Connect with us

Svijet

„KUBA JE SLJEDEĆA“: Tramp poslao jasnu poruku, iako nije precizirao koji mu je plan za tu zemlju

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, u govoru o vojnim uspjesima Sjedinjenih Američkih Država, da je “Kuba sljedeća”, iako nije precizirao šta planira da uradi sa tom ostrvskom državom.

Tramp je, tokom govora na investicionom forumu u Majamiju, u kojem je hvalio uspjehe američke vojne akcije u Venecueli i Iranu, rekao da je “izgradio sjajnu vojsku”, koja “ponekad mora da se koristi”, prenosi Rojters.

– Izgradio sam ovu sjajnu vojsku. Rekao sam – nikada nećete morati da je koristite. Ali ponekad morate da je koristite. I Kuba je, uzgred budi rečeno, sljedeća. Ali pretvarajte se da to nisam rekao – rekao je Tramp.

Iako Tramp nije precizirao šta tačno planira da uradi sa Kubom, ranije je često govorio da vjeruje da je vlada u Havani, koja se suočava sa teškom ekonomskom krizom, na ivici kolapsa.

Njegova administracija je posljednjih sedmica otvorila pregovore sa nekim predstavnicima kubanskog rukovodstva, a Tramp je nagovijestio da bi američka brza vojna akcija mogla biti moguća

Ekonomija Kube na ivici: Da li će Tramp iskoristiti krizu?
Kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel je ranije kazao da ta zemlja pregovara sa SAD, u pokušaju da izbjegne potencijalni vojni sukob.

Ekonomija Kube je pogođena poremećajima u uvozu nafte, na koju se ta zemlja oslanja za rad elektrana i transport.

Svijet

“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje

Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.

Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.

Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.

Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.

Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.

Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.

U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.

Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.

Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.

Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.

Nastavi čitati

Svijet

NISU BILI JEDNOGLASNI U HAGU, ALI PRESUDA JE DONESENA “Mjanmar počinio genocid”

Međunarodni sud pravde presudio je 19. novembra da je Mjanmar počinio genocid nad pripadnicima muslimanske manjine Rohindža tokom vojnih operacija na sjeveru savezne države Rakin 2017. godine.

Odluka je donesena sa devet glasova za i šest protiv. To je prvi put da je najviši sud Ujedinjenih nacija utvrdio da je jedna država počinila genocid, navodi UN.

Šta je sud utvrdio o nasilju iz 2017. godine?

Čitajući presudu, predsjednik suda Judži Ivasava rekao je da je Mjanmar počinio genocid nad Rohindžama na sjeveru Rakina i time prekršio obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je utvrdio da su snage bezbjednosti ubile hiljade civila, počinile rasprostranjeno seksualno nasilje, izvršile teška djela nasilja nad djecom i napadale ljude koji su bježali prema Bangladešu.

Mjanmar je tokom postupka tvrdio da je riječ o legitimnoj operaciji protiv pobunjenika. Sudije su odbacile tu odbranu i zaključile da su razmjere i način izvršenja nasilja ukazivali na “namjeru da se uništi znatan dio” zajednice Rohindža u Mjanmaru. U odvojenom glasanju, takođe sa devet glasova prema šest, sud je utvrdio da Mjanmar nije ispunio obavezu da spriječi genocid koji su počinili civili djelujući uz snage bezbjednosti. Utvrdio je i da država nije ispunila obavezu kažnjavanja genocida.

Šta Mjanmar mora da uradi poslije presude?

 

Sud je naložio Mjanmaru da bez odlaganja preduzme efikasne korake u istrazi protiv osumnjičenih počinilaca i omogući “bezbjedan, dobrovoljan i dostojanstven povratak” raseljenih Rohindža. Mjanmar mora da vrati izgubljenu imovinu ili da obezbijedi zamjenu za imovinu koja se ne može vratiti ili obnoviti. Presuda predviđa i fizičku i psihološku rehabilitaciju povrijeđenih.

 

Za štetu koja se ne može otkloniti povratom ili obnovom imovine predviđena je novčana naknada, o kojoj će sud odlučivati naknadno. Prema dostavljenom izvještaju, Mjanmar ima dvije godine da izvijesti sud o mjerama povrata i obnove. Taj rok nije potvrđen u dostupnom pisanom sažetku presude.

Zašto je presuda prva takve vrste?

Gambija je pokrenula postupak 2019. godine, nakon što je više od 700.000 Rohindža pobjeglo u susjedni Bangladeš. Prema podacima UN koje prenosi Rojters, u Bangladešu danas živi oko 1,2 miliona izbjeglica iz te zajednice, uglavnom u kampovima u oblasti Koks Bazar.

Međunarodni sud pravde ranije je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Srbija prekršila obavezu da ga spriječi. U predmetu Gambija protiv Mjanmara sud je prvi put utvrdio i odgovornost države za samo počinjenje genocida.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp iz aviona pozvao evropske lidere i kritikovao pomoć Ukrajini “PUTIN JE OZBILJAN”

Donald Tramp se iz predsjedničkog aviona uključio na sastanak evropskih lidera u Berlinu i kritikovao nastavak izdvajanja milijardi evra za Ukrajinu.

Američki predsjednik Donald Tramp uključio se telefonom iz predsjedničkog aviona „Air Force One“ na sastanak evropskih lidera u Berlinu, gdje je kritikovao nastavak izdvajanja milijardi evra za vojnu pomoć Ukrajini, objavio je Politiko, pozivajući se na četiri evropska zvaničnika upoznata sa razgovorom.

Trampov poziv uslijedio je samo nekoliko časova nakon njegovog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom u kineskom Šenženu.

Prema riječima trojice evropskih zvaničnika koji su za Politiko govorili pod uslovom anonimnosti, Tramp je učesnicima sastanka poručio da Putin ozbiljno pristupa mirovnim pregovorima o Ukrajini.

Istovremeno je izrazio snažno protivljenje nastavku evropskog finansiranja ukrajinske vojske. Dvojica izvora opisala su Trampovo obraćanje kao oštru tiradu protiv nastavka vojne pomoći Ukrajini.

Treći zvaničnik iznio je nešto drugačije viđenje razgovora, navodeći da je američki predsjednik prvenstveno govorio o velikim finansijskim uštedama koje bi mogle biti ostvarene završetkom rata

 

 

Za sada nije poznato da li je Tramp evropskim saveznicima postavio konkretne zahtjeve ili najavio promjenu američke politike prema Ukrajini.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Politika za komentar.

Njemačka novinska agencija DPA objavila je detalje neobičnog načina na koji se Tramp uključio na sastanak.

Prema informacijama iz krugova učesnika, američki predsjednik iz aviona je pozvao svog zeta i specijalnog izaslanika Džareda Kušnera, koji se nalazio u Berlinu.

 

 

Kušner je uključio zvučnik na mobilnom telefonu, a zvuk je dodatno pojačan mikrofonom kako bi Trampovo obraćanje mogli čuti svi prisutni.

U Berlinu se okupili predstavnici oko 40 zemalja

Sastanak u Berlinu organizovao je njemački kancelar Fridrih Merc, a okupio je predstavnike približno 40 država.

Riječ je o dosad najvećem okupljanju takozvane Koalicije voljnih, grupe zemalja koje nastoje da obezbijede dugoročnu vojnu i bezbjednosnu podršku Ukrajini.

Među učesnicima bili su francuski predsjednik Emanuel Makron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predstavnici drugih evropskih država.

Sjedinjene Američke Države predstavljali su Trampovi specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner. Jedna od glavnih tema bila je mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.

Evropski lideri željeli su i da saznaju o čemu je Tramp razgovarao sa Putinom i Sijem tokom susreta u Kini.

Merc: Nećemo dozvoliti novu Jaltu

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je nakon sastanka da Evropa neće prihvatiti mirovni sporazum o Ukrajini koji bi bio postignut bez učešća Kijeva i evropskih država.

„Pregovori mogu uspjeti samo ako Ukrajina i Evropa zajedno učestvuju u procesu. Format nalik Jalti neće donijeti mir“, izjavio je Merc.

Time je podsjetio na konferenciju održanu 1945. godine, kada su Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez i Velika Britanija dogovarali poslijeratno uređenje Evrope.

Merc je naglasio da će evropske zemlje nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno.

Susret Trampa, Putina i Sija u Kini opisao je prvenstveno kao priliku za zajedničko fotografisanje, dok je za berlinski sastanak rekao da je bio posvećen konkretnim mjerama pomoći Ukrajini.

Prije telefonskog uključivanja na sastanak u Berlinu, Tramp je u kineskom Šenženu razgovarao sa Putinom i Sijem o ratu u Ukrajini, nuklearnom naoružanju i međunarodnoj bezbjednosti.

Tokom susreta američki predsjednik nazvao je Putina prijateljem.

Uprkos velikim očekivanjima, trilateralni sastanak nije donio konkretan napredak ka okončanju rata.

U zajedničkoj deklaraciji tri države najavile su nastavak razgovora o smanjenju nuklearnih rizika, reformi Ujedinjenih nacija i povećanju snabdijevanja naftnim derivatima.

Evropski saveznici strahuju da bi Vašington mogao pokušati da postigne sporazum sa Moskvom bez njihovog direktnog učešća, posebno kada je riječ o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnom poretku u Evropi.

Ta zabrinutost dodatno je izražena nakon što je Trampova administracija značajno smanjila direktnu američku pomoć Ukrajini, dok su evropske države preuzele najveći dio finansiranja njene odbrane.

Trampove kritike evropskih izdvajanja za Kijev dodatno su otvorile pitanje buduće podrške Ukrajini, ali zasad nema potvrde da je tokom telefonskog razgovora najavio konkretne promjene američke politike.

Nastavi čitati

Aktuelno