Connect with us

Svijet

TRESE SE VRH VLASTI U KIJEVU: Istraga o korupciji stigla do kruga bliskog Zelenskom

Najveći korupcionaški skandal u Ukrajini od početka ruske invazije ozbiljno potresa vlast predsjednika Volodimira Zelenskog i otvara pitanje da li bi afera mogla da preraste u političku krizu koja ugrožava njegovu poziciju.

Iako ukrajinski predsjednik formalno nije pod istragom, slučaj protiv njegovog dugogodišnjeg saradnika i bivšeg šefa kabineta Andrija Jermaka baca sjenku na sam vrh vlasti u Kijevu.

Ukrajinski Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) pokrenuli su postupak protiv Jermaka zbog sumnje da je učestvovao u pranju novca kroz organizovanu kriminalnu grupu, prenosi DW.

Za djelo koje mu se stavlja na teret zaprećena je kazna od osam do 12 godina zatvora.

Prema navodima istražitelja, grupa je preko luksuznog stambenog projekta „Dinastija“ nadomak Kijeva oprala oko 460 miliona hrivnji, odnosno približno devet miliona evra, objavio je NABU, dok je šef SAP-a Oleksandr Klimenko rekao da je reč o „posebno teškom krivičnom delu“ i da tužilaštvo trenutno prikuplja dodatne dokaze, prenosi DW.

Vrhovni antikorupcijski sud Ukrajine odredio je Jermaku istražni pritvor od 60 dana, uz mogućnost da se brani sa slobode uz kauciju od oko 2,7 miliona evra.

-Nemam toliko novca – rekao je Jermak novinarima posle ročišta, prenosi DW.

Mreža oko Zelenskog
Afera je posebno opasna po Zelenskog jer se u njenom središtu nalazi krug ljudi koji važe za njegove najbliže saradnike i dugogodišnje poslovne partnere.

Prema istrazi NABU-a, ključna figura cijele mreže navodno je biznismen Timur Mindič, čovjek iz zabavne industrije i suvlasnik produkcijske kuće “Kvartal 95“, koju je svojevremeno osnovao i sam Zelenski. Mindič je godinama smatran jednim od najuticajnijih ljudi iz predsjednikovog okruženja, prenosi Nova.

Al Džazira navodi da je istraga dio šire antikorupcijske operacije pod nazivom “Midas“, koja je prvi put dospjela u javnost još prošle godine, kada je Mindič optužen da je organizovao šemu mita vrijednu čak 100 miliona dolara u državnoj energetskoj kompaniji “Energoatom“.

U centar istrage sada je dospio i Andrij Jermak, čovjek koji je godinama bio možda i najmoćnija figura ukrajinske politike poslije samog predsjednika. Jermak je bio ključni čovjek ukrajinske ratne diplomatije i jedan od glavnih pregovarača sa zapadnim saveznicima.

Iako je još u novembru 2025. napustio mjesto šefa predsjedničke administracije nakon pretresa njegovog kabineta i privatnog stana, on odbacuje sve optužbe.

-Kao advokat sa više od 30 godina iskustva, uvijek sam se rukovodio zakonom. Na isti način ću braniti svoja prava, ime i reputaciju – napisao je Jermak na Telegramu, prenosi Al Džazira.

Njegov advokat Igor Fomin tvrdi da su optužbe „neosnovane“ i da je cijeli slučaj posljedica javnog pritiska.

Prijeti li politički udar Zelenskom?
Iako je direktor NABU-a Semen Krivonos naglasio da „predsjednik Volodimir Zelenski nije predmet istrage“, politička šteta po ukrajinskog lidera već je počela.

Ukrajinski politikolog Petro Oleščuk ocijenio je za DW da će slučaj “Mindič-gejt“ ostati trajni teret za vlast u Kijevu.

-Ova priča će se stalno vraćati i neće nestati. Ona postaje prateći faktor u percepciji rada predsjednika – rekao je Oleščuk.

Sličnu ocjenu iznio je i politikolog Volodimir Fesenko, koji smatra da najveća opasnost za Zelenskog dolazi tek kada se rat završi.

-Dok je predsjednik, Zelenski uživa imunitet i protiv njega ne može biti vođena istraga. Ali kada počne izborna kampanja, sav kompromitujući materijal mogao bi da bude iskorišćen protiv njega – upozorio je Fesenko za DW.

Prema njegovim riječima, afera bi mogla da postane glavno političko oružje opozicije u postratnoj Ukrajini.

Zapad zabrinut zbog korupcije
Skandal dolazi u trenutku kada Ukrajina pokušava da očuva podršku zapadnih saveznika i istovremeno ubrza pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.

Al Džazira podsjeća da su američki senatori Džin Šahin i Lindzi Grejem još prošle godine upozorili Kijev da ne ugrožava nezavisnost antikorupcijskih institucija.

-Jedan od najčešćih argumenata protiv pomoći Ukrajini jeste tvrdnja da je zemlja preplavljena korupcijom – naveli su američki senatori.

Dodatni problem za Kijev predstavlja činjenica da je vlada prošle godine pokušala da ograniči nezavisnost NABU-a i SAP-a, što je izazvalo masovne proteste u Ukrajini. Pod pritiskom javnosti i zapadnih partnera Zelenski je bio primoran da povuče zakon i vrati puna ovlašćenja antikorupcijskim institucijama.

Upravo zato dio analitičara tvrdi da ovaj slučaj pokazuje i da sistem ipak funkcioniše.

-To što su antikorupcijske institucije sposobne da vode istragu protiv ljudi iz samog vrha vlasti predstavlja pozitivan signal – rekla je za TVP World Irina Krasnoštan iz Međunarodnog centra za ukrajinsku pobjedu.

Ipak, ona upozorava da je trenutak izuzetno težak za Ukrajinu.

-Strašno je vidjeti da su najviši državni funkcioneri umješani u ovakve korupcionaške šeme dok je zemlja pod svakodnevnim ruskim napadima – rekla je Krasnoštan.

Građani korupciju vide kao veću prijetnju od rata
Da afera dolazi u posebno osjetljivom trenutku pokazuje i najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, prema kojem 54 odsto građana smatra da je korupcija veća prijetnja za Ukrajinu čak i od rata sa Rusijom, prenosi Al Džazira.

Zbog toga analitičari upozoravaju da slučaj Jermak možda neće odmah srušiti Zelenskog, ali bi mogao da postane početak sporog urušavanja njegovog političkog autoriteta.

Rat mu i dalje obezbjeđuje snažnu podršku javnosti i međunarodnih saveznika, ali ukoliko se istraga proširi na još ljudi iz njegovog okruženja, pitanje korupcije moglo bi da postane najveći politički problem sa kojim se suočio od početka rata.

Related Topics:

Svijet

UKRAJINA UZVRATILA RUSIJI POSLIJE RAZORNOG NAPADA NA KIJEV: Gori Belgorod, dijelovi grada bez struje i vode

Ukrajinske snage izvele su raketni napad na ruski Belgorod nakon čega su dijelovi grada ostali bez struje i vode. Ruske vlasti saopštile su da je jedna žena poginula, dok je napad uslijedio dan nakon jednog od najvećih ruskih vazdušnih udara.

Ukrajinske oružane snage izvele su u petak rano ujutru raketni napad na ruski grad Belgorod, a meta je, prema navodima regionalnog operativnog štaba, bila energetska infrastruktura.

“Jedan civil je poginuo u raketnom napadu. Objekti energetske infrastrukture pretrpjeli su velika oštećenja”, saopštile su ruske vlasti.

Posle napada više opština ostalo je bez električne energije i vode, dok je oštećeno i pet vozila.

Gradonačelnik Belgoroda Valentin Demidov rekao je da je žena koja je izgubila život u trenutku napada bila u svom automobilu.

Izbio požar na energetskim objektima
Prema pisanju lokalnog portala Pepel Belgorod, pogođeni su trafostanica Južnaja i termoelektrana Energo, nakon čega je izbio požar i gust crni dim nadvio se nad gradom.

Savjetnik ukrajinskog ministra odbrane Serhij Sternenko izjavio je da je meta napada bila termoelektrana Mičurinsk, što je izazvalo djelimične prekide u snabdijevanju strujom i vodom.

“Prijavljeni su i problemi sa komunikacijama i internetom”, naveo je Sternenko.

Termoelektrana Mičurinsk smatra se važnim energetskim objektom koji podržava proizvodnju i administrativni rad kompanije Belenergomash-BZEM, jednog od najvećih ruskih proizvođača cijevi, metalnih konstrukcija i energetske opreme.

Napad uslijedio poslije razornog udara na Kijev
Ruski mediji podsjećaju da je Ukrajina i ranije gađala energetsku infrastrukturu Belgoroda kao odgovor na ruske napade na ukrajinske energetske objekte.

Najnoviji napad uslijedio je svega dan nakon što je Rusija izvela jedan od najvećih vazdušnih udara na Kijev od početka rata.

Prema podacima ukrajinske Državne službe za vanredne situacije, pogođene su višespratnice, hotel, stanica hitne pomoći i zoološki vrt.

U napadu je poginulo najmanje 30 ljudi, dok je oko 100 osoba povrijeđeno.

Načelnik Kijevske gradske vojne uprave Timur Tkačenko saopštio je da se još tri osobe vode kao nestale, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo navelo je da je Rusija tokom napada lansirala 570 vazdušnih sredstava, uključujući balističke rakete, od kojih je, kako tvrde ukrajinske vlasti, 524 presretnuto.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko ocijenio je da je riječ o najmasovnijem napadu na glavni grad Ukrajine od početka rata, dok je 3. jul proglašen Danom žalosti u Kijevu.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA IZVELA MASOVNI NAPAD, BROJ MRTVIH DRASTIČNO PORASTAO: Lansirano skoro 500 dronova na Kijev

Broj poginulih u masovnom ruskom napadu na Kijev porastao je na 25, a akcije potrage i dalje traju. Tokom noći na grad je lansirano gotovo 500 dronova i više od 70 balističkih raketa.

Broj poginulih u ruskom napadu na Kijev tokom noći povećao se na 25, objavio je večeras načelnik gradske vojne uprave Timur Tkačenko.

On je objavio na Telegramu da su na jednoj od lokacija u Darničkom okrugu Kijeva i dalje u toku akcija potrage i raščišćavanje ruševina, tako da je moguće da će biti pronađeno još tijela, prenio je Ukrinform.

Prethodno je bilo saopšteno da je najmanje 21 osoba poginula u ruskom napadu na Kijev.

Na više lokacija širom Kijeva bilo je angažovano više od 600 vatrogasaca i spasilaca.

Ruske snage su tokom noći izvele masovan napad na ukrajinsku prijestonicu, pri čemu je pogođeno više dijelova grada.

Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko saopštila je ranije danas da je u napadu pogođeno više od 20 stambenih zgrada, kao i da je oko stotinu kuća oštećeno usljed granatiranja.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da je Rusija tokom napada upotrebila gotovo 500 dronova i više od 70 balističkih raketa, prenosi Blic pisanje Tanjuga.

Nastavi čitati

Svijet

EES IZAZVAO HAOS NA GRANICAMA: Aerodromi upozoravaju na udar na sezonu

Evropski aerodromi upozoravaju na kritičnu situaciju sa EES-om, gdje putnici čekaju i do pet sati. Hitna reakcija je neophodna za očuvanje turističke sezone.

Evropski aerodromi i avio-kompanije uputili su hitan apel predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, upozoravajući da je uvođenje Šengenskog sistema ulaska i izlaska (EES) dostiglo “kritičnu tačku” i da izaziva ozbiljne poremećaje za milione putnika tokom vrhunca ljetne turističke sezone.

U otvorenom pismu objavljenom 1. jula, organizacije iz vazduhoplovnog sektora – ACI EUROPE, Airlines for Europe (A4E) i Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) – pozvale su Brisel da državama članicama omogući da privremeno obustave primjenu digitalnog sistema granične kontrole kada broj putnika premaši operativne kapacitete.

“Danas smo dostigli kritičnu tačku. Trenutni način primjene Sistema ulaska i izlaska (EES) izaziva ozbiljne operativne posljedice, remeti putovanja putnika i stavlja granične službe, aerodrome i avio-kompanije pod neodrživ pritisak. Zato vas pozivamo da hitno reagujete prije nego što se situacija dodatno pogorša tokom vrhunca ljetne turističke sezone”, navodi se u pismu.

Sistem ulaska i izlaska (EES) postao je u potpunosti operativan širom šengenskog prostora u aprilu 2026. godine, zamijenivši pečatiranje pasoša za većinu putnika koji nisu državljani EU digitalnim sistemom koji bilježi ulaske i izlaske, zajedno sa biometrijskim podacima, uključujući otiske prstiju i fotografije lica.

Sistem je osmišljen da unaprijedi bezbjednost granica, identifikuje osobe koje prekorače dozvoljeni boravak i pojednostavi upravljanje spoljnim granicama.

Međutim, avio-industrija tvrdi da u praksi njegova primena na mnogim aerodromima proizvodi upravo suprotan efekat.

Prema navodima iz pisma, čekanja na graničnoj kontroli sada dostižu i do pet sati u periodima najveće gužve, što dovodi do propuštenih presjedanja, kašnjenja letova i sve većeg pritiska na zaposlene na aerodromima.

Organizacije upozoravaju da probleme imaju i manji aerodromi u popularnim turističkim destinacijama, gdje putnici čekaju u redovima i ispred terminala jer granične službe ne uspjevaju dovoljno brzo da obrade dolaske.

“Avio-kompanije zatvaraju ukrcavanje dok su avioni i dalje poluprazni, jer putnici ostaju zaglavljeni u redovima na graničnoj kontroli”, navodi se u pismu.

Predstavnici industrije priznaju da je državama članicama već omogućeno da privremeno obustave prikupljanje biometrijskih podataka do početka septembra, ali smatraju da ta mjera nije spriječila preduga čekanja niti operativne probleme.

Pošto se očekuje da će evropski aerodromi tokom jula i avgusta opslužiti oko 40 miliona putnika više nego u prethodna dva mjeseca, organizacije upozoravaju da bi se situacija mogla brzo pogoršati ukoliko se ne preduzmu dodatne mjere.

U pismu su Evropsku komisiju pozvali da “odmah reaguje” i bez odlaganja preduzme sljedeće korake:

U pismu se upozorava i da su ugled Evropske unije i povjerenje u njen regulatorni okvir dovedeni u pitanje, uz poruku da Evropa mora ostati destinacija koja nije samo bezbjedna, već i efikasna, gostoljubiva i konkurentna.

Organizacije takođe navode da pojedini međunarodni putnici već preispituju planove za putovanje u Evropu zbog mogućnosti dugotrajnih čekanja na granicama, što, kako upozoravaju, posebno narušava ugled Evrope, evropski turizam i međunarodnu povezanost.

Poziv na koordinisanu akciju

Povodom otvorenog pisma koje su uputili ACI Europe, Airlines for Europe (A4E) i Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA), Svetski savet za putovanja i turizam (WTTC) pozvao je na koordinisano djelovanje kako bi se obezbijedila primjena Sistema ulaska i izlaska (EES), ali bez narušavanja odvijanja putničkog saobraćaja.

Iako priznaje značaj modernizacije graničnih sistema i jačanja bezbjednosti širom Evrope, Svjetski savjet za putovanja i turizam (WTTC) već duže upozorava da bi, bez odgovarajuće fleksibilnosti, pouzdane opreme, dovoljnog broja zaposlenih i dobre informisanosti putnika, operativni zastoji mogli da naruše iskustvo posjetilaca i oslabe konkurentnost Evrope kao turističke destinacije.

U WTTC-u upozoravaju da bi, ukoliko se ovi problemi ne riješe, Evropa mogla da se nađe u očigledno nepovoljnijem položaju u odnosu na druge svjetske destinacije koje nude brži i jednostavniji ulazak u zemlju.

Nedavna analiza WTTC-a pokazuje da bi čekanje na granici od tri sata ili duže moglo značajno da odvrati putnike od dolaska. Oko trećine ispitanih navelo je da bi u tom slučaju bilo manje vjerovatno da će putovati u šengenski prostor. Prema projekcijama za 2026. godinu, to bi moglo da dovede u pitanje do 41 milion dolazaka turista i oko 45,4 milijarde američkih dolara potencijalne turističke potrošnje u Evropi.

“EES predstavlja važan korak ka pametnijim i bezbjednijim granicama u Evropi. Međutim, njegova primjena mora biti praktična, koordinisana i usmjerena na potrebe putnika. Ako dugotrajna čekanja postanu uobičajena praksa, putnici će birati druge destinacije. Evropa ne može sebi da priušti da ugrozi svoju konkurentnost niti iskustvo koje pruža milionima posjetilaca. Pozivamo donosioce odluka da tijesno sarađuju sa predstavnicima industrije kako bi sistem ispunio svoje obećanje o efikasnijoj i bezbjednijoj graničnoj kontroli, bez stvaranja nenamjernih prepreka za putovanja”, izjavila je Glorija Gevara, predsednica i izvršna direktorka WTTC-a

Nastavi čitati

Aktuelno