Connect with us

Politika

Kako Južna interkonekcija utiče na odnose SAD I EU?

Južna gasna interkonekcija je projekat o kojem se govori već nekoliko godina, ali tek dolaskom administracije Donalda Trampa, predsjednika Amerike, stvari su se pomjerile s mrtve tačke.

Podsjećanja radi, projekt je prvobitno trebalo da finansira EU, ali je zbog isteka roka za finansiranje energetskih projekata na fosilno gorivo odustala od toga. Kada su bliski Trampovi saradnici odlučili da finansiraju projekt iz vlastitih izvora, Ambasada SAD je izvršila pritisak na hrvatske i bošnjačke aktere i došlo je do usvajanja novog zakona u FBiH, koji je otvorio put za realizaciju.

Fokus EU na obnovljivu energiju
Međutim, ono o čemu smo mi pisali već u februaru je da je EU podsjetila BiH na njene evropske obaveze koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Reformske agende i drugih dokumenata, a to je da je fokus EU na obnovljivoj energiji, a da gasni projekti u BiH, ako se sprovode, moraju da budu usklađeni s Trećim energetskim paketom.

Neki mediji u BiH su ovo podsjećanje EU protumačili kao upozorenje, a ide se čak i dotle da se tvrdi da bi Brisel i Vašington mogli ući u sukob zbog projekta čija vrijednost, čak i u najoptimističnijoj varijanti, ne prelazi vrijednost tri ili četiri američka borbena aviona najnovije generacije.

Drama puno manjeg obima nego što se prikazuje
Iza scene u neformalnim razgovorima koje smo proteklih sedmica vodili i s evropskim i s američkim diplomatama može se zaključiti da je drama puno manjeg obima nego što bi se mogao steći utisak u javnosti, ali je tačno da bi EU reagovala ako bi ovaj projekt kršio evropske standarde, koji prije svega predviđaju odvajanje operatera gasovoda od snabdjevača, garanciju pristupa trećoj strani na osnovu istih uslova za sve i prilagođavanje evropskoj Zelenoj agendi, na primjer kroz omogućavanje da gasovod sutra može prenositi i zeleni hidrogen.

Projekt usklađen s EU standardima
Prema informacijama koje imamo, Amerikanci namjeravaju da gasovod bude usklađen sa svim evropskim propisima. Kako nam je objašnjeno, smisao gasovoda dobiće puni značaj tek kada bude uklopljen u širu evropsku mrežu gasovoda, a to se može ostvariti jedino ako je gasovod kompatibilan s evropskim standardima. Eksplicitno nam je rečeno da “Energoinvest” ostaje primarni dobavljač gasa za FBiH i da se tu ništa neće promijeniti.

Problem bi bio i za investitora, odnosno pravnu sigurnost investicije u narednim decenijama, ako bi se otvorio potencijalni pravni spor s EU oko načina korištenja ovog objekta.

Odgovor EU
Iz zvaničnog odgovora Delegacije EU od februara jasno se vidi koje su intencije Brisela kada je u pitanju ovaj projekat. EU želi da što više energije proizvodi kod kuće kako bi bila manje ovisna o globalnim poremećajima, kao što je sada slučaj u vezi s Ormuskim moreuzom. To je osnovni razlog zašto EU ne želi da finansira ili učestvuje u izgradnji američkih gasnih projekata, s obzirom na to da je fokus na prelazak na obnovljive izvore energije.

“Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Osim što je važan element procesa pristupanja EU, za Bosnu i Hercegovinu ovo takođe predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti”, naglasili su oni u odgovoru “Nezavisnim”.

Pojasnili su da postoji još jedan bitan razlog za odustajanje od izgradnje infrastrukture za fosilna goriva.

“Važnost prelaska na čistu energiju ogleda se i u Mehanizmu EU za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM). Kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljenika suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi ekonomija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna, zemlja će morati smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju”, pojasnili su nam.

Ako je tačno ono što smo čuli od američkih izvora, problema neće biti jer će gasovod biti dostupan svim zainteresovanim stranama. Za BiH bi problem eventualno mogao jedino nastati ako bi se u potpunosti fokusirala na gas i zanemarila zelene izvore energije, umjesto da gas iz Južne interkonekcije tretira kao prelazno gorivo koje će se koristiti u narednih nekoliko decenija, dok se ne završi puna zelena tranzicija.

