Connect with us

Svijet

STRAH OD RATA NA KUBI: Građani prolaze vojnu obuku zbog prijetnje američkog napada

Kubanske vlasti počele su da pojačavaju odbrambene i mjere civilne zaštite zbog straha od moguće američke vojne akcije, objavio je Si-En-En, navodeći da se na ostrvu sve češće govori o scenariju „američkog napada”. Prema tim navodima, državne službe u Havani pripremaju planove za vanredne okolnosti, a građani prolaze obuku za slučaj oružanog sukoba.

Kubanska Agencija za civilnu zaštitu distribuirala je i „porodični vodič” sa preporukama kako postupati u slučaju vojnog napada ili većih poremećaja u snabdijevanju. U državnim medijima, kako se navodi, prikazuju se snimci civila na vojnoj obuci, u skladu sa starom kubanskom doktrinom „rata cijelog naroda”, koja podrazumijeva mobilizaciju stanovništva u slučaju strane intervencije.

Si-En-En prenosi da mnogi Kubanci na situaciju gledaju sa dozom crnog humora, pa je izraz „kada dođu Amerikanci” postao način da se opiše očekivanje da bi neki od dugogodišnjih problema, od energetske krize do ekonomskog pritiska, mogli dobiti kraj, ma koliko takav ishod bio neizvjestan i opasan.

Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel ranije je poručio da zemlja ne želi vojni sukob sa Sjedinjenim Državama, ali da mora biti spremna da se brani. On je ocijenio da Kuba živi pod pritiskom ekonomskog rata, sankcija i energetske blokade, dok je zamjenik ministra spoljnih poslova Karlos Fernandez de Kosio rekao da bi Havana bila „naivna” ako se ne bi pripremala za mogućnost američke agresije.

Šef kubanske diplomatije Bruno Rodrigez upozorio je da bi američka intervencija izazvala humanitarnu katastrofu i krvoproliće, naglasivši da bi u slučaju sukoba žrtava bilo na obje strane. Prema njegovim riječima, Vašington nema opravdanje za napad na „malo ostrvo koje ne predstavlja prijetnju” Sjedinjenim Državama.

S druge strane, američki državni sekretar Marko Rubio optužio je kubanske vlasti da omogućavaju djelovanje obavještajnih struktura zemalja koje Vašington smatra protivnicima. On je poručio da SAD ne mogu dozvoliti da se u neposrednoj blizini američkih granica, na oko 145 kilometara od Floride, nalaze obavještajni punktovi ili vojne baze suparničkih sila.

Ipak, iz Vašingtona je stigla i poruka da američka vojska ne priprema invaziju na Kubu. General Fransis Donovan, komandant Južne komande SAD, izjavio je pred zakonodavcima da američke snage nisu u fazi priprema za preuzimanje ostrva, već da su spremne za zaštitu ambasade SAD u Havani, baze Gvantanamo i eventualno reagovanje u slučaju masovnih migracija.

Napetosti između Havane i Vašingtona porasle su u trenutku duboke ekonomske i energetske krize na Kubi, koju kubanske vlasti povezuju sa američkim sankcijama i ograničenjima u isporukama nafte. Američki zvaničnici, međutim, tvrde da je kriza posljedica neefikasnosti kubanskog političkog i ekonomskog sistema.

Svijet

RAT PROTIV IRANA KOŠTAO SAD 48,3 MILIJARDE DOLARA: Konačni račun mogao bi biti znatno veći

Pentagon je saopštio da je rat protiv Irana do 13. novembra koštao SAD 48,3 milijarde dolara, bez troškova obnove oštećenih vojnih objekata.

Američke vojne operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Američke Države 48,3 milijarde dolara do 13. novembra, a u taj iznos nisu uključeni troškovi obnove vojnih objekata oštećenih tokom iranskih napada na Bliskom istoku.

Ove podatke iznio je zvaničnik Pentagona Artur Miler tokom saslušanja pred Odborom Senata za oružane snage u Vašingtonu.

Miler, koji je zadužen za budžetska pitanja u Pentagonu i predložen za funkciju finansijskog kontrolora američke Ratne mornarice, predstavio je najnoviju procjenu troškova sukoba.

Prema njegovim riječima, ukupni izdaci obuhvataju troškove municije, zamjene vojne opreme i izvođenja vojnih operacija.

Najnovija procjena za oko 27 odsto veća je od iznosa koji je ranije objavio Budžetski ured Kongresa. Ta institucija je 1. avgusta procijenila da su američki troškovi rata protiv Irana dostigli 38 milijardi dolara.

Miler je naglasio da u sadašnju računicu nisu uključeni izdaci za sanaciju američkih vojnih objekata koji su oštećeni u iranskim napadima širom Bliskog istoka.

Dodao je da trenutno ne raspolaže procjenom tih dodatnih troškova.

Šteta na vojnim objektima mogla bi dostići 15 milijardi dolara
Predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, republikanac Rodžer Viker, zatražio je od Milera da što prije dostavi podatke o troškovima popravke oštećenih objekata.

Prema informacijama koje je prošlog mjeseca objavio „Volstrit džornal“, pozivajući se na izvore iz Pentagona, šteta na američkoj vojnoj infrastrukturi u regionu mogla bi iznositi između pet i 15 milijardi dolara.

Ukoliko se te procjene potvrde, ukupni američki izdaci povezani sa ratom protiv Irana mogli bi dostići između 53,3 i 63,3 milijarde dolara.

Podatke sa saslušanja prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.

Nastavi čitati

Svijet

“SVI PROJEKTILI IDU U JEDNOM SMJERU!”: Stravična Putinova odmazda zbog Krimskog mosta, milioni bez vode i struje

Rusija pokrenula stravičan raketni napad na Ukrajinu.

Rusija je tokom noći pokrenula masovni raketni napad na Kijev i druge regione širom Ukrajine kao odmazdu za oštećenje Krimskog mosta, a udarima su prethodili cjelodnevni napadi dronovima na samo središte ukrajinske prijestonice.

Pogođena tri mosta preko Dnjepra
Ruski balistički projektili pogodili su tri mosta preko rijeke Dnjepar, a prvi podaci govore o najmanje troje poginulih i 15 ranjenih, uz strah da će broj žrtava rasti. Riječ je o najžešćim udarima na ključne saobraćajnice koje povezuju lijevu i desnu obalu Kijeva od početka rata. Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođeni Podolsko-voskresenski, Darnicki i Južni (Pivdenji) most. Zbog zatvorenih i ograničenih puteva, kretanje u gradu od tri miliona stanovnika, koji svakodnevno koriste šest glavnih mostova, drastično je otežano.

Nestanak struje i vode, podignuti bombarderi Tu-160
U prestonici je prekinuto snabdevanje strujom i vodom, dok su se sirene oglasile u svim regionima, a eksplozije su odjekivale čitave noći, piše “Kyiv Independent”. Vojni kanali izvijestili su da je Rusija podigla supersonične strateške bombardere Tu-160 iz baze Ukrainka na Dalekom istoku, sposobne da nose konvencionalno i nuklearno oružje, čime su ugrožene i oblasti daleko od fronta.

Talasi eksplozija od 1.25 do jutra
Prve detonacije potresle su Kijev oko 1.25 časova po lokalnom vremenu, neposredno nakon upozorenja na balističke rakete. Nešto prije dva sata ujutru vazduhoplovstvo je poručilo: “Svi balistički projektili idu prema Kijevu”, nakon čega su uslijedili snažni udari u centru. Novi talasi eksplozija trajali su od 3.00 do 6.30. Kličko je naveo da je pogođen objekat kritične infrastrukture, pa je četvrt Pečersk ostala bez grejanja, struje i vode. Prijavljeni su požari u stambenim zgradama u Obolonu i Podolu, kao i udari na nestambene objekte u Podolu i infrastrukturu u Golosejevskom okrugu.

Udari širom zemlje, pogođena bolnica u Harkovu
Uzbune zbog balističkih raketa proglašene su za Sumsku i Poltavsku oblast, a dronovi su stigli i do krajnjeg zapada. U Lavovu su eksplozije odjeknule prije sedam ujutru tokom dejstva PVO, nakon što je guverner Maksim Kozicki upozorio da ruski dron kruži iznad grada, dok je PVO dejstvovala i u Ivano-Frankivsku, potvrdio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.

U Krivom Rogu masovni napad dronovima pogodio je važan infrastrukturni objekat, izjavio je Aleksandar Vilkul. Bliže frontu, u Harkovu, gradonačelnik Igor Terehov saopštio je da je pogođena bolnica u Ševčenkovskom okrugu, gdje su ranjene najmanje četiri osobe, a razbijeno je više od 50 prozora.

Putinova prijetnja i diplomatski preokret
Dan uoči napada ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je odmazdom zbog udara na Krimski most, čiji se dio urušio 17. novembra nakon što ga je Ukrajina pogodila projektilom “Flamingo”. “Naša odmazda biće mnogo bolnija od onoga što je Ukrajina učinila mostu. S današnjim preciznim oružjem to uopšte nije teško izvesti”, poručio je Putin.

Noćnom napadu prethodili su cjelodnevni udari dronovima na centar Kijeva, u kojima su oštećene dvije evropske ambasade, katedrala Svetog Vladimira i stambene zgrade, dok je 26-godišnji muškarac poginuo, a petoro ljudi je povrijeđeno.

Sve se odigralo dok je Putin u kineskom Šenženu sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom potpisao “deklaraciju o miru”, dok je Volodimir Zelenski u Berlinu sa liderima “Koalicije voljnih” zatražio prekid vatre za energetiku i plovne puteve u Crnom moru, što je Putin odbio.

Nastavi čitati

Svijet

NISU BILI JEDNOGLASNI U HAGU, ALI PRESUDA JE DONESENA “Mjanmar počinio genocid”

Međunarodni sud pravde presudio je 19. novembra da je Mjanmar počinio genocid nad pripadnicima muslimanske manjine Rohindža tokom vojnih operacija na sjeveru savezne države Rakin 2017. godine.

Odluka je donesena sa devet glasova za i šest protiv. To je prvi put da je najviši sud Ujedinjenih nacija utvrdio da je jedna država počinila genocid, navodi UN.

Šta je sud utvrdio o nasilju iz 2017. godine?

Čitajući presudu, predsjednik suda Judži Ivasava rekao je da je Mjanmar počinio genocid nad Rohindžama na sjeveru Rakina i time prekršio obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je utvrdio da su snage bezbjednosti ubile hiljade civila, počinile rasprostranjeno seksualno nasilje, izvršile teška djela nasilja nad djecom i napadale ljude koji su bježali prema Bangladešu.

Mjanmar je tokom postupka tvrdio da je riječ o legitimnoj operaciji protiv pobunjenika. Sudije su odbacile tu odbranu i zaključile da su razmjere i način izvršenja nasilja ukazivali na “namjeru da se uništi znatan dio” zajednice Rohindža u Mjanmaru. U odvojenom glasanju, takođe sa devet glasova prema šest, sud je utvrdio da Mjanmar nije ispunio obavezu da spriječi genocid koji su počinili civili djelujući uz snage bezbjednosti. Utvrdio je i da država nije ispunila obavezu kažnjavanja genocida.

Šta Mjanmar mora da uradi poslije presude?

 

Sud je naložio Mjanmaru da bez odlaganja preduzme efikasne korake u istrazi protiv osumnjičenih počinilaca i omogući “bezbjedan, dobrovoljan i dostojanstven povratak” raseljenih Rohindža. Mjanmar mora da vrati izgubljenu imovinu ili da obezbijedi zamjenu za imovinu koja se ne može vratiti ili obnoviti. Presuda predviđa i fizičku i psihološku rehabilitaciju povrijeđenih.

 

Za štetu koja se ne može otkloniti povratom ili obnovom imovine predviđena je novčana naknada, o kojoj će sud odlučivati naknadno. Prema dostavljenom izvještaju, Mjanmar ima dvije godine da izvijesti sud o mjerama povrata i obnove. Taj rok nije potvrđen u dostupnom pisanom sažetku presude.

Zašto je presuda prva takve vrste?

Gambija je pokrenula postupak 2019. godine, nakon što je više od 700.000 Rohindža pobjeglo u susjedni Bangladeš. Prema podacima UN koje prenosi Rojters, u Bangladešu danas živi oko 1,2 miliona izbjeglica iz te zajednice, uglavnom u kampovima u oblasti Koks Bazar.

Međunarodni sud pravde ranije je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Srbija prekršila obavezu da ga spriječi. U predmetu Gambija protiv Mjanmara sud je prvi put utvrdio i odgovornost države za samo počinjenje genocida.

Nastavi čitati

Aktuelno