama u januaru 2026. godine sumnjiva opasna površina na mine iznosila je 774,69 kvadratnih kilometara, što predstavlja 1,51 odsto ukupne teritorije države.

Zacrtani planovi kada je riječ o deminiranju u BiH obično proteklih godina nisu uspješno realizovani, a nadležni planiraju da u 2026. godinu stanovništvu na sigurno korištenje vrate oko 75 kvadratnih kilometara očišćene površine.

Opasnost po bezbjednost

Problem mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata i dalje ima teške posljedice po bezbjednost stanovništva, a dokaz za to je i da je u 2025. godini zabilježena minska nesreća u kojoj je smrtno stradao devetnaestogodišnji mladić u naselju Hodžići kod Doboja.
Od početka rata 1992. godine pa do kraja 2025. godine od mina, kasetne municije i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata stradale su ukupno 8.472 osobe.

Centar za uklanjanje mina BiH izradio je plan deminiranja za ovu godinu, kako navode, s ciljem smanjenja sumnjive opasne površine, uklanjanja mina i eksplozivnih sredstava te omogućavanja bezbjednog korištenja zemljišta bez rizika po stanovništvo.

– Fokus protivminskih aktivnosti i dalje će biti na ugroženim zajednicama, smanjenju rizika od mina i ublažavanju njihovog negativnog društveno-ekonomskog uticaja – stoji u planu.

Naglasili su da će nastaviti sprovoditi netehničko izviđanje sumnjivih površina, koje podrazumijeva stalnu procjenu minske situacije, identifikaciju rizičnih područja, analizu dostupnih podataka i smanjenje sumnjivih zona.

– Tehničko izviđanje i čišćenje sprovodiće akreditovane deminerske organizacije u skladu s Planom deminiranja – stoji u dokumentu.
BiH trenutno ima 17 akreditovanih organizacija za protivminsko djelovanje, uključujući komercijalne, nevladine i vladine strukture, s ukupno 847 akreditovanih osoba za obavljanje deminerskih poslova.

Za realizaciju plana deminiranja potrebna su značajna finansijska sredstva.

– Prema Strategiji protivminskog djelovanja BiH za period 2025-2027, godišnje je potrebno oko 61,35 miliona KM za planirane aktivnosti. Centra za uklanjanje mina u BiH za 2026. godinu planira budžet od 9,85 miliona KM za dva projekta deminiranja, dok dodatna sredstva dolaze iz budžeta entiteta, institucija BiH i međunarodnih donatora – naglašavaju u Centru za uklanjanje mina.

S obzirom na obim preostalog minskog problema BiH neće biti u mogućnosti da ispuni sve obaveze do marta 2027. godine, zbog čega će Komitetu za implementaciju obaveza biti podnesen novi zahtjev za produženje roka.

OBUKA

Centar za uklanjanje mina u BiH u ovoj godini planira sprovođenje obuka zaposlenih u oblasti protivminskog djelovanja. Kao navode, riječ je o specijalističkim edukacijama, kako postojećih tako i novih kadrova.

– Obuka deminerskog osoblja u BiH predstavlja prioritet u postizanju visokog stepena stručne osposobljenosti za poslove protivminskog djelovanja i sprovodi se kroz teorijski i praktični dio, a iskustvo, radne i organizacione sposobnosti se stiču praktičnim vježbama i radom na deminerskim zadacima – navode u Centru za uklanjanje mina.

Glas Srpske

Društvo

LAKETA O KRAĐI GORIVA U U RITE GACKO: Preduzeće nije prijavilo krađu, policija nema nadležnost za interne kontrole

Načelnik PU Trebinje Siniša Laketa izjavio je da je dokazivanje krađe goriva u RiTE Gacko otežano jer preduzeće nema prijava, a policija ne vrši interne kontrole.

Načelnik Policijske uprave Trebinje Siniša Laketa izjavio je da je otežano dokazivanje krađe goriva u Rudniku i termoelektrani (RiTE) “Gacko”, jer preduzeće nije prijavilo krađu, a policija nije nadležna za interne kontrole.

Laketa je naveo da RiTE “Gacko” ima vlastito obezbjeđenje, pravilnike i određene ingerencije, gdje vrši kontrolu nad vozilima, licima i derivatima koje su im povjerili.

“Internu kontrolu koliko se može potrošiti goriva dnevno, ne poznajem ni ja, niti ko od mojih saradnika, niti imamo mehanizme da to utvrdimo, odnosno da vidimo da li je potrošeno pet litara ili 500 litara”, rekao je Laketa na konferenciji za novinare Policijske uprave Trebinje.

On je pojasnio Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske postupa u skladu sa svojom nadležnostima, među kojima nije vršenje interne kontrole u bilo kom preduzeću.

“Lica koja mi zatičemo su u većini slučajeva izvan RiTE `Gacko`, odnosno na putevima i putnim infrastrukturama gdje i policija djeluje. Mi ćemo nastaviti rad na tom planu, ali je teško uvezivanje tih krivičnih djela”, rekao je Laketa.

On je istakao da Policijska uprava Trebinje ima saradnju sa svima kada je riječ o podizanju bezbjednosti, kao i sprečavanju izvršavanja krivičnih djela, te da se krivična djela otkrivaju prikupljanjem operativnih saznanja, a koja traju određeni period.

“To je obično naše zaticanje i identifikovanje bez određene dokumentacije i onda hronološki ide utvrđivanje. To se završi izvještajem o počinjenom krivičnom djelu kao krivično djelo prikrivanja iz Krivičnog zakonika Republike Srpske ili kao utaja. U malim slučajevima je uspjelo da se dokumentuje kao krađa”, naveo je Laketa.

On je podsjetio da je policija 2016. i 2017. godine sprovela operativnu akciju “Dizel”, kada je priveden i uhapšen veliki broj lica, prilikom čega su podnijeli izvještaji Tužilaštvu.

“Na kraju je taj epilog, nažalost, završio bez adekvatnih presuda ili bez ikakvih presuda”, rekao je Laketa.

Podsjetimo, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prije nekoliko dana najavio je da će u termoelektrani Gacko početi istraga o krađi nafte i naftnih derivata, čija je vrijednost veća od 10 miliona KM.

“Nulta je tolerancija za bilo kakve zloupotrebe. Mi znamo da je šofer od direktora Termoelektrane lociran kao čovjek koji pravi zloupotrebe. Više od 10 miliona KM pokradu nafte i naftnih derivata iz Termoelektrane Gacko”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sastanka rukovodstva Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, ponegdje i kišovito

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, a kiša je moguća u Krajini.

Na istoku će ujutro biti sunčanih intervala, a tokom prijepodneva jače naoblačenje na zapadu će usloviti kišu, povremeno i jaču, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 11 u višim predjelima i na zapadu do 20 stepeni Celzijusovih na jugu i istoku. Duvaće slab do umjeren vjetar, u Hercegovini umjeren uz jake udare južnih smjerova. Od podneva, vjetar će na zapadu okrenuti na sjeverne smjerove i jačati.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI PROBLEMI ZA ERS: Nizak nivo Drine i pad proizvodnje struje na HE “Mali Zvornik”

Dugotrajni nedostatak padavina uslovio je nizak nivo Drine i direktno se odrazio pad proizvodnje električne energije na Hidroelektrani “Mali Zvornik”.

Protok na Hidroelektrani “Mali Zvornik” trenutno je 58 metara kubnih u sekundi, što je daleko manje od projektovanog protoka od 700 do 1.300 metara kubnih, zavisno od hidroloških prilika.

Najveći zabilježeni protok Drine na ovoj hidroelektrani, od 1955. godine kada je puštena u rad, dostigao je oko 4.000 metara kubnih u sekundi u decembru 2010. godine, dok je u maju 2014. iznosio oko 3.000 metara kubnih u sekundi.

Kada protok Drine na ovoj hidroelektrani dostigne 2.000 metara kubnih u sekundi smatra se kritičnom granicom jer tada postoji opasnost od plavljenja ove rijeke nizvodno od Hidroelektrane, posebno u naseljima Karakaj i Šepak.

Iz Ribočuvarske službe Sportsko-ribolovnog udruženja “Bistro” Zvornik Srni je rečeno da za sada nema mnogo opasnosti za riblji fond zbog niskog nivoa Drine.

– Riba se povukla dublje u vodu, Drina je hladna i ima dovoljno kiseonika – naveli su u Ribočuvarskoj službi i naglasili da se riba prilagođava poziciji gdje će da boravi.

Nastavi čitati

Aktuelno