Društvo
ŠTA NAS ČEKA? Gorivo u BiH može preći 4 KM, upozoravaju analitičari
Situacija na Bliskom istoku daleko je od smirivanja, a dalja eskalacija vodi ka sve većem pritisku na tržište nafte. Evropa još odolijeva ovoj krizi, ali cijene nafte su na istorijski visokim nivoima, što će neminovno dovesti do stagnacije u industriji, transportu i drugim povezanim granama
Ovo za „Glas Srpske“ kaže analitičar Vladimir Grujić, komentarišući aktuelna dešavanja na Bliskom istoku, kao i upozorenja da bi u narednom periodu, ukoliko se sukobi na relaciji SAD–Izrael–Iran intenziviraju ili potraju, moglo doći do nestašica goriva.
Na raspolaganju mehanizmi
Prema njegovim riječima, izvjesno je da će nastavak rata dovesti do poremećaja na tržištu naftnih derivata, ali prije nego što dođe do eventualnih nestašica, zemlje Evropske unije imaju na raspolaganju mehanizme kao što su strateške rezerve naftnih derivata i ograničenja količina po vozilu.
– Smatram da je moguće da pojedine pumpe ostanu bez goriva na kraći period, ali i da tako nešto neće biti slučaj još neko vrijeme, ukoliko se ne bude stvarala panika i time dodatno vršio pritisak na lance snabdijevanja. Što se tiče BiH, situacija je za sada stabilna. Iako je Srbija obustavila isporuke za izvoz, domaći uvoznici još uvijek podmiruju potrebe preko dobavljača iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Rafinerije racionalizuju isporuke i smanjuju raspoložive količine, ali krajnji potrošači još uvijek neće osjećati te logističke probleme. Goriva će biti na pumpama. Apsurd trenutne krize je što je, zbog slabe industrijske aktivnosti, BiH relativno malo tržište u evropskim okvirima, tako da se potrebne količine mogu bez većih problema nabaviti – istakao je Grujić.
Paralele sa sedamdesetim
Sve su učestalija upozorenja da bi Evropa već u aprilu i maju mogla da se suoči sa ozbiljnom nestašicom goriva, što otvara pitanje koliko je region spreman na novi energetski šok. Ukoliko do poremećaja zaista dođe, posljedice se neće zaustaviti na granicama Evropske unije – tržište BiH, koje je gotovo u potpunosti oslonjeno na uvoz derivata, vrlo brzo bi osjetilo udar kroz rast cijena, moguće nestašice i snažan pritisak na privredu i životni standard.
Rast cijena nafte i sve izraženija energetska nestabilnost ponovo stavljaju Evropu u fokus globalnih ekonomskih rizika, uz jasne paralele sa naftnim šokovima iz 1973. i 1979. godine. Tada su ograničenja proizvodnje i izvoza od strane OPEK-a izazvala nagli skok cijena, pad industrijske aktivnosti i snažan inflatorni talas koji je pogodio gotovo sve razvijene ekonomije. Problem nije samo u količinama sirove nafte, već i u ograničenim rafinerijskim kapacitetima, kao i u sve složenijoj logistici snabdijevanja. Ukoliko dođe do prekida u nekom od ključnih lanaca, efekat se brzo preliva na cijelo tržište. BiH je u tom sistemu sigurno jedna od najranjivijih karika, jer nema značajne rezerve niti alternativne pravce snabdijevanja, već zavisi od onoga što stigne sa evropskog tržišta. U tom kontekstu, mogući su i najcrnji scenariji.
Crni scenario
U takvom scenariju, cijena nafte bi, prema pojedinim procjenama, mogla skočiti i do 150–200 dolara po barelu. To bi direktno dovelo do rasta cijena goriva u Evropi za 40 do 70 odsto u kratkom roku, a u BiH bi cijene na pumpama mogle preći četiri marke po litru. U najcrnjem scenariju, dizel bi se mogao kretati u rasponu od četiri do 4,5 KM po litru, dok bi benzin pratio sličan trend, što bi predstavljalo apsolutni istorijski maksimum i snažan udar na potrošače.
Takav skok ne bi bio samo kratkoročan šok, već bi pokrenuo širi talas poskupljenja. Najprije bi bio pogođen transport, jer je direktno vezan za cijenu goriva. Poskupljenje prevoza od 30 do 50 odsto povuklo bi rast cijena hrane, građevinskog materijala i svih ostalih proizvoda. Industrija bi se suočila sa rastom troškova i padom konkurentnosti, što bi u pojedinim sektorima moglo dovesti do smanjenja proizvodnje. Poljoprivreda bi trpjela dvostruki udar – skuplji dizel i rast cijena đubriva – pa bi ukupni troškovi proizvodnje mogli porasti i do 25 odsto.
Šta ako barel bude koštao 200 dolara
Zabrinjava i činjenica da u Vašingtonu modeliraju scenario u kojem cijena sirove nafte dostiže čak 200 dolara po barelu, kako bi se sagledale potencijalne posljedice po američku ekonomiju. Analitičari su već početkom marta počeli da govore o mogućnosti rasta cijene nafte tipa „brent“ na čak 200 dolara, kada je postalo jasno da rat na Bliskom istoku neće biti kratkotrajan. U takvom, najcrnjem scenariju, uticaj na globalnu ekonomiju bio bi razoran, pri čemu bi zemlje u razvoju pretrpjele najveći udar zbog ograničenih finansijskih rezervi. Ipak, ni razvijene ekonomije ne bi bile pošteđene – posebno evropske.
Prelivanje krize
Dodatni razlog za zabrinutost jeste činjenica da pojedine azijske zemlje, poput Pakistana, Šri Lanke i Bangladeša, već prolaze kroz ozbiljne nestašice goriva, uz redove na pumpama, ograničenja u prodaji i poremećaje u transportu. Ovi primjeri pokazuju koliko brzo globalni energetski šok može da se prelije u svakodnevni život. Ukoliko se rat na Bliskom istoku nastavi ili dodatno eskalira, sličan scenario bi se mogao prenijeti i na evropsko tržište, sa još izraženijim posljedicama.
Sve više upozorenja o nestašicama u narednim mjesecima dolazi i od velikih evropskih naftnih kompanija, ekonomskih stručnjaka, ali i pojedinih evropskih političara. Iskustva iz prošlosti pokazuju da ovakvi ekonomski šokovi često prerastaju u društvene krize. Sedamdesetih godina energetska nestabilnost dovela je do inflacije, pada standarda i protesta širom Evrope. Danas, u uslovima već postojećeg pritiska na kućne budžete, rizik od sličnog scenarija nije zanemariv – od panične kupovine i nestašica do protesta i blokada saobraćaja.
Privreda na izdisaju
Da kriza nije samo teorijska, pokazuju i primjeri iz Evrope. Njemačka bilježi pad industrijske aktivnosti zbog skupe energije, dok Velika Britanija ima sporadične epizode nestašica goriva i redove na pumpama. U Francuskoj su rast cijena goriva pratili masovni protesti, a u Italiji i Španiji štrajkovi transportnog sektora doveli su do poremećaja u snabdijevanju.
Dodatnu neizvjesnost unose i potezi pojedinih država koje pokušavaju da zaštite domaće tržište. Tako je Slovačka uvela različite cijene dizela za domaće i strane vozače, što je izazvalo reakciju Evropske komisije, koja je upozorila da takve mjere narušavaju pravila jedinstvenog tržišta. Ovo pokazuje da bi u uslovima krize moglo doći do neusklađenih poteza i dodatnih poremećaja.
Signal za uzbunu
Ukoliko se najavljeni rizici obistine, Evropa bi se mogla suočiti sa najozbiljnijim energetskim šokom u posljednjih nekoliko decenija. Za BiH to ne bi bila samo spoljna kriza, već direktan unutrašnji problem – od cijena goriva i hrane do stabilnosti privrede i socijalnog mira.
Upravo zato sve više upozorenja o nestašicama u narednim mjesecima treba posmatrati kao signal za ozbiljnu pripremu na scenario koji više nije nezamisliv. Kriza i sve veći strahovi ponovo su pokrenuli rasprave unutar Evropske unije o mogućem povratku na ruske energente. Međutim, jedina preostala značajna ruta, naftovod Družba preko Ukrajine, prekinuta je od strane vlasti u Kijevu. Čak i da je u funkciji, izjave predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ne ostavljaju mnogo prostora za promjene, jer ona smatra da bi povratak na rusku naftu bio velika greška. Pitanje je šta bi o svemu rekli građani Evropske unije.
Iz Moskve, pak, poručuju da će Brisel na kraju ipak morati da traži pomoć od Rusije kako bi izašao iz sadašnje situacije.
Prazne se skladišta
Cijene gasa u Evropi porasle su za oko 70 odsto, dok su skladišta gasa na niskim nivoima, što, uz poremećaje u snabdijevanju, inflaciju i očekivanja zaoštravanja monetarne politike ECB, pojačava strah od ponavljanja energetske krize iz 2022. godine. Evropa u krizu ulazi ranjiva – skladišta gasa su popunjena oko 28,4 odsto, znatno ispod prošlogodišnjeg nivoa i višegodišnjeg prosjeka. Nemačka (22,3), Francuska (22,1) i posebno Holandija (šest odsto) nalaze se među najugroženijima.
Glas Srpske
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Stižu nam prave jesenje temperature, moguć i koji pljusak
Promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme uz povremenu kišu očekuje se 21. septembra u Republici Srpskoj, dok će od utorka uslijediti zahlađenje, uz svježija jutra i temperature koje će se u višim predjelima spuštati do četiri stepena Celzijusa.
Kako najavljuju meteorolozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, sutra se očekuje promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane intrevale, ponegdje tokom dana biće i prolazne kiše ili kratkotrajnog pljuska.
“U Hercegovini će biti više sunca uz povremene oblačne periode, dok će uveče biti vjetrovito, uz jake udare bure. Uveče se očekuje postepeno razvedravanje sa sjevera.
Vjetar će biti slab do umjeren, u drugom dijelu dana uz pojačane udare, sjevernih smjerova. Na jugu će duvati umjerena, uveče i jaka bura.
Minimalna temperatura vazduha biće od 11 do 17 stepeni, u višim predjelima oko osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha biće od 21 do 26 stepeni, na jugu do 31, a u višim predjelima oko 19 stepeni”, naveli su oni
Društvo
VIŠE OD 60.000 KM ZA DOGAĐAJ U ZALUŽANIMA – ko je odlučivao o novcu?
Dodatna pitanja o načinu raspolaganja javnim novcem otvaraju i organizacija auto-trka na Krčmaricama, kao i manifestacija održana na Automotodromu Zalužani, za koju je, prema informacijama kojima raspolažemo, izdvojeno više od 60.000 KM.
Kao pokrovitelj događaja navodi se Kabinet predsjednika Republike Srpske.
Posebnu pažnju privlači program održan na Zalužanima, gdje je 18. septembra 2026. godine, u okviru obilježavanja 18 godina Sportsko-auto i karting saveza Republike Srpske, bio najavljen koncert pjevačice Aleksandre Mladenović.
Sama činjenica da je određeni događaj finansiran javnim sredstvima ne znači da je došlo do nepravilnosti. Međutim, kada je riječ o desetinama hiljada maraka, javnost ima opravdan interes da zna na osnovu kojih kriterijuma su sredstva odobrena, ko je donio odluku i kome je novac isplaćen.
Ključno pitanje: gdje je završio novac?
Upravo zato nije dovoljno samo navesti iznos ili pokrovitelja.
Potrebno je objaviti kompletnu dokumentaciju koja bi pokazala:
odluku o odobravanju sredstava;
ugovor sa organizatorom;
specifikaciju planiranih troškova;
račune i fakture;
podatke o izvršenim uplatama;
završni izvještaj o utrošku novca.
Posebno je važno razjasniti da li su sredstva iz budžeta institucije predsjednika Republike Srpske korištena isključivo za sportske i programske aktivnosti navedene u projektu ili su finansirani i drugi sadržaji.
Pitanje je tim značajnije ukoliko se u okviru istog događaja organizuju sadržaji koji nisu direktno povezani sa sportskim takmičenjem.
Kako je SAKS RS finansiran i kakva je njegova veza sa AMS RS?
Dodatna pitanja otvara način na koji Sportski auto i karting savez Republike Srpske dolazi do sredstava namijenjenih za razvoj sporta, organizaciju takmičenja, nabavku opreme i podršku sportskim kolektivima.
SAKS RS je registrovana organizacija koja okuplja auto i karting klubove i organizuje takmičenja u različitim disciplinama. Na zvaničnoj stranici Saveza objavljeni su kalendar takmičenja, pravilnici i podaci o njegovim aktivnostima.
Javno dostupni registracioni podaci navode da je Sportski auto i karting savez Republike Srpske osnovan 27. februara 2008. godine i da ima sjedište u Banjoj Luci.
Istovremeno, otvara se pitanje odnosa između SAKS-a RS i Auto-moto saveza Republike Srpske, posebno kada je riječ o finansiranju auto-sporta i tokovima novca koji potiče iz javnih ili zakonom propisanih naknada.
To pitanje zahtijeva uvid u finansijske izvještaje, odluke o transferima i ugovore između povezanih organizacija.
U priči se pojavljuje i ime Marija Đurana
U cijeloj priči posebno se nameće pitanje uloge Marija Đurana.
Prema informacijama kojima raspolažemo, njegovo ime se pojavljuje u strukturi Sportskog auto i karting saveza Republike Srpske, zajedno sa Nikolom Lolićem, Zoranom Dobrićem i Sašom Vujasinom.
Ukoliko se potvrde navedene funkcije, potrebno je odgovoriti i na pitanje kakva je njihova konkretna uloga u odlučivanju o finansijama, organizaciji događaja i raspodjeli sredstava.
To samo po sebi nije dokaz nepravilnosti, ali jeste razlog da se objavi potpuna dokumentacija o načinu upravljanja novcem.
Četiri pitanja na koja javnost očekuje odgovor
Iz dostupnih informacija proizlazi nekoliko pitanja koja se mogu provjeriti isključivo kroz zvaničnu dokumentaciju:
Prvo: Da li i u kom obimu Auto-moto savez Republike Srpske finansira ili podržava Sportski auto i karting savez Republike Srpske?
Drugo: Da li se sredstva iz institucije predsjednika Republike Srpske usmjeravaju SAKS-u RS i po kojim kriterijumima?
Treće: Ko je donio odluke o finansiranju događaja na Zalužanima i Krčmaricama?
Četvrto: Da li su sva odobrena sredstva pravdana računima i izvještajima o realizaciji projekta?
Odgovori na ova pitanja mogli bi pokazati da li je riječ o redovnom finansiranju sportskih aktivnosti ili postoje elementi koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.
„6,3 miliona prihoda i 908 KM dobiti“ – brojke moraju biti potkrijepljene dokumentima
Posebnu pažnju zaslužuju navodi o finansijskom poslovanju Auto-moto saveza Republike Srpske.
Prema podacima koji su nam dostavljeni, AMS RS je ostvarivao višemilionske prihode, dok je iskazana dobit bila svega nekoliko stotina maraka. Međutim, prije objavljivanja konkretnih iznosa poput 6,3 miliona KM prihoda i 908 KM dobiti potrebno je precizno navesti godinu na koju se podaci odnose i dokument iz kojeg su preuzeti.
Isto važi i za navode o hipotekama, imovini, rashodima i nalazima revizora.
Bez objavljivanja bilansa, revizorskog izvještaja ili drugog primarnog dokumenta, te brojke ne bi trebalo predstavljati kao konačan dokaz bilo kakve zloupotrebe.
Javna sredstva traže javne odgovore
Ono što se može jasno postaviti kao javni interes jeste pitanje transparentnosti.
Ako su sredstva građana korištena za organizaciju sportskih događaja, javnost ima pravo da zna koliko je novca izdvojeno, kome je uplaćen, na osnovu kojeg dokumenta i za koju konkretnu namjenu.
Isto tako, ako postoje finansijske veze između različitih organizacija koje učestvuju u raspodjeli ili realizaciji tih sredstava, one bi trebalo da budu vidljive iz zvaničnih dokumenata.
Zato bi objavljivanje kompletne finansijske dokumentacije predstavljalo najjednostavniji način da se otklone dileme – ili potvrde pitanja koja se već pojavljuju u javnosti.
Ovo istraživanje time ne završava. Naprotiv, dokumenti o finansiranju auto-sporta, odlukama o dodjeli javnog novca i odnosima između organizacija mogu dati mnogo precizniji odgovor od političkih optužbi i međusobnih prozivki.
Društvo
650.000 KM I 1.500 OVACA: Zadruga bliska SNSD-u dobila pola miliona KM, NOVAC STIGAO IZ JAVNIH FONDOVA
Poljoprivredna zadruga “TDST” osnovana je mjesec dana ranije prije nego će putem Agencije za agrarna plaćanja od Vlade Republike Srpske dobiti pola miliona maraka. Osnivači su bliski SNSD-u. Zadruga je raspisala poziv za dodjelu ovaca.
Stanišić, Ćosić i Škipina obezbijedili dodatna sredstva i preuzeli zasluge za pokretanje inicijative. Stanišić kaže da je zadruga osnovana sa ciljem realizacije projekta u oblasti poljiprivrede, te da je ispunila uslove.
Narodni poslanik Aco Stanišić (SNSD) nedavno se pohvalio na društvenim mrežama da je zajedno sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem i kolegom Damjanom Škipinom pokrenuo inicijativu dodjele ovaca s ciljem jačanja stočarstva i podrške poljoprivrednim proizvođačima sa područja Sarajevsko- romanijske regije.
“Podršci su se priključili Grad Istočno Sarajevo i ODS ‘Elektrodistribucija’ ad Pale kao društveno odgovorno preduzeće, te su zajedno sa Vladom Republike Srpske obezbijedili sredstva u iznosu od 650.000 KM za realizaciju ovog značajnog projekta”, napisao je Stanišić.
Kroz ovaj projekat biće obezbijeđeno najmanje 1.500 ovaca za stanovnike sa područja Istočnog Sarajeva.
Tačnije, na javni poziv, raspisan prije par dana, mogu se javiti samo stanovnici Pala, Istočnog Novog Sarajeva i Istočnog Starog Grada koji ispunjavaju navedene uslove.
Projekat realizuje poljoprivredna zadruga “TDST” Istočno Sarajevo.
Zanimljivo je da je narodni poslanik naknadno izmijenio objavu na društvenim mrežama. Najprije je napisao da je raspisan “javni poziv za dodjelu novca”, a kasnije izmijenio u “dodjelu ovaca”.
Ovo je bio i povod da mu iz PSS-a Pale napišu da u stvari nije greška i da “jezik hoće pravo”, napominjući da novac građana nije novac SNSD-a.
Osim toga, pogrešno je bio napisan i naziv poljoprivredne zadruge, pa je umjesto “TDST” pisalo “DST”.
Pomenuti projekat je na društvenim mrežama najavio i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.
Ko su osnivači Poljoprivredne zadruge “TDST”?
Puni naziv pravnog lica koji je nosilac projekta raspodjele ovaca je Poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” p.o.
Zadruge je osnovana 9. jula ove godine.
Već u avgustu Vlada Republike Srpske im je odobrila pola miliona maraka na ime ostvarivanja prava na podsticajna sredstva za podršku razvoju kooperantske mreže.
Riječ je o subvencijama za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela u okviru Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.
Osnivači poljoprivredne zadruge koja je privatna svojina su većinom članovi SNSD-a.
Među njima je Ognjen Sladoje, aktuelni šef kabineta gradonačelnika Ljubiše Ćosića.
Sladoje je i vlasnik privatne firme koja je svojevremeno direktnim sporazumima dobijala poslove od opštine Istočno Novo Sarajevo na čijem čelu je SNSD-ov Jovan Katić.
Sladoje se još uvijek navodi i kao direktor firme u vlasništvu njegovog brata Miljana Sladoja, odbornika SNSD-a.
I ova firma je dobijala poslove od SNSD-ovih (grado)načelnika, o čemu je naš portal ranije pisao.
Još jedno ime koje se nalazi među osnivačima je Đorđe Stupar, koji je prema medijskim natpisima savjetnik u kabinetu gradonačelnika Ljubiše Ćosića.
Direktor Poljoprivredne zadruge “ TDST” je Miloš Dangić, aktivni član Mladih socijaldemokrata.
Jesu li institucije postale privatno vlasništvo?
Ova privatna zadruga SNSD-ovih članova i simpatizera koja je raspisala javni poziv za dodjelu ovaca registrovana je na adresi administrativnog centra Grada Istočno Sarajevo.
Štaviše, na javnom pozivu je naznačeno da se prijave predaju na adresi Grada, sa naznakom da su za poljoprivrednu zadrugu.
Kako su osobe bliske SNSD-u osnovale privatnu zadrugu na adresi Grada preko koje će dijeliti novac, kako je ova zadruga ekspresno dobila subvencije Vlade Republike Srpske pitali smo Stanišića i Škipinu koji su ponovo kandidati za narodne poslanike ispred SNSD-a.
Aco Stanišić za SPIN Info kaže da je zajedno sa gradonačelnikom Ljubišom Čosićem i kolegom narodnim poslanikom Damjanom Škipinom, održao sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem na kojem su pokrenuli inicijative za niz projekata i investicija među kojima je i ova.
Stanišić napominje da su sredstva odobrena zaključkom Vlade Republike Srpske.
“ Smatram da sama činjenica da je Zadruga osnovana mjesec dana prije odobravanja sredstava ne predstavlja dokaz bilo kakve nepravilnosti, posebno ako je ona, a koliko mi je poznato jeste, osnovana sa ciljem realizacije projekata u oblasti poljoprivrede i ako je ispunila uslove koje su nadležne institucije postavile. Datum osnivanja sam po sebi nije i ne može biti dokaz da je nešto sporno”, kaže Stanišić koji nas je uputio na Vladu Republike Srpske.
Odgovore o tome kako je ova poljoprivredna zadruga ispunila uslove za subvencije Vlade čekamo i od Agencije za agrarna plaćanja iz koje su obećali dostaviti odgovore i koji će svakako biti objavljeni.
Kako su došli na ideju osnivanja zadruge i raspisivanja javnog poziva za dodjelu ovaca, pitali smo i dio osnivača poljoprivredne zadruge. Odgovore još uvijek čekamo, kao i od poslanika Škipine.
“Tradicijom do sigurnog tržišta” već postoji
Već drugu godinu u Istočnom Sarajevu se održava festival tradicionalnih proizvoda, rukotvorina i drugih radinosti istoimenog naziva.
Iako se na prvu činilo da je riječ o sličnom projektu, poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” nije povezana sa festivalom “Tradicijom do sigurnog tržišta”.
Zbog čega je odabran isti naziv ostaje nepoznanica.
Sajam organizuje Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo, a finansira ga Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske.
Tačnije, ministarstvo pokriva 70 % troškova projekta , bez PDV-a. U ovom slučaju Gradskoj razvojnoj agenciji je odobreno nešto više od 20.000 KM, što je u razgovoru za SPIN Info potvrdila i direktorka agencije Anja Krsmanović.
Direktorku smo upoznali sa informacijom da je na adresi Grada osnovana poljoprivredna zadruga sa identičnim nazivom kao sajam koji organizuju.
No, nije znala nista o tome.
“ Zaista ništa ne znam. Znam samo šta radi Gradska razvojna agencija…….Mi imamo rješenje, dakle Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo u partnerstvu Grada, RAIS i u ovom slučaju opština Sokolac, organizuju festival Tradicijom do sigurnog tržišta”, kaže direktorka Krsmanović.
Podsjećamo, narodni poslanik Aco Stanišić je nedavno dijelio i kokoške. Tačnije, Elektrodistribucija Pale donirala je Gradu Istočno Sarajevo sredstva u iznosu od 100.000 KM za nabavku koka nosilja. Odluku je potpisao predsjednik Nadzornog odbora Elektrodistribucije Pale Branko Koroman koji je ujedno predsjednik Skupštine opštine Pale, ali i stranački kolega direktora Elektrodistribucije Ace Stanišića.
Kada je riječ o dodjeli ovaca napomenuto je da je namjera da kroz povrat grla podrška bude održiva i da se iz godine u godinu širi na nova domaćinstva radi povećanje stočnog fonda i razvoja ovčarstva na ovom području.
-
Politika3 dana agoTEROR IZBORNE MAŠINE U PRIJEDORU! SNSD od Gradske uprave i javnih preduzeća napravio logore, radnicima se preti otkazom ako ne donesu 20 „sigurnih” glasova!
-
Politika3 dana agoSMOTRA PRAZNIH STOLICA I TOTALNI DEBAKL! Vukanović na blogu besramno laže o “VELIČANSTVENIM TRIBINAMA”! (FOTO)
-
Politika3 dana ago„TI SI KAO MOJE DIJETE“: Stanivuković na pijaci u Tesliću dobio riječi podrške – „Čovjek si jer smiješ među narod“
-
Društvo3 dana agoBANKARI I TOP 10 NOTARA U SRPSKOJ ZARADILI VIŠE OD 270 MILIONA KM: Milionska dobit dok građani plaćaju sve skuplje usluge
-
Politika3 dana agoMASKARADA JE ZAVRŠENA! Vučkovac o lažnim spasiocima iz vlasti “Otimate narodni novac, a sad pred izbore grmite o promjenama — PAKUJTE KOFERE!”
-
Svijet3 dana agoMELONI UPOZORAVA: Putin traži eskalaciju sa Evropom
-
Politika2 dana agoOVO ĆE OBRADOVATI HILJADE PORODICA: Stanivuković poručio — Kao budući premijer uvodim 13. penziju!
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ U ISTOČNOM SARAJEVU: „Ne možemo prihvatiti da Muzej stvaralaca Republike Srpske ostane samo obećanje“
