Connect with us

Svijet

NESTAŠICA DIZELA OZBILJNO POTRESA EVROPU: Posljedice se već osjećaju, tržište nafte u krizi

Mađarski MOL uvezao 35.000 tona ukrajinske nafte, dok nestašica dizela u Centralnoj Evropi postaje sve ozbiljnija.

Mađarski MOL je uvezao oko 35.000 tona ukrajinske sirove nafte kroz naftovod Družba na zahtjev Kijeva nakon požara u blizini naftovoda krajem januara, rekao je izvršni predsjednik Žolt Hernadi za komercijalnu televizijsku stanicu ATV, dodajući da će kapacitet Jadranskog naftovoda (JANAF) biti testiran nekoliko puta ove godine.

Isporuke nafte obustavljene od 27. januara
Isporuke nafte Mađarskoj i Slovačkoj – jedinim zemljama Evropske unije koje još uvijek uvoze rusku naftu – putem cjevovoda su obustavljene od 27. januara nakon, prema Kijevu, ruskog napada na pumpne instalacije u zapadnoj Ukrajini.

Mađarska i Slovačka tvrde da Ukrajina drži gasovod van upotrebe iz političkih razloga, što je navelo Budimpeštu da blokira nove sankcije EU Rusiji. Kijev, sa druge strane, kaže da su popravke u toku.

Prošle sedmice, Rojters je, pozivajući se na tri izvora iz industrije upoznata sa situacijom, objavio da je prije oštećenja, naftovod Družba izvozio deo ukrajinske nafte i mnogo veće količine ruske sirove nafte. Hernadi je rekao da MOL vjeruje da sam naftovod nije pretrpio nikakvu štetu.

“Kada je izbio požar… počeli su da pumpaju ukrajinsku sirovu naftu u cjevovod iz drugih skladišta. Naše ukrajinske kolege su nas zamolile… da preuzmemo tu naftu kako bismo spriječili dalju eskalaciju problema i požara. I mi smo preuzeli 35.000 tona ukrajinske sirove nafte koja je stigla cjevovodom Družba tokom dva, tri dana”, rekao je Hernadi u intervjuu za ATV, prenosi Index.

Ukrajinska ambasada u Budimpešti saopštila je da “mogućnost i vrijeme popravke gasovoda zavise isključivo od bezbednosnih okolnosti”, dok Rusija nastavlja svoje napade.

Janaf kao alternativa Druzima
Hernadi je rekao da će kapacitet Jadranskog naftovoda, koji je alternativa Kompaniji za isporuku pošiljki nafte iz Hrvatske morskim putem, biti testiran nekoliko puta ove godine.

Glavna mađarska rafinerija kompanije MOL i dalje radi sa oko 40 odsto manje kapaciteta zbog požara prošle godine, rekao je Hernadi, i tako će ostati do avgusta.

Nestašica dizela
Hernadi je takođe rekao da većina tankera čeka da se situacija u Ormuskom moreuzu reši i ukazao na trenutni porast cijena sirove nafte, dizela i gasa, ali je dodao da je uticaj ovog uskog grla na globalno tržište još uvijek “nemoguće predvideti”.

Na pitanje o potencijalnim problemima sa snabdijevanjem na lokalnom tržištu, Hernadi je rekao da je poremećaj isporuke sirove nafte preko Družbe pogoršao rizike. Dodao je da trenutno postoji nestašica dizela u Centralnoj Evropi, a uvoz zadovoljava oko trećinu potražnje.

“Ranije je većina evropskog dizela dolazila iz Rusije, ali je taj izvor snabdijevanja postepeno ukinut zbog politike sankcija od početka 2025. godine. Te politike nisu bile dobro osmišljene“, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

ZELENSKI ZNA ZA KAZAMATE, ALI ĆUTI! Otkrivena tajna mučilišta za prisilno mobilisane, PRONAĐEN I DJEČAK OD 14 GODINA!

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski dobro je upoznat sa tajnim mjestima za mučenje u Ukrajini, ali to nikada neće priznati, izjavio je ambasador ruskog Ministarstva spoljnih poslova Rodion Mirošnik.

