Connect with us

Svijet

STRAH OD RATA NA KUBI: Građani prolaze vojnu obuku zbog prijetnje američkog napada

Kubanske vlasti počele su da pojačavaju odbrambene i mjere civilne zaštite zbog straha od moguće američke vojne akcije, objavio je Si-En-En, navodeći da se na ostrvu sve češće govori o scenariju „američkog napada”. Prema tim navodima, državne službe u Havani pripremaju planove za vanredne okolnosti, a građani prolaze obuku za slučaj oružanog sukoba.

Kubanska Agencija za civilnu zaštitu distribuirala je i „porodični vodič” sa preporukama kako postupati u slučaju vojnog napada ili većih poremećaja u snabdijevanju. U državnim medijima, kako se navodi, prikazuju se snimci civila na vojnoj obuci, u skladu sa starom kubanskom doktrinom „rata cijelog naroda”, koja podrazumijeva mobilizaciju stanovništva u slučaju strane intervencije.

Si-En-En prenosi da mnogi Kubanci na situaciju gledaju sa dozom crnog humora, pa je izraz „kada dođu Amerikanci” postao način da se opiše očekivanje da bi neki od dugogodišnjih problema, od energetske krize do ekonomskog pritiska, mogli dobiti kraj, ma koliko takav ishod bio neizvjestan i opasan.

Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel ranije je poručio da zemlja ne želi vojni sukob sa Sjedinjenim Državama, ali da mora biti spremna da se brani. On je ocijenio da Kuba živi pod pritiskom ekonomskog rata, sankcija i energetske blokade, dok je zamjenik ministra spoljnih poslova Karlos Fernandez de Kosio rekao da bi Havana bila „naivna” ako se ne bi pripremala za mogućnost američke agresije.

Šef kubanske diplomatije Bruno Rodrigez upozorio je da bi američka intervencija izazvala humanitarnu katastrofu i krvoproliće, naglasivši da bi u slučaju sukoba žrtava bilo na obje strane. Prema njegovim riječima, Vašington nema opravdanje za napad na „malo ostrvo koje ne predstavlja prijetnju” Sjedinjenim Državama.

S druge strane, američki državni sekretar Marko Rubio optužio je kubanske vlasti da omogućavaju djelovanje obavještajnih struktura zemalja koje Vašington smatra protivnicima. On je poručio da SAD ne mogu dozvoliti da se u neposrednoj blizini američkih granica, na oko 145 kilometara od Floride, nalaze obavještajni punktovi ili vojne baze suparničkih sila.

Ipak, iz Vašingtona je stigla i poruka da američka vojska ne priprema invaziju na Kubu. General Fransis Donovan, komandant Južne komande SAD, izjavio je pred zakonodavcima da američke snage nisu u fazi priprema za preuzimanje ostrva, već da su spremne za zaštitu ambasade SAD u Havani, baze Gvantanamo i eventualno reagovanje u slučaju masovnih migracija.

Napetosti između Havane i Vašingtona porasle su u trenutku duboke ekonomske i energetske krize na Kubi, koju kubanske vlasti povezuju sa američkim sankcijama i ograničenjima u isporukama nafte. Američki zvaničnici, međutim, tvrde da je kriza posljedica neefikasnosti kubanskog političkog i ekonomskog sistema.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA ISTRAŽIVALA NAPAD NA SJEVERNI TOK: Ukrajina po prvi put optužena za jednu od najvećih sabotaža u srcu Evrope

Njemački tužioci prvi put su saopštili da sumnjaju da ukrajinske vlasti stoje iza sabotaže gasovoda Sjeverni tok 2022. godine, dok je protiv ukrajinskog državljanina podignuta optužnica za niz teških krivičnih djela.

Njemački tužioci su danas po prvi put saopštili da smