Connect with us

Društvo

BIH NA DNU EVROPE: Akcize ponovo otvorile pitanje plata u BiH u odnosu na region i Evropu

Tvrdnja da BiH ima najniže plate i penzije u Evropi postala je obavezan dio političkog prepucavanja, izgovara se u parlamentima, intervjuima i stranačkim saopštenjima, međutim problem je u tome što nije u potpunosti tačna.

Tvrdnje političara i stvarno stanje
Posljednji put, tokom rasprave o izmjenama Zakona o akcizama i eventualnom smanjenju akciza na naftu i naftne derivate, mogle su se čuti izjave zvaničnika da je BiH po primanjima posljednja u Evropi.

Ako se gledaju samo primanja, ta tvrdnja nije daleko od istine, međutim analitičari smatraju da, kada je riječ o standardu stanovnika, u obzir treba uzeti i brojne druge parametre, a ne samo “kumulativni iznos primanja”.

BiH na dnu Evrope po platama
U ovom trenutku prosječna plata u BiH koja se kreće oko 830 evra veća je samo od prosječnih plata u Sjevernoj Makedoniji (750 evra), Ukrajini (770 evra), Moldaviji (700 evra) i Albaniji (650 evra). Dakle, BiH se nalazi na samom začelju u Evropi kada je riječ o prosječnim platama i ubjedljivo je najgora u regionu.

Recimo, u Srbiji prosječna plata već sada je 1.057 evra, u Crnoj Gori 1.027 evra, a u Hrvatskoj 1.498 evra, i gotovo je sigurno – teško da ćemo po visini plate ikad stići te zemlje.

Penzije: slično stanje kao i sa platama
Ništa bolja situacija nije ni kada je riječ o penzijama. U odnosu na region i tu je Bosna i Hercegovina najgora, a u Evropi prosječne penzije samo su manje u Ukrajini (140 evra), Albaniji (160 evra), Moldaviji (190 evra) i Sjevernoj Makedoniji (oko 340 evra). Prosječna penzija u BiH iznosi oko 380 evra, s tim da je u Federaciji BiH ta prosječna penzija znatno veća nego u Republici Srpskoj.

Standard nije isto što i plata
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da priča o najmanjim platama i penzijama se ne može posmatrati na taj način jer jedan od ključnih faktora je koliki su troškovi života u određenim zemljama.

Navodi da je u Evropi rađeno istraživanje koje je, između ostalog, pokazalo da su penzije u Rumuniji jako niske u apsolutnom iznosu, ali da su takođe i troškovi života puno niži. Zaključak tog istraživanja je da rumunski penzioner koji ima značajno nižu penziju bolje živi od hrvatskog u smislu da ima veću kupovnu moć.

Prosjek vs. medijalna plata
“Pitanje je koliko ljudi uopšte ima te prosječne plate. Prosjek se računa na način da se uzmu sve plate, ali je često realnije medijalno primanje. To je prosjek koji većina prima. U BiH veliki broj ljudi radi u javnom sektoru gdje su primanja veća i to remeti prosjek i pitanje je koliko je naša statistika tačna”, rekao je Gavran.

Kada je riječ o medijalnoj plati o kojoj govori Gavran, u Srbiji, recimo, prema zvaničnim podacima prosječna plata je 1.057 evra, ali je medijalna, odnosno plata koju prima više od 50 odsto zaposlenih “svega” 758 evra. Slično je i u Hrvatskoj, gdje je prosječna plata skoro 1.500 evra, a medijalna 1.280 evra.

Razlike unutar zemlje i regiona
“Razlika je i unutar same zemlje kako se živi. Troškovi i uslovi života nisu isti u Sarajevu i Banjaluci i u Čajniču, recimo, gdje vrlo malo ljudi ima primanja. Slično je i u drugim zemljama, nije isto na primorju u Hrvatskoj i Crnoj Gori i u unutrašnjosti”, kaže Gavran.

Koliko su političke tvrdnje tačne
Odgovarajući na pitanje koliko su onda tvrdnje pojedinih političara da BiH ima najniže plate i penzije u Evropi tačne, Gavran kaže da “tvrdnje političara uglavnom nisu tačne”.

“Rijedak je slučaj da političari u BiH govore istinu. Nekad je to svjesno te namjerno lažu zato što im to odgovara”, ističe Gavran.

Troškovi života mijenjaju sliku standarda
Što se tiče troškova života, primjera radi, gradski prevoz u Beogradu je besplatan, dok je Zagrebu jeftiniji nego u Sarajevu ili Banjaluci. Istovremeno, omjer primanja značajno se razlikuje, tako da u mnogim zemljama na standard života ne utiču dominantno sama primanja, već i odluke vlasti kao što su u Beogradu i Zagrebu da javni prevoz bude džabe ili daleko jeftiniji u odnosu na okruženje.

Related Topics:

Društvo

VELIKE PROMJENE ZA VOZAČE: Kamere prate svaki pokret, „crna kutija“ bilježi sve prije sudara

Od jula za nove automobile u Evropskoj uniji počinju da važe stroža pravila. U vozila se uvodi dodatna obavezna sigurnosna oprema, među kojom su sistemi za praćenje pažnje vozača i uređaj poznat kao “crna kutija”.

Nova pravila dio su GSR II regulative, kojom Evropska unija postepeno uvodi sve veći broj sistema za pomoć vozaču i povećanje bezbjednosti u saobraćaju.

To znači da će svi novoregistrovani automobili morati da imaju dodatnu elektronsku opremu koja prati ponašanje vozila, ali i samog vozača. Cilj je smanjenje broja nesreća, ali mnogi vozači već sada strahuju da će nova tehnologija donijeti skuplje automobile, skuplje popravke i više upozorenja tokom vožnje.

Automobili će pratiti pažnju vozača

Jedna od važnijih novina odnosi se na sistem koji prati pažnju vozača. U vozilima će se koristiti kamere i senzori koji mogu da registruju da li vozač gleda u put ili mu je pažnja duže vrijeme skrenuta.

Ako vozač, na primjer, predugo ne gleda ispred sebe, sistem može prvo da pošalje zvučno upozorenje. Ako se upozorenje ignoriše, automobil može aktivirati dodatnu svjetlosnu signalizaciju, a u određenim situacijama i započeti usporavanje vozila.

Pristalice novih pravila tvrde da ovakvi sistemi mogu spriječiti nesreće izazvane umorom, korištenjem telefona ili nepažnjom. Kritičari, međutim, upozoravaju da stalna upozorenja mogu dodatno nervirati vozače i učiniti vožnju stresnijom.

Šta zapravo radi “crna kutija” u automobilu?

Među obaveznom opremom nalazi se i uređaj koji se često naziva “crna kutija”. Iako naziv podsjeća na avione, automobilska verzija ne snima razgovore u kabini.

Ovaj uređaj bilježi važne tehničke podatke o vožnji, kao što su brzina, kočenje, položaj volana, rad sigurnosnih sistema i ponašanje vozila neposredno prije nezgode.

U slučaju sudara, podaci iz posljednjih trenutaka prije nesreće mogu biti sačuvani i korišteni za utvrđivanje okolnosti. Takvi podaci mogu biti važni policiji, vještacima i osiguravajućim društvima prilikom utvrđivanja odgovornosti.

Još više sigurnosnih sistema

Nova pravila ne odnose se samo na kamere i “crnu kutiju”. U obaveznu opremu ulaze i drugi sistemi koji su ranije bili rezervisani uglavnom za skuplje modele ili više pakete opreme.

  • sistem za automatsko kočenje u slučaju opasnosti;
  • prepoznavanje pješaka i drugih učesnika u saobraćaju;
  • upozorenje na umor i nepažnju vozača;
  • sistem za održavanje vozila u traci;
  • automatsko uključivanje svjetala za opasnost pri naglom kočenju;
  • priprema za ugradnju alko-blokade.

Alko-blokada ne znači da će svaki automobil odmah imati uređaj koji mjeri alkohol, već da vozilo mora biti tehnički pripremljeno za eventualnu ugradnju takvog sistema.

Novi automobili mogli bi postati skuplji

Više elektronike u automobilima znači i više mogućih troškova. Kamere, radari, senzori i kontrolne jedinice povećavaju cijenu proizvodnje, a samim tim mogu uticati i na konačnu cijenu vozila.

Problem za vlasnike ne završava kupovinom. Popravke modernih automobila već sada znaju biti skupe, posebno kada su oštećeni senzori, kamere ili vjetrobransko staklo kroz koje rade sistemi za pomoć vozaču.

Čak i manji udarac, zamjena stakla ili popravka branika mogu zahtijevati dodatnu kalibraciju elektronskih sistema, što trošak popravke može značajno povećati.

Da li će polovni automobili postati traženiji?

Zbog svega toga dio vozača bi mogao početi još više da se okreće polovnim automobilima. Stariji modeli, koji nemaju toliko složenu elektroniku i sisteme nadzora, mnogima djeluju jednostavnije i jeftinije za održavanje.

S druge strane, nova pravila donose veći nivo bezbjednosti, naročito u situacijama kada vozač izgubi pažnju, zakasni sa kočenjem ili ne primijeti pješaka.

Jasno je, međutim, da se automobilska industrija ubrzano mijenja. Novi automobili sve manje zavise samo od vozača, a sve više od elektronike koja ga upozorava, prati i u pojedinim situacijama sama reaguje.

Za jedne je to korak ka sigurnijim putevima. Za druge je to početak ere u kojoj automobil sve više nadzire onoga ko sjedi za volanom.

Nastavi čitati

Društvo

VRELI TALAS NE POSUSTAJE: Danas temperature i do 40 stepeni!

Bosnu i Hercegovinu danas, 29. juna, očekuje pretežno sunčano i izuzetno toplo vrijeme. Temperature će već od jutarnjih časova brzo rasti, dok će tokom dana u pojedinim krajevima dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti vedro i toplo, sa temperaturama od 18 do 24 stepena. Tokom dana preovladavaće sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, bez značajnijih padavina.

Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 34 i 40 stepeni, dok će u višim predjelima biti nešto svježije.

Zbog ekstremno visokih temperatura preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unos dovoljne količine tečnosti i dodatan oprez za starije osobe, djecu i hronične bolesnike.

Meteorolozi najavljuju da će se veoma toplo vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost lokalnih pljuskova i osvježenja početkom sedmice.

Nastavi čitati

Društvo

NEVIDLJIVI UTICAJ KLIME: Evo šta se dešava vašem tijelu tokom cijelog dana

Klimatizacija je danas postala gotovo neizostavan dio svakodnevice, posebno tokom ljetnih mjeseci kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti.

Mnogi se ipak pitaju može li cjelodnevni boravak u klimatizovanom prostoru štetiti zdravlju i jesu li strahovi od klima-uređaja opravdani.

Odgovor nije jednostavan. Stručnjaci ističu da pravilno korištena i redovno održavana klima uglavnom donosi više koristi nego štete, ali da nepravilna upotreba može izazvati određene zdravstvene tegobe.

Klima može doslovno spašavati živote

Tokom toplotnih talasa klimatizovani prostori značajno smanjuju rizik od toplotnog udara, iscrpljenosti i drugih posljedica visokih temperatura, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.

Visoke temperature predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s vremenskim prilikama, zbog čega rashlađeni prostori mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja.

Bolja koncentracija i kvalitetniji san

Boravak u ugodno rashlađenom prostoru može poboljšati koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet sna.

Istraživanja su pokazala da ljudi u pregrijanim prostorijama sporije razmišljaju, teže donose odluke i češće griješe u svakodnevnim zadacima.

Niže temperature tokom noći takođe olakšavaju spavanju  i doprinose kvalitetnijem odmoru.

Šta može biti problem?

Najčešći problem nije sama klima, već način na koji se koristi.

Klima-uređaji isušuju zrak, što kod pojedinih osoba može izazvati:

* suve oči

* isušenu kožu

* iritaciju nosa i grla

* kašalj

* glavobolju

Osobe koje pate od astme ili drugih hroničnih bolesti disajnih puteva mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.

Prljavi filteri predstavljaju rizik

Ako se klima ne održava redovno, u filterima se mogu razviti plijesan, gljivice i bakterije koje pogoršavaju kvalitet zraka.

Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno čišćenje filtera i servisiranje uređaja najmanje jednom godišnje.

Velike temperaturne razlike nisu dobre

Česta greška je postavljanje temperature na 18 ili 19 stepeni kada je vani više od 35.

Takve nagle promjene predstavljaju stres za organizam i mogu izazvati glavobolju, bolove u mišićima, ukočen vrat ili pogoršanje respiratornih tegoba kod osjetljivih osoba.

Kolika temperatura je najbolja?

Većina stručnjaka preporučuje da klima bude podešena između 24 i 26 stepeni, odnosno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od sedam do osam stepeni.

Važno je i da hladan zrak ne puše direktno prema ljudima, već da bude usmjeren prema plafonu ili zidu kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.

Ne zaboravite provjetravanje

Iako klima hladi prostor, ona ne može u potpunosti zamijeniti svjež zrak. Povremeno provjetravanje prostorija pomaže da se smanji koncentracija ugljen-dioksida i poboljša kvalitet zraka u zatvorenom prostoru.

Boravak u klimatizovanom prostoru sam po sebi nije štetan, naprotiv, tokom velikih vrućina može značajno zaštititi zdravlje i smanjiti rizik od toplotnog udara.

Problemi se uglavnom javljaju kada se klima nepravilno koristi, kada je temperatura preniska ili kada uređaj nije redovno održavan. Uz umjereno korištenje, redovno čišćenje filtera i dovoljno unosa tečnosti, klima-uređaj ostaje jedan od najsigurnijih načina zaštite od ljetnih vrućina.

Nastavi čitati

Aktuelno