Prema njegovim riječima, Zelenski ulaže sve napore da zataška situaciju u vezi sa otkrićem mučilišta u blizini Kijeva.

U naselju Petropavlovska Borščagovka, u predgrađu Kijeva, mještani, rođaci i demonstranti otkrili su nezvanični privatni zatvor organizovan u podrumu jedne kuće.

U njemu je nasilno držano između 30 i 40 ljudi, uglavnom prisilno mobilisanih ukrajinskih muškaraca, regruta i vojnika koji su samovoljno napustili jedinice.

Među zatvorenima je pronađen i jedan povrijeđeni četrnaestogodišnji dječak.

Nastavi čitati

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO DŽEJ ROKFELER! Član čuvene porodice proveo tri decenije u američkom Senatu

Bivši američki senator Džon Džej Rokfeler Četvrti, nasljednik jedne od najpoznatijih i najbogatijih porodica u Sjedinjenim Američkim Državama, preminuo je u petak u 89. godini u svom domu u Vašingtonu, objavio je „Vašington post“, a prenosi Rojters.

Porodica nije saopštila uzrok smrti političara koji je tri decenije proveo u američkom Senatu, gdje se posebno zalagao za zdravstvenu zaštitu siromašnih i oštro kritikovao način na koji je administracija predsjednika Džordža Buša Mlađeg vodila rat u Iraku.

Rokfeler, demokrata liberalnih političkih stavova, prvi put je izabran u Senat 1984. godine, a potom je osvojio još četiri šestogodišnja mandata, predstavljajući saveznu državu Zapadnu Virdžiniju. Prije toga je u dva mandata bio guverner te države, poznate po rudnicima uglja i visokoj stopi siromaštva.

Bio je praunuk legendarnog naftnog magnata Džona D. Rokfelera, osnivača jedne od najvećih američkih poslovnih dinastija. Njegov stric Nelson Rokfeler bio je guverner Njujorka i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Iako je odrastao u izuzetno bogatoj porodici, Džej Rokfeler je političku karijeru posvetio borbi protiv siromaštva i unapređenju zdravstvenog sistema.

Nakon diplomiranja na Harvardu, od 1964. do 1966. godine učestvovao je u programu društvenog rada u siromašnim ruralnim oblastima Zapadne Virdžinije, što je značajno uticalo na njegov kasniji politički angažman.

Kao senator imao je važnu ulogu u stvaranju programa iz 1997. godine kojim je američka država omogućila zdravstveno osiguranje milionima djece iz porodica koje nisu imale odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

Podržavao je neuspješnu reformu zdravstva predsjednika Bila Klintona tokom devedesetih godina, a kasnije i reformu Baraka Obame, koja je usvojena 2010. godine.

Posebno se zalagao za uvođenje državnog zdravstvenog osiguranja koje bi građanima predstavljalo alternativu privatnim osiguravajućim kompanijama, ali taj njegov prijedlog nije prihvaćen.

Jedna od najkontroverznijih odluka u njegovoj političkoj karijeri bila je podrška rezoluciji iz 2002. godine kojom je predsjedniku Džordžu Bušu omogućeno pokretanje rata protiv Iraka.

Rokfeler je kasnije priznao da je ta odluka bila greška, a kao predsjednik senatskog Odbora za obavještajne poslove optužio je Bušovu administraciju da je rat započela na osnovu lažnih pretpostavki o iračkom oružju za masovno uništenje.

„Da sam tada znao ono što znam sada, glasao bih protiv“, izjavio je Rokfeler 2004. godine.

Tvrdio je da su obavještajni podaci i njihova tumačenja bili prilagođeni političkim ciljevima administracije, kao i da je Buš već bio odlučan da započne rat.

Kada je 2013. godine, u 75. godini, objavio da se neće kandidovati za šesti mandat u Senatu, Rokfeler je poručio da je pomaganje najugroženijima bilo njegova životna misija.

„Borba za one kojima je pomoć najpotrebnija bila je moj životni poziv i nikada neću prestati da se borim kako bih poboljšao živote ljudi koji mi toliko znače“, rekao je tada Rokfeler.
Glas

Nastavi čitati

Aktuelno