Connect with us

Politika

AFERA HIDROELEKTRANE! Ko je uzeo milione za projekte na Bistrici i Janjini koji nikada nisu izgrađeni?

Koncesije za izgradnju četiri hidroelektrane i proizvodnju struje na rijekama Bistrica i Janjina u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH) donijele su trošak javnom preduzeću, a milionski profit privatnim kompanijama.
Od kada je Vlada Republike Srpske (RS) dodijelila koncesije 2006. godine, urađeni su pripremni radovi i tuneli i započeta je gradnja samo jedne hidroelektrane. Kraj radova se ne nazire iako su sve trebale biti izgrađene do kraja 2017. godine.

U ovaj projekat do sada je potrošeno oko 125 miliona KM javnog novca, uz dodatno kreditno zaduženje od 146 miliona KM.

Dobar dio − 20,7 miliona KM − potrošen je za kupovinu koncesionog preduzeća Hidroelektrane „Bistrica” Foča koje je osnovano za realizaciju projekta.

Kupilo ga je 2019. zavisno preduzeće (ZP) „Elektroprivrede RS” – „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada koje je u većinskom vlasništvu Republike Srpske.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je procjena vrijednosti koncesionog preduzeća urađena na osnovu predviđanja budućeg poslovanja hidroelektrana, pri čemu je zanemareno da su u to vrijeme hidroelektrane trebale već biti izgrađene.

Procjenom je predviđena izgradnja hidroelektrana do 2020, a profit već od 2021. godine, što se do danas nije dogodilo.

U ovom trgovanju je najbolje prošla firma iz Laktaša „Kaldera Company”, većinski vlasnik koncesionog preduzeća, koja je preprodajom udjela zaradila 8,9 miliona KM u odnosu na uloženi novac.

Tome je pomogla Vlada RS koja je potpisanim aneksom omogućila trgovanje koncesionim preduzećem bez izgrađenih hidroelektrana.

Ovu firmu je Odjeljenje za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država označilo 2024. kao glavni izvor prihoda za Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Od početka su o projektu odlučivali kadrovi ove stranke: premijeri Vlade RS, direktori javnih preduzeća, vlasnici privatnih kompanija ili procjenitelji.

„Ja tvrdim da je ovo jedan dobar projekt, sigurno profitabilan projekt, i mislim da je ta kupovina bila dobra stvar u tom momentu“, rekao je Dejan Pavlović, direktor HE „Bistrica”.

Trgovanje koncesijama, а ne strujom

Projekat izgradnje i korištenja četiri hidroelektrane na rijekama Bistrica i Janjina započeo je u ljeto 2006. godine kada je Vlada RS dodijelila koncesiju „Elektrodistribuciji” a.d. Pale – ZP „Elektroprivrede RS“ na period od 30 godina.

Ugovorena je gradnja četiri manje hidroelektrane: „Bistrica B-1”, „Bistrica B-2a” i „Bistrica B-3” na području Foče i Kalinovika te „Janjina J-1” na području Čajniča i Novog Goražda, ukupne vrijednosti 106 miliona KM.
„Elektrodistribucija” je platila 112.750 KM za ustupljeno koncesiono pravo i obavezala se na plaćanje naknade od tri posto od prihoda kada elektrane budu puštene u rad. Potom su osnovali koncesiono preduzeće HE “Bistrica” u Foči za realizaciju projekta.

Vrlo brzo, 2008. godine priključila im se firma „Kaldera Company” iz Laktaša u vlasništvu Milenka Čičića. To je odobrila Vlada RS na čijem je čelu bio Milorad Dodik, Čičićev stranački šef iz SNSD-a.

Ljubomir Mrda, tadašnji direktor „Elektrodistribucije“, rekao je novinarima CIN-a da su prihvatili samoinicijativnu ponudu „Kaldere” jer su shvatili da sami ne mogu finansirati projekat:

„Za nas je bilo jako interesantno da dobijemo partnera s kojim ćemo moći realizovati ovaj projekt“.

„Kaldera” je preuzela 90 posto vlasništva u „Bistrici”, a „Elektrodistribucija” je zadržala 10 posto.

Mrda je rekao da im je preduzeće iz Laktaša platilo 3,7 miliona KM za troškove izrađene tehničke dokumentacije, a uplatili su i 81.000 KM za osnivački kapital u koncesionom preduzeću.

U narednim godinama kapitalna vrijednost preduzeća je povećana unosom novca i tehničke dokumentacije − „Kaldera” na 9,1 milion KM, a „Elektrodistribucija” na nešto više od milion KM.

Do februara 2014. su se osnovni koncesioni ugovori mijenjali kroz 11 aneksa. Jednom od izmjena izbrisana je zabrana prodaje koncesionog preduzeća prije izgradnje hidroelektrana, a za završetak njihove gradnje definisan je decembar 2017. godine. Kašnjenje u radu je ostavljeno kao mogući razlog za raskid ugovora.
Radilo se na pripremi terena, prikupljale su se dozvole, ali se hidroelektrane nisu gradile.

Do 2018. godine trgovalo se i vlasničkim udjelom preduzeća. „Kaldera” je prodala 38,5 posto svog udjela za 7,4 miliona maraka češkoj firmi „Energo Bosna”, osnovanoj za iznajmljivanje nekretnina.

Potom je „Bistrica” ponuđena ZP „Elektroprivrede RS” „Hidroelektranama na Drini” iz Višegrada čiji je direktor Nedeljko Perišić, SNSD-ov odbornik u ovoj opštini.

U ponudi je navedeno da „Elektrodistribucija” a.d. Pale mora razdvojiti djelatnost proizvodnje od distribucije struje, a drugi suvlasnici bi se povukli iz projekta.

Drago Stanivuković, tadašnji član uprave „Bistrice”, novinarima je rekao da plan nije bila prodaja koncesionog preduzeća, već izgradnja hidroelektrana: „Problem je bio obezbijediti finansiranje za taj projekt“.

Procjena na temelju poslovanja budućih elektrana

Potencijalnom kupcu je uz ponudu dostavljen Izvještaj o procjeni vrijednosti preduzeća HE „Bistrica” na 20,7 miliona KM.

Procjenu je u decembru 2017. godine uradila revizorska kuća „Grant Thornton” Aleksandra Džombića, bivšeg SNSD-ovog premijera u Vladi RS.

U izvještaju je navedeno da društvo ne posjeduje veliku materijalnu imovinu, već da su mu najveća vrijednost koncesioni ugovori za izgradnju hidroelektrana te da će njihovo buduće poslovanje donijeti i najveću korist za preduzeće.

Procjena je urađena na temelju predviđanja poslovanja budućih hidroelektrana.

Korišteni su podaci o predviđenoj proizvodnji električne energije, u prosjeku 145,9 GWh u godini. Prema tadašnjoj otkupnoj cijeni električne energije, potencijalni prihod bio bi oko 17,3 miliona KM godišnje.

Međutim, u izvještaju nije navedeno da su hidroelektrane trebale biti izgrađene u toj 2017. godini kako je navedeno u koncesionim ugovorima. Umjesto toga, predviđena je njihova izgradnja do 2020, a prihod već od 2021. godine.

Džombić, koji je bio u revizorskom timu, u pisanom odgovoru CIN-u ogradio se da ne može davati izjave u vezi sa procjenom jer je vezan ugovorom o povjerljivosti.

Dodao je da iskorištena metodologija daje realniju sliku o potencijalu preduzeća koje će prihod imati u toku koncesionog perioda.

Međutim, društva za upravljanje fondovima koja predstavljaju manjinske akcionare u ZP „Hidroelektrane na Drini“ dovela su u pitanje realnost te procjene na temelju budućeg poslovanja.

Ocijenili su da je vrijednost precijenjena u odnosu na osnivački kapital i ukazali na činjenicu da preduzeće posluje sa gubitkom.

U tom trenutku osnivački kapital preduzeća je bio 10,2 miliona maraka, duplo manji od procijenjene vrijednosti. Poslovanje je bilo u minusu od skoro 21.000 KM, a hidroelektrane su već trebale biti sagrađene.

