Connect with us

Društvo

DJECA ZA PONOS! Učenici Poljoprivredne škole spremaju i prodaju zimnicu

Kiseli krastavci i paprike, ajvar, feferone, sos od paradajza solo ili sa dodacima, slatko, sokovi, likeri, rakije… Svježa salata i blitva, luk i pšenično integralno brašno, jabukovo sirće.
Nisu ovo proizvodi nabrojani sa štandova pijaca ili iz bakinog špajza, već ono što učenici i profesori Poljoprivredne škole stvore svojim rukama i radom.

A cijene, da čovjek ne povjeruje. Jeftino, a sve domaće i prirodno. Plus, sve napravili vrijedni đaci. Što bi rekao njihov profesor, cijeli proces u koji su uključeni obuhvata od njive do tegle. Kupaca ne manjka. Jedan od njih kaže za Srpskainfo da je oduševljen onim što kupuje iz magacina Poljoprivredne škole. Juče pazario kisele krastavce i feferone, danas blitvu i salatu.

“Kisele salate lijepo krckaju po zubima, taman kako volim. Moram doći po brašno, a sigurno ću probati i druge proizvode. Već sam proširio glas koliko je dobro sve što sam do sada kupio. Nemam šta reći, osim svaka čast djeci i profesorima na odličnim proizvodima”, kaže on.

Kupci kroz osmijeh govore kako im je ono što kupe bolje nego što ima napravi žena, a neki dodaju da je u rangu zimnice koju su pravile njihove bake.

I direktor Poljoprivredne škole Bojan Bakal ne krije zadovoljstvo onim što su uspjeli da naprave i iznesu na police, prodajom i angažmanom đaka i profesora.
“Đaci učestvuju u svim procesima proizvodnje. Od sadnje, branja, spremanja. Ono što dobijemo prodajom ulažemo daljem u proizvodnju, nabavku, ali i za obezbjeđivanje besplatnih obroka za đake koji to nisu u prilici – kaže on za Srpskainfo. Za one koji brinu šta jedu, ovi proizvodi mogu da budu preporuka. Kako nam je rečeno, sve što proizvedu nema konzervanse, a sokovi su potpuno prirodni.

Učenici kojima je spremanje proizvoda dio praktične nastave ne kriju koliko uživaju u tome i koliko su ponosni kada vide pune police proizvoda koje su napravili. Prepričavaju šta sve rade, ali i ističu da im ništa od toga nije teško.

“Prvo idemo po sirovine, unosimo u radionicu, operemo ih, meljemo, stavljamo u presu, sipamo flaše, pa slijedi pasterizacija i onda ide u prodaju. Ovo je jedna od zanimljivijih škola, jer se radi nešto na praksi, a ne sjedi samo za računarom. Na stručnim predmetima učimo o hrani, šta nam je potrebno, šta je zdravo, šta nije. Nisam razmišljala o proizvodnji i hrani dok nisma počela da idem na praktičnu nastavu. Tada sam shvatila šta je zdravo, šta ne”, priča Darija, učenica trećeg razreda.

Njena školska kolegica Ivana poručuje kako na praksi može puno toga da se nauči, šta je bitno u ishrani.

“Zanimljivo mi je da pravim sokove, da isprobavam nove vrste. Ne bude naporno, ali ima dosta da se radi. Zna se dobro šta je čija obaveza, ko donosi flaše, ko pere, ko jabuke stavlja u mlin, ko sipa sokove. Ne stvara se gužva i nije dosadno. Svi smo tu, sa profesorima se lako možemo dogovoriti. Atmosfera je opuštena, puste nam čak i muziku”, kroz smijeh kaže Ivana.

Godinu starija Anja poručuje kako je poljoprivreda budućnost i da što više ljudi treba da se uključi. Preporučuje ovu školu, a njen plan je studiranje i proizvodnja za sebe.

Nemanja Jelić, njihov profesor praktične nastave u Poljoprivrednoj školi priča kako se sa proizvodnjom počinje u julu, a da se sezona traje do decembra. Škola ima plastenike, pekaru, mlin, u planu je i školska pivara, a možda i mesnica.

“Novac koji se zaradi ovdje, vraća se u praktičnu nastavu i u školu. Kreči se, kupuju mašine, odemo na neki izlet”, priča on i dodaje kako skoro sve proizvode prodaju. U procesu proizvodnje učestvuju đaci drugog, trećeg i četvrtog razreda prehrambenih tehničara, njih pedesetak i toliko đaka agroproizvođača.

“Agroproizvođači rade od rasada, do gotovog proizvoda, a mi od njihovog gotovog proizvoda, do ovoga što vidite. Zapravo, proces obujhvata od njive do tegle”, kaže on i poručuje kako lično najviše voli kisele krastavce, ajvar i sos paradajz, te liker od oraha.

“Poljoprivreda i prerada hrane je strateška oblast na koju bi svi trebalo da obratimo malo više pažnje”, ističe profesor.

U magacinu gdje se prodaje zimnica šarenilo boja i cijena. Tegla kiselih krastavaca košta tri marke, četiri su fileti paprike, a velika tegla sedam maraka. Tegla ajvara je šest, meda 20, dok je pekmez od šljiva osam KM. Ljute feferone koštaju dvije i tri marke, zavisno od količine, prirodni sok od jabuke i kruške je četiri, a samo od jabuke 3 marke. Slatko od aronije je 5, a liker od aronije 15 KM… Oni koji žele, pazariti mogu radnim danom od osam do 15 časova.

Foto: Twitter/Berislav Blagojević

Društvo

NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja

Usljed pojačane ciklonske aktivnosti nad Evropom, u Bosni i Hercegovini se u naredne dvije sedmice očekuje nestabilno vrijeme, praćeno čestim padavinama i izraženim oscilacijama temperaturnog režima.

Do petka se očekuje dotok toplije vazdušne mase sa juga, što će usloviti postepeni porast temperature vazduha, uz povremene slabe padavine u obliku pljuskova.

Od 23. do 27. maja prognozira se nova promjena vremena, uz prodor hladnijeg vazduha sa sjevera. U tom periodu očekuju se niže temperature u odnosu na višegodišnji prosjek, kao i obilnije padavine, posebno na sjeveru zemlje. Na jugu zemlje, povremene slabe padavine moguće su do 25. maja, nakon čega se prognozira stabilnije i suvo vrijeme uz pojavu bure, koje bi se moglo zadržati do kraja mjeseca.
Do 23. maja jutra u Bosni sa temperaturama od 7 do 12 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 9 do 14 stepeni Celzijusovih. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 19 do 24 stepeni Celzijusovih.

Stiže hladniji period

Hladniji period uz temperature vazduha niže od prosječnih, očekuje se od 23. do 27. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 4 do 9 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 6 i 11 stepeni Celzijusovih. Dnevne temperature u Bosni kretaće se od 10 do 15 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, prenosi N1.

Porast temperatura

Blagi porast temperatura moguć je od 28. maja, sa vrijednostima tokom jutra u Bosni od 6 do 11 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 8 i 13 stepeni Celzijusovih, danju temperature u Bosni kretaće se od 13 do 18 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 18 do 23 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Obućari ostaju bez narudžbi, PLJUŠTE OTKAZI

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer im je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti te dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je veoma smanjena prodaja, a samim tim i narudžbe, te dodao, što se tiče ove grane privrede, da je dotakla dno.

“Novih partnera nemamo, ne pamtim kada nam je neko pokucao na vrata u vezi s tim pitanju”, kazao je Pazurević i dodaje da nemaju čak ni poziva da se neko interesuje za njihove usluge i proizvode.

Kako je rekao, što se tiče narudžbi koje imaju od inostranih partnera, taj broj, barem kod njih, nije se mijenjao.

“Nažalost, smanjio se broj zaposlenih radnika u ovoj grani. Mi nismo nikoga otpuštali, međutim jedan broj radnika je otišao, neko u penziju, neko u inostranstvo, ali mi zbog nedostatka posla nismo nikog otpustili”, kazao je Pazurević i dodao da je broj zaposlenih radnika sada u odnosu na godinu i po ranije manji za više od 120.

“Kada počne nova sezona, od kraja septembra i oktobra, možda bi mogla biti malo bolja situacija, samo zbog činjenice da su u proteklom periodu ispražnjena skladišta u Evropi”, kazao je Pazurević.

Da je vrlo teška situacija u ovoj oblasti, saglasan je i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na takvo stanje.

“Nedavno nam je jedan naš partner za kojeg radimo javio da prekidamo saradnju, jer zatvaraju fabrike, dvije u Slovačkoj, jednu u Albaniji, jer nema prodaje obuće”, kazao je Umičević.

Kako je pojasnio, dok ne prestane sukob u Ukrajini, obućari iz Republike Srpske imaće velike probleme.

“Prodaja je stala kompletno, budući da mi u Njemačku izvozimo najviše, a oni su sada u najvećoj krizi”, kazao je Umičević i istakao da on misli da će se ova industrija ugasiti za pet-šest godina.

Pojasnio je da nema novih narudžbi, što je najveći problem ove grane.

Dodao je da je jako zabrinut šta će sve biti u narednim mjesecima.

Prema njegovim riječima, veoma je teško predvidjeti šta će se dešavati te istakao da privrednici iz ove grane na to ne mogu uticati.

Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Republike Srpske, kazala je da još nema naznaka za oporavak ove industrije.

“Smanjene su narudžbe, neka preduzeća čak su smanjila i broj radnika”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Ističe da će, poboljšanje situacije u ovoj grani privrede zavisiti od globalnih lanaca vrijednosti.

“Još nema naznaka poboljšanja. S obzirom na to da naše kompanije zavise od stranih preduzeća za koja rade usluge, odnosno lon poslove, ona prvenstveno zavise i od ponude i potražnje na stranom tržištu”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Nastavi čitati

Društvo

USPORAVANJE EKONOMIJE: Povećanje plata nije urodilo željenim rezultatom

Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.

Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.

“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.

Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.

Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.

Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.

Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.

Nastavi čitati

Aktuelno