Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković osvrnuo se na izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, ocjenjujući da je njena formulacija iz intervjua otvorila ozbiljna pitanja o dosadašnjem stavu vlasti prema Kristijanu Šmitu.

Stanivuković podsjeća da je Cvijanovićeva u intervjuu izjavila: „Odlazi jedan visoki, a još drugi nije došao“, nakon čega je postavio pitanje na koga je mislila kada je govorila o „visokom“.

– Postavlja se logično pitanje: ko je taj „visoki“ koji odlazi? Kristijan Šmit. Dakle, sama Željka Cvijanović ga je nazvala visokim predstavnikom, iako godinama slušamo tvrdnje da on to nije – rekao je Stanivuković.

On ističe da su građani godinama slušali poruke predstavnika vlasti da Šmit nema legitimitet i da nije legalno izabran na funkciju visokog predstavnika.

– Godinama slušamo priču da Šmit nema legitimitet, da nije izabran u skladu sa procedurama i da nije visoki predstavnik. A onda jednom rečenicom dolazi priznanje upravo suprotnog. Zato građani imaju pravo da traže objašnjenje – naglasio je Stanivuković.

Predsjednik PSS-a osvrnuo se i na izjave koje se odnose na eventualnog budućeg visokog predstavnika, navodeći da i one otvaraju dodatne dileme.

– Danas čujemo tvrdnje da neki budući visoki predstavnik neće imati „potpuni legitimitet“ ukoliko ne prođe određene procedure. To otvara novo pitanje – ako neko nema potpuni legitimitet, da li to znači da ipak ima određeni stepen legitimiteta? I kako onda objasniti dosadašnje tvrdnje da Šmit nema nikakav legitimitet, iako nije prošao te iste procedure – upitao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, upravo zbog ovakvih kontradiktornih poruka građani sve teže mogu vjerovati stavovima koji dolaze iz vrha vlasti.

– Građani očekuju dosljednost. Kada se godinama zastupa jedan stav, a onda se izgovori nešto što ga direktno dovodi u pitanje, normalno je da ljudi traže odgovore. Upravo zbog takvih kontradiktornosti građani sve teže mogu da vjeruju porukama koje dolaze iz vlasti – zaključio je Stanivuković.

Odluka o podizanju limita dugoročnog zaduženja Republike Srpske na čak 2,5 milijarde KM izazvala je zabrinutost dijela javnosti, a član Predsjedništva Gradskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Banjaluka Adriana Basara upozorava da se iza ovakvog poteza krije ozbiljan problem u upravljanju javnim finansijama.

Basara smatra da povećanje zaduženja ne predstavlja razvojnu politiku, već pokazatelj da se Republika Srpska sve više oslanja na nova kreditna sredstva kako bi servisirala postojeće obaveze.

– Podizanje limita dugoročnog zaduženja na 2,5 milijarde KM nije razvojna politika. To je priznanje da je Republika Srpska ušla u opasan krug u kojem se novim kreditima vraćaju stari krediti – istakla je Basara.

Prema njenim riječima, posebno zabrinjava činjenica da se iz godine u godinu povećava nivo zaduženja, dok značajan dio sredstava odlazi na vraćanje ranije preuzetih obaveza.

– Ako se svake godine zadužujemo sve više, a novac odlazi na otplatu ranijih dugova, ko će na kraju platiti cijenu? To je pitanje na koje građani zaslužuju odgovor – naglasila je Basara.

Ona upozorava da ovakav model finansiranja nije održiv ni za domaćinstva, a kamoli za cijelu Republiku.

– Nijedna porodica ne može dugoročno opstati ako uzima novi kredit da bi vratila stari. Ne može ni Republika Srpska – poručila je Basara.

Kako ističe, neophodno je otvoriti ozbiljnu raspravu o stanju javnih finansija i pronaći modele ekonomskog razvoja koji neće dodatno opterećivati buduće generacije novim dugovima.

Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) donio je odluku kojom se Dubravki Vidović, sudiji Osnovnog suda u Banjoj Luci, izriče disciplinska mjera smanjenja plate u iznosu od 40 posto na period od deset mjeseci, zbog kršenja odredbi o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima.

Kako se navodi u odluci VSTS, odbija se kao neosnovana žalbe tužene Dubravke Vidović, te potvrđuje odluka drugostepene disciplinske komisije.

Prema ovoj odluci, VSTS je prihvatilo obrazloženje Drugostepene disciplinske komisije, smatrajući da je izrečena disciplinska mjera adekvatna i primjerena prirodi i težini počinjenog disciplinskog prekršaja, okolnostima izvršenja i utvrđenom stepenu disciplinske odgovornosti na strani tužene.

“Drugostepena disciplinska komisija je u ovom disciplinskom predmetu pravilno utvrdila, kako olakšavajuće tako i otežavajuće okolnosti na strani tužene i dala im odgovarajući značaj, te joj je izrekla odgovarajuću disciplinsku mjeru, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, a koje razloge u cijelosti prihvata i Savjet kao cjelina”, stoji u odluci VSTS, koja je konačna.

Ured disciplinskog tužioca (UDT) je podnio disciplinsku tužbu protiv sudije Vidović zbog kršenja odredbi Zakona o VSTV-u o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima.

Nakon provedenog prvostepenog postupka, sudija Vidović je proglašena odgovornom što je propustila dostaviti izvještaje o imovini i interesima za 2023. i 2024., u ostavljenom roku, kao i nakon proteka roka, najmanje do 10. decembra 2025. godine. Tada joj je izrečena mjera smanjene plate od 50 posto na godinu dana.

Na ovu odluku žalbu su izjavili UDT i tužena Drugostepenoj disciplinskoj komisiji, koja je preinačila izrečenu disciplinsku mjeru, tako da je sudiji Vidović izrečena mjera smanjenj plate od 40 posto na period od deset mjeseci.

U januaru ove godine, UDT je pokrenuo šest disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija zbog nedostavljanja izvještaja o imovini i interesima.

Zakon o VSTV-u BiH predviđa da svim odgovornim službenim licima koja ne sarađuju sa Odjelom za provjeru izvještaja može biti izrečena novčana kazna u iznosu od 2.000 do 10.000 maraka.

Ova odluka objavljena je u anonimiziranom obliku, ali na osnovu broja disciplinskog predmeta i činjeničnog opisa, Detektor može potvrditi da je riječ o odluci koja se odnosi na sudiju Vidović.