Nedeljko Perišić, direktor HE „Višegrad na Drini“, novinarima CIN-a je rekao da osim osnivačkog kapitala treba posmatrati i vrijednost dotadašnjeg rada. Kaže da je za Upravu ponuda bila prihvatljiva.

„Mi smo sagledali sve pretpostavke i procijenili. Za jedan hidroenergetski objekat koji proizvodi čistu zelenu energiju koja će u budućnosti biti vrednovana dali smo pozitivno mišljenje”, kaže Perišić.

Vlada RS kao većinski vlasnik ZP „Hidroelektrane na Drini“ odobrila je kupovinu. Tada je na čelu Vlade bio Radovan Višković, takođe iz SNSD-a.

Preduzeće „Bistrica” je kupljeno 2019. godine za 20,7 miliona KM, koliko je i navedeno u procjeni.

„Elektrodistribucija” sa Pala je dobila dva miliona KM za svoj udio, češka firma „Energo Bosna” 8 miliona KM, a „Kaldera” 10,7 miliona maraka.

U trgovanju udjelima koncesionog preduzeća najviše je profitirala firma iz Laktaša – ukupno 8,9 miliona KM, računajući i prethodno dobijeni novac za udio koji su prodali češkoj firmi.

U odnosu na osnivački kapital „Elektrodistribucija” je zaradila milion, a Česi pola miliona KM.

Češka firma „Energo Bosna“ je u 2022. godini pokrenula proces likvidacije i više ne postoji, dok je Čičić ostao jedini vlasnik firme „Kaldera“ do jeseni 2021. Tada je većinsko vlasništvo od 65% preuzela firma „Prointer Itss“.

Nakon što je u 2024. godine Odjeljenje za kontrolu strane imovine Sjedinjenih američkih država označilo „Kalderu” i Milenka Čičića kao glavni izvor prihoda Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a firma „Kaldera” je ponovo promjenila vlasništvo.

Pripojena je firmi „ELPRING“ d.o.o. iz Laktaša i prestala da postoji. Novinari CIN-a nisu uspjeli stupiti u kontakt sa Čičićem.

Višković je tada izjavio za medije da je Vlada RS preuzela koncesiono preduzeće jer tadašnji „investitor nije imao namjeru niti finansijska sredstva da taj projekt realizuje do kraja“.

ZP „Hidroelektrane na Drini” je kupovinom koncesionog preduzeća naslijedilo i njihove dugove, obaveze i troškove poslovanja za što su dali dodatnih 100 miliona KM, smanjujući tako vlastite prihode.

Dejan Pavlović, direktor HE „Bistrica”, kaže da je očekivano da posluju u minusu: „Mi smo firma koja ne proizvodi, koja nije na mreži“.

Kaže da će tako biti sve dok se elektrane ne puste u rad, ali ne zna kada će to biti.

Nakon preuzimanja projekta u decembru 2021. upriličena je svečanost na rijeci Bistrici na kojoj su se pojavili predstavnici Vlade RS na čelu sa premijerom Viškovićem.

Tada je najavljeno da će radovi na hidroelektranama na toj rijeci biti završeni do kraja 2026, što se očito neće dogoditi.

„Imamo niz faktora remetilačkih koji utiču na izgradnju“, kaže Pavlović.

Kaže da su od prethodnog koncesionara naslijedili potrebnu dokumentaciju, ali su ekološke dozvole morali ponovo tražiti. Od građevinskih radova naslijedili su samo pristupne puteve pa su izgradili tunele u dužini od deset kilometara te započeli izgradnju brane i mašinske zgrade na hidroelektrani „Bistrica B-1“ i na tome stali.

„Imamo jedno klizište koje ugrožava projekt, a imamo pratećih 18 klizišta na ovim lokacijama, ali jedno klizište, to na „B-2a”, ugrožava čitav projekt. Tu treba da bude pregradno mjesto i tu je nemoguće bilo što raditi dok se klizište ne sanira“, kaže Pavlović.

Zbog velikog klizišta iz februara 2026. godine zatvoren je saobraćaj prema Foči pa se moraju koristiti alternativni pravci. Međutim, koncesionar ne prihvata odgovornost da je izgradnja hidroelektrane izazvala klizišta.

Perišić, direktor HE „Višegrad na Drini“, kaže da on svjedoči kako se godinama na toj relaciji zemljište osipa. Ipak, kaže da će se istražiti uzrok.

„Onaj koji je doprinio aktiviranju krizišta, ko god to bio, on će morati i da ga sanira. Ako su to izvođači, oni će morati da ga saniraju. Ako su to odluke koje su došle sa Hidroelektrane „Bistrica“, oni će morati da ih saniraju”, kaže Perišić.

Nikakvih radova nema na rijeci Janjini. Oborena je studija uticaja na životnu sredinu, potrebna za izgradnju hidroelektrane na ovoj rijeci, čime su aktivnosti zaustavljene.

„I dalje nam je taj projekt zanimljiv. Jednostavno, htjeli smo u prvom momentu da se urade ove tri centrale, a „Janjina” u nekom narednom periodu kada se steknu uslovi“, rekao je direktor HE „Bistrica“ Pavlović i dodao da koncesioni ugovor neće biti raskinut.

Iako je u koncesionim ugovorima i procjeni o vrijednosti HE „Bistrica” navedeno da će za izgradnju četiri hidroelektrane trebati između 106 i 120 miliona KM, Pavlović tvrdi da će samo za ove na rijeci Bistrici trebati duplo više novca. On kaže da su porasli troškovi radne snage i materijala.

U decembru 2019. godine tadašnji premijer Višković zaključio je ugovor o izgradnji tri hidroelektrane na ovoj rijeci sa kineskom korporacijom za avionsku industriju „China National Aero-Tehnology International Engineering Corporation“ na iznos od 200,4 miliona KM.

Manji dio novca trebala bi osigurati „Elektroprivreda RS“, a veći dio u iznosu 146 miliona KM planiran je od kredita koji je potpisan u decembru 2024. godine sa Izvozno-uvoznom bankom Kine (CEXIM) na 15 godina i sa kamatom od 2,4% godišnje.

Otplatni period kredita skoro da se poklapa sa periodom do kojeg vrijede koncesioni ugovori. Za izgradnju i korištenje hidroelektrana na rijeci Bistrici koncesija ističe za 17 godina, a za hidroelektranu na Janjini za 15 godina.

Ipak, Pavlović u razgovoru sa novinarima ustraje da će hidroelektrane biti isplative te da u slučaju potrebe mogu tražiti produžetak koncesionog perioda do 50 godina.

„Sve kada se one puste na mrežu, sve će to biti prošlost i svi će biti, imat će svi neku satisfakciju na kraju“, kaže Pavlović.

(CIN) Foto: CIN

Related Topics:

Politika

DARKO MLADIĆ OČAJAN! S ocem se nisam čuo tri dana, ne znam da li je živ

Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića, rekao je da se s ocem nije čuo tri dana i da nema informacije ni da li je živ.

Kako je rekao, ni iz Haškog tribunala mu niko nije dao nikakav odgovor na mejl koji im je poslao.

“Bukvalno nemamo informacije, treći dan se nismo čuli. Ja sam juče tražio mejlom da mi daju nekakve informacije ili da mi omoguće da ga čujem, nisam dobio nikakav odgovor na moj mejl. Danas je advokat proslijedio sa strane odbrane njegov zahtjev. To je sve što mi sad možemo da uradimo. Nadam se da ćemo uskoro da dobijemo bilo kakve informacije”, rekao je Darko Mladić za ATV i dodao: “Nadam se da ćemo do kraja radnog dana dobiti bar odgovor da je živ i šta je razlog što se on ne javlja, odnosno što oni ne omogućavaju vezu”.

“Pretpostavljam da ne može više ni da priča”

Dodao je da je njegova pretpostavka da general Mladić ne može više ni da priča.

Najavio je za sutra objavljivanje javne verzije podneska odbrane i izrazio nadu da će tribunal pozitivno odgovoriti na njega, ali da konačan epilog u ovom trenutku ne može znati.

“Sutra će vještak da da svoj izvještaj i mi ćemo sutra podnijeti javnu verziju našeg podneska, gdje će javnost moći da vidi detalje iz našeg podneska koji mogu javno da se objave. To je ono što mora sutra da se desi, da li će oni odmah sutra odlučivati po tom pitanju, ne znam. Ja bih volio da već sutra donesu pozitivnu odluku i da ga prebacimo što prije u Srbiju, ali da li će to da se desi vidjećemo”, zaključio je Mladić.

General Ratko Mladić je 10. aprila, doživio lakši moždani udar, a odbrana i porodica su čekali da dobiju dokumentaciju od zdravstvene službe tribunala u Hagu, kao i nalaze, da tačno vide šta se desilo.

Mladić je pretrpio više moždanih udara, ima ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen krvni pritisak, neurološka oštećenja, kao i probleme sa bubrezima, zbog čega je više puta hospitalizovan i podvrgavan različitim medicinskim i terapijskim zahvatima, uključujući i operativne intervencije na srcu i nozi. Mladić je od 2024. godine u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja.

Nastavi čitati

Politika

ŠOK PODACI! Firme bez ijednog radnika u Srpskoj “okrenule” 40 miliona KM profita!

„Mljekara“ Laktaši koja zvanično nema zaposlenog nijedog radnika zaradila je prošle godine čak 17,1 milion maraka, a pored ove firme čak još njih 13 u Republici Srpskoj su bez ijednog radnika ostvarile milionsku dobit.

Ako posmatramo firme bez ijednog zaposlenog koje su ostvarile milionsku dobit ukupno njih 14, vidjećemo da su prošle godine zaradile oko 40 miliona maraka.

Poslovni rezultati „Mljekare“ su u prethodnom periodu varirali iz godine u godinu, pa su tako 2024. godine imali gubitak od 54.654 KM i nisu imali prihode, dok su godinu ranije odnosno zaradili 258.775 KM, a 2022. godine 2,8 miliona maraka.

Laktaška „Mljekara“ je sada u vlasništvu „Imleka“ iz Srbije.

Podsjećamo, U septembru 2010. godine „Mljekara“ je izmještena iz Banjaluke u Aleksandrovac kod Laktaša gdje je otvoren novi proizvodni pogon koji je trebao zaposliti nove radnike i povećati proizvodnju. Od svega nije bilo ništa, jer je nakon samo pola godine firma zatvorena, a svi radnici otpušteni. Svima je bilo jasno da je izmještanje bilo samo farsa kako bi se radnicima i javnosti zamazale oči. Ovim je stavljena tačka na privatizaciju i rad banjalučke „Mljekare“.

Milionsku zaradu bez ijednog zaposlenog ostvarila je i firma „Prijedor land development“ iz Prijedora u vlasništvu „Prijedor puteva“ a čija je dobit lani iznosila 4,2 miliona maraka.

Ovo preduzeće se, prema zvaničnim podacima, bavi izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada, a njihovo poslovanje prethodnih godina je posebno interesantno.

Osnovani su 2010. godine i od tada su sve do prošle godine konstantno poslovali u minusu.

Inače, „Prijedor land development“ je ranije bila u vlasništvu preduzeća „EELD international“ iz Zagreba.

Bez ijednog radnika je prošle godine milione zaradila i firma „Pay concept“ iz Banjaluke čija je dobit iznosila 3,1 milion maraka.

Ovo preduzeće je u vlasništvu firme „Aktiva invest“ iz Banjaluke čiji je vlasnik Draženko Gloginjić.

Kada je u pitanju poslovanje firme „Pay concept“ koja se bavi upravljanjem računarskom opremom i sistemom 2024. godine su imali dobit u iznosu od 2,8 miliona KM, dok je 2023. godine njihova zarada iznosila 2,5 miliona maraka.

Ova firma je 2022. godine imala dobit u iznosu od 561.063 KM, dok su 2021. godine, kada su osnovani poslovali u minusu 385 KM.

Milione zaradila i firma bivšeg Radojičićevog savjetnika

Preduzće „A&K consulting“ iz Banjaluke je bez ijednog zaposlenog u prošloj godini uspjelo ostvariti dobit od 2,1 milion maraka.

Откријте још
Демографски подаци
Politički
Teniski turniri

Ova firma koja se bavi savjetovanjem koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje u vlasništvu je Siniše Kurteša profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i bivšeg savjetnika Igora Radojičića.

Oni su 2024. godine prema zvaničnim podacima imali dvoje zaposlenih i dobit u iznosu od 3,5 miliona KM.

Firma „Olimp net“ iz Doboja u vlasništvu Jovanke Kabanice je u prošloj godini imala dobit u iznosu od 1,9 miliona maraka.

Oni su počevši od 2020. godine konstantno poslovali u minusu, tako da su prošlu godinu završili više nego uspješno.

„Process Equipment DMT“  iz Bijeljine je još jedna u nizu firmi koje su ostvarile milionsku dobit bez ijednog radnika, te zaradila u prošloj godini 1,9 miliona KM.

Ovo preduzeće je u vlasništvu Davora Krmpota i osnovano je 28. marta prošle godine i već je uspjelo ostvariti pozamašnu dobit.

„Bola Consulting“ takođe iz Bijeljine prošle godine je bez ijednog zapsolenog zaradila 1,5 miliona KM.

Ova firma je u vlasništvu Almira Totića i u 2024. godini je zaradila nešto više od pola miliona KM, a u 2023. godini 363.952 marke.

Preduzeće „Digitboost solutions“ iz Banjaluke je imalo dobit od 1,3 miliona maraka i to bez ijednog zaposlenog.

Vlasnici ove firme koja je osnovana 2024. godine  su Filip Miljković, Daniel Djukić i Stefan Lučić, a prema zvaničnim podacima u pitanju je Agencija za reklamu i propagandu.

Na listi firmi koje su bez zaposlenih zaradile milione je čuveno preduzeće „Madisson K. consulting“ čije je transakcije provjeravala čak i Državna agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA).

Oni su prošle godine ostvarili dobit u iznosu od 1,1 milion KM.

Konkretno, SIPA je provjeravala transakciju Vlade Republike Srpske kompaniji „Madisson K. consulting“.

Detektor je ranije objavio da je Vlada RS pomenutoj firmi uplatila 1,3 miliona maraka za organizovanje sastanka sa američkim predsjednikom i potredsjednikom.

Kao vlasnik firme vodi se izvjesni Ivan Mišić, a preduzeće je registrovano na adresi Hotela „Bosna“.

Firma u vlasništvu Jusmira Hatunića „Castoro“ iz Banjaluke ostvarila je dobit od oko milion maraka, dok je preduzeće „Uplift“ koje je registrovano u opštini Osmaci bez ijednog zaposlenog uspjelo zaraditi takođe oko milion maraka.

Vlasnica firme „Uplift“ je Ivana Todorić.

Oko milion maraka je zaradilo i preduzeće „Fortel“ iz Banjaluke u vlasništvu Borisa Pavkovića i Zorana Balabana.

Kada su u pitanju preduzeća sa jednim radnikom, najviše je zaradila firma „DIP-CO“ iz Prijedora koja je u prošloj godini imala dobit od čak 18,3 miliona maraka.

Откријте још
Tehnološke vijesti
Zabavni sadržaji
Moda i ljepota

Vlasnik ovog preduzeća je Boro Babić, a ovo im je ubjedljivo najbolji poslovni rezultat otkad postoje.

U proteklih 25 godina najveću dobit su ostvarili 2020. godine kada su zaradili 2,9 miliona KM.

Po ovom podatku se vidi koliko je prošla godina bila uspješna za njih.

Slijedi firma „Wwin“ iz Banjaluke koja je lani ostvarila dobit od 17,7 miliona maraka i to samo sa jednim radnikom.

Na trećem mjestu po dobiti sa jednim zaposlenim je građevinsko preduzeće „Ban gradnja“ iz Banjaluke koje je prošle godine zaradilo 11,6 miliona KM.

Tu su i „Skechers BH“ sa zaradom od 5,8 miliona maraka, ali i „Niagara sports global managment“ iz Gradiške koje je ostvarilo dobit od 3,6 miliona maraka.

Čak 24 preduzeća sa samo jednim zaposlenim su lani ostvarili milionsku dobit.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

VRAĆA SE PREDIZBORNI CIRKUS SNSD-a! Obećava se asfalt, rasvjeta…ALI NIKO IM VIŠE NE VJERUJE

U izbornoj smo godini, ali kampanja zvanično nije počela. Ipak, predizborni cirkus na terenu je u punom jeku. Predstavnici vlasti obilaze opštine i gradove širom Republike Srpske, u kojima imaju političku podršku, obećavajući projekte za koje izdvajaju ogromne cifre iz budžeta.

Razvoj opština, u kojima SNSD nema političku većinu, ove godine nije među prioritetima. Da li su ova izdvajanja dio ekonomske politike ili samo još jedan pokušaj da se pridobiju birači pred oktobarske izbore 2026. godine?

Opšti izbori u BiH, prema izbornom kalendaru, trebalo bi da budu održani 4. oktobra, ali ministri Vlade Republike Srpske u rekordnom roku već stižu do gotovo svake lokalne zajednice, noseći sa sobom dobro poznati paket: asfalt, rasvjetu i obećanja o nikad većim ulaganjima.

U međuvremenu, naši upućeni sagovornici se pitaju: da li nam ovakva vlast zaista treba?

„Ako i mi razmišljamo o kratkoročnom interesu, bilo da će to da bude neki mali poklon, ili ručak ili šator, pa ćemo zato da damo četiri godine pravo nekome da upravlja našim životima, onda neka pogledaju svoju djecu i unuke i zapitaju se da li je zaista zasluga tih ljudi da tako upravljaju nama“, izjavio je ekonomista, Zoran Pavlović.

Činjenica da je zabrana zloupotrebe javnih resursa u svrhu predizborne kampanje definisana još 2024. godine, izmjenama Izbornog zakona BiH, u praksi ne mijenja ništa.

„Javni zvaničnici, odnosno izabrani funkcioneri i nosioci mandata ne smiju da zloupotrebljavaju javne resurse, u prvom redu to su upravo ova predizborna asfaltiranja, izgradnja neke javne rasvjete, javne infrastrukture i slično, ali i ona jednokratna novčana i nenovčana davanja, koja nisu stalna”, izjavio je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.

Poslije lokalnih izbora 2020. godine, kada je Draško Stanivuković pobjedio Igora Radojičića, tadašnji član Predsjedništa BiH Milorad Dodik javno je rekao da će prekinuti sve investicije u Banjaluci. Da je mislio ozbiljno, pokazuje činjenica višegodišnjeg blokiranja rada Gradske uprave Banjaluka.

„Od toga se mnogo toga obistinilo. Ono što su popuštali, to nije bio nikakav politički dogovor, nego su shvatili da svakim blokadama gube sve više, pa onda, zbog straha od svega nekada promijene taktiku, pa i nešto podrže jer je zbog javnosti nemoguće da odbijaju. Do sada su iz Banjaluke isisali bliže sto miliona maraka“, kaže Stanivuković.

Situacija nije bolja ni u ostalim opštinama i gradovima, u kojima SNSD nije na vlasti.

„Ono što često zaboravljamo, a to je činjenica da se ta zajednička budžetska sredstva svih građana Republike Srpske ne dijele samo u lokalnim zajednicama gdje je na vlasti SNSD. Dijele se i ljudima koji su vrlo bliski ljudima u SNSD-u u opozicionim opštinama, kako bi se stvorili preduslovi da u tim sredinama naprave bolje izborne rezultate“, izjavio je načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević.

Savjet opozicionih političara biračima je da, u vremenu ekonomske krize, uzmu svaku marku koja im se nudi, jer su to, kako kažu, ionako njihove pare. Ipak, poručuju da 4. oktobra glasaju po sopstvenoj savjesti, naglašavajući da je krajnje vrijeme da Republiku Srpsku vode odgovorni i pošteni ljudi.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno