Connect with us

Politika

GOLEM PAD DOBITI Hidroelektrana u sastavu „Elektroprivrede RS“

Hidroelektrane u sastavu „Elektroprivrede RS“ drastično su pogoršale finansijski rezultat prvoj polovini ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period. Dvije elektrane su imale pad dobiti u milionskom iznosu, dok je jedna čak potonula u minus.

Dobit Hidroelektrana na Trebišnjici pala je sa 17,1 milion maraka na 5,4 miliona KM, odnosno za skoro 12 miliona.

Ukupni prihodi ovog preduzeća su sa prošlogodišnjih 48,3 miliona KM u prvih šest mjeseci ove godine pali na 37,8 miliona, dok su im rashodi povećani sa 31,2 miliona na 32,4 miliona maraka.

Značajan pad dobiti imale su i Hidroelektrane na Vrbasu koje su sa prošlogodišnjih 4,4 miliona KM dobiti pale na 2,8 miliona maraka u prvih šest mjeseci ove godine.

Njihovi prihodi su sa 14,4 miliona KM pali na 11,3 miliona maraka. Smanjeni su im i rashodi, ali taj pad je bio mnogo manji nego kod prihoda. Naime, ukupni rashodi HE na Vrbasu su u prvom polugodištu 2024. bili 8,5 miliona KM, a u istom periodu lani deset miliona.

„Hidroelektrane na Drini“ nisu uspjele da zadrže ni skromnu dobit od 117.357 maraka koju su imale u prvom polugodištu prošle godine, već su u ovoj zabilježile minus od 700.896 KM.

Prihodi su im sa 21,5 miliona KM pali na 18,4 miliona, dok su rashodi sa 21,4 smanjeni na 19,1 milion.

CAPITAL

Politika

DRINIĆ “U svakom dijelu naše Banjaluke ostavili smo djela”

 U svakom dijelu naše Banjaluke ostavili smo djela koja najbolje svjedoče o našem radu, trudu i posvećenosti. Gdje god da pogledate, vidjećete konkretne rezultate – to su projekti koji čine naš grad boljim, ljepšim i funkcionalnijim za svakog građanina.

Istakao je to kandidat PDP-a za odbornika u Skupštini grada Banjaluka Nebojša Drinić sinoć u naselju Trapisti.

– Trapisti su odlučno pokazali da su za djela! Ujedinjeni smo u zajedničkom cilju – stvaranju bolje budućnosti za sve. Dok su drugi obećavali, mi smo marljivo radili i ispunjavali ono što smo obećali. Naša djela su dokaz da riječi same po sebi ne znače mnogo ako ih ne prati stvarna akcija – naglasio je Drinić.

Posebno se zahvalio svim simpatizerima i članovima na njihovoj bezrezervnoj podršci i povjerenju.

– Zajedno smo postigli velike stvari, ali ovo je samo početak. Mi smo tim koji se ne zadovoljava polovičnim uspjesima – mi smo tim za pobjedu! Naša snaga leži u jedinstvu, u vjeri u naš zajednički cilj, i u želji da gradimo budućnost ispunjenu napretkom i uspjehom. Idemo dalje, zajedno, jer svaki novi dan donosi nove prilike za pobjedu! – istakao je Drinić.

Kandidat za gradonačelnika Banjaluke Draško Stanivuković istakao je da Trapiste očekuju nova djela.

– Osnovaćemo muzej u objektu stare hidroelektrane pomoću koje je zasijala prva sijalica u Banjaluci, modernizovaćemo Ulicu Ilije Garašanina, a uredićemo i parking ispred boračkih zgrada. Ogromnu podršku mještana Trapista dobili smo zahvaljujući djelima koja smo realizovali u protekle četiri godine poput izgradnje parka, javne rasvjete, obnove više ulica, renoviranja starog mosta i najvažnijeg djela — legalizacije zgrade na koju se čekalo skoro dvije decenije, a u kojoj žive porodice poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i bivši radnici „Čajaveca“! – istakao je Stanivuković.

Dodao je da Banjaluka glasa za djela.

Nastavi čitati

Politika

PRITISCI SU NEŠTO SA ČIM SE NOSIM SVAKI DAN: Počelo još jedno političko ročište protiv mene, ali DJELA pobjeđuju!

Ovakvih procesa do sada sam imao trocifren broj, preko stotinu, i iz svakog sam izašao kao pobjednik kaže Stanivuković.

Pritisci su nešto sa čim se svaki dan nosim i što je moja svakodnevica!

Napisao je na X profilu gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

– Baš u periodu izborne kampanje počelo je suđenje zbog realokacija koje sam vršio kako bih obezbijedio sredstva za realizaciju najvažnijih projekata u gradu poput Centralnog spomen-obilježja, škole u Adi i Kuće Milanovića kao i za povećanje subvencija za privatne vrtiće i stipendije, ali i kako bismo obezbijedili redovno održavanje higijene u našem gradu.

Upravo zbog svega toga danas je počelo još jedno političko ročište protiv mene.

Ovakvih procesa do sada sam imao trocifren broj, preko stotinu, i iz svakog sam izašao kao pobjednik! Tako će biti i ovaj put, jer DJELA pobjeđuju! Nastavljamo dalje još snažnije za našu Banjaluku! – zaključio je Stanivukovića.

Nastavi čitati

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Nastavi čitati

Aktuelno