Politika

POTPUNI KOLAPS NA PRUGAMA! Željeznicama RS prijeti bezdan od 75 miliona KM, radnici ostaju bez posla

“Željeznice Republike Srpske” u naredne tri godine očekuju gubitak od 75,44 miliona KM, dok istovremeno ostaju bez radnika zbog niskih plata, a nove poslove ugovaraju od mjeseca do mjeseca, bez garancije da će se transporti nastaviti.

Uprava pokušava da nadoknadi gubitak poslova nakon prestanka prevoza za Željezaru Zenica i Koksaru Lukavac, ali novi transporti zasad ne osiguravaju kontinuitet poslovanja.

Željeznice RS ostaju bez radnika zbog niskih plata

Krajem avgusta ŽRS su dobile saglasnost Vlade Republike Srpske za prijem do 30 novih radnika, ali ta kvota još nije popunjena, dok se istovremeno nastavlja smanjenje broja zaposlenih.

Prema riječima Dragana Peulića, predsjednika Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS, broj radnika od početka godine smanjen je za oko 90 do 100, a jedan od razloga za odlazak zaposlenih, osim penzionisanja, jesu i niske plate.

“Ljudi konstantno napuštaju ‘Željeznice Republike Srpske’ zbog malih, odnosno niskih plata. Kada je riječ o prijemu novih radnika, za koje je Vlada dala odobrenje za oko 30 radnika, još nismo dobili precizan odgovor na kojim radnim mjestima su oni potrebni. Postoje sekcije, poput banjalučke, gdje je potreban prijem radnika, ali nam nije rečeno koliko je ljudi potrebno i na konkretno kojim radnim mjestima”, naveo je Peulić.

Prema njegovim riječima, odobren je prijem 30 izvršnih radnika na određeno vrijeme, ali potrebe za radnicima na konkretnim radnim mjestima još nisu precizirane.

Novi transporti ne mogu nadoknaditi izgubljene poslove

Kada je riječ o poslovanju, Peulić je naveo da uprava pokušava da pronađe nove poslove i transporte kako bi nadoknadila gubitke nakon prestanka prevoza za Željezaru Zenica i Koksaru Lukavac.

Uvedeni su novi transporti, među kojima su prevoz žice, mazuta i goriva, a pojedine vrste prevoza bilježe rast. Ipak, to nije dovoljno da se nadoknadi izgubljeni obim posla.

“Bilježi se povećanje pojedinih vrsta prevoza, ali se time ne može u potpunosti nadoknaditi gubitak koji smo imali zbog prestanka prevoza za Željezaru. Taj transport činio je značajan dio ukupnog obima posla”, kazao je Peulić.

Dodao je da je ranije objavljeno da je od početka godine broj radnika smanjen za oko 70, ali da je, prema njegovoj procjeni, taj broj sada porastao na oko 90 do 100.

“Dio ljudi odlazi u penziju, ali ima i onih koji napuštaju preduzeće”, rekao je Peulić.

Poslovi se ugovaraju od mjeseca do mjeseca
Dragan Zelenković, vršilac dužnosti direktora ŽRS, rekao je da je situacija nešto bolja nego u prethodnom periodu, ali da novi poslovi još nemaju kontinuitet.

“Ti poslovi su još ad hok, bez kontinuiteta, ugovaraju se od mjeseca do mjeseca, tako da ne možemo sa sigurnošću planirati obim posla za naredna tri mjeseca”, rekao je Zelenković.

Govoreći o broju zaposlenih, Zelenković je potvrdio da je odobren prijem do 30 radnika, ali da predviđena kvota još nije popunjena.

Dodao je da zaposleni uglavnom odlaze u penziju, što je posljedica nepovoljne starosne strukture, te da u prethodnom periodu nije bilo više od 15 sporazumnih raskida ugovora o radu.

Gubitak ŽRS u tri godine premašuje 75 miliona KM
Prema projekcijama uprave, “Željeznice RS” u periodu od 2026. do 2028. godine očekuju ukupni gubitak od 75,44 miliona KM.

Planom poslovanja predviđeno je da gubitak u 2026. godini iznosi 20,09 miliona KM, dok bi naredne godine on trebalo da poraste na 27,94 miliona KM. Za 2028. godinu planiran je negativan finansijski rezultat od 27,41 milion KM.

Trogodišnji plan poslovanja naći će se među materijalima za sjednicu Skupštine akcionara ŽRS, zakazanu za kraj oktobra u Doboju.

Jedan od značajnijih finansijskih tereta predstavljaju troškovi zaposlenih. Za plate, naknade plata i ostale lične rashode u 2026. godini planirano je oko 52 miliona KM, što čini približno polovinu ukupnih troškova preduzeća.

Značajan izdatak predstavlja i amortizacija, koja prema planu poslovanja učestvuje sa oko 17 odsto u ukupnim rashodima. Za ove troškove u 2026. godini predviđeno je 18 miliona KM.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Politika

VRATITI SLOBODU I DOSTOJANSTVO! Vukomanović “Skupština mora da nadzire vlast, a ne da joj služi!”

Povodom 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske, šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović poručila je da ovaj jubilej obavezuje na poštovanje institucije, ali i na istinu o odnosu vlasti prema njoj.

– Narodna skupština Republike Srpske je kroz istoriju donosila odluke od presudnog značaja za Republiku Srpsku. Njena je obaveza da i danas služi narodu i čuva interese Republike, a ne interese pojedinaca. Institucije se ne čuvaju samo imenom, zgradom i svečanim sjednicama, već vjernošću svrsi zbog koje su nastale – istakla je Vukomanovićeva.

Ona je naglasila da je vlast koja je Skupštinu podredila svojoj volji, a njen autoritet koristila za stranačke interese, zaboravila da joj je povjereno upravljanje, a ne vlasništvo nad Republikom Srpskom.

– Istorija nas uči da se moć pojedinaca završava, ali posljedice slabljenja institucija ostaju generacijama. Zato ovaj jubilej mora biti i obaveza da Narodnoj skupštini Republike Srpske vratimo slobodu da odlučuje, snagu da nadzire vlast i dostojanstvo da govori u ime naroda. U ime Kluba poslanika PDP-a i svoje lično ime čestitam 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske – poručila je Vukomanovićeva.

Nastavi čitati

Politika

OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE! Partijski paraziti i dalje gutaju milione u JAVNOM SEKTORU!

Višegodišnje najave najviših zvaničnika Republike Srpske o obračunu sa takozvanim „neradnicima“ i stranačkim zapošljavanjem u javnom sektoru i dalje ostaju bez konkretnih rezultata, dok pokazatelji u javnim preduzećima ukazuju na tešku finansijsku situaciju.

Uprkos tome što je još 2022. godine najavljivano uklanjanje lica koja primaju plate, a ne dolaze na posao, do danas je otkaz dobilo tek dvadesetak zaposlenih u javnom sektoru.

Slične najave ponavljale su se i u narednom periodu, uključujući i upozorenja na višemilionske stimulativne otpremnine u „Elektroprivredi Republike Srpske“, nakon kojih je uslijedio nov prijem radnika, kao i na nepravilnosti u preduzećima poput „Šuma Republike Srpske“ i Mješovitog holdinga „ERS“.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović ocjenjuje da su višekratna obećanja zvaničnika o sankcionisanju nepravilnosti u javnim preduzećima ostala bez realizacije.

„Svaki put kada se najavi obračun sa neradnicima ili odgovornost za nepravilnosti u javnim preduzećima, na kraju ne bude ništa. Vlast godinama gradi sistem stranačkog zapošljavanja koji služi za očuvanje političkih pozicija, dok javna preduzeća i institucije trpe ogromne gubitke“, navela je Vukomanovićeva.

Prema njenim riječima, stranačka zapošljavanja nastavljena su i uoči posljednjih izbora, čime se nastavlja praksa opterećivanja javnog sektora i preduzeća koja se nalaze u izuzetno teškom finansijskom položaju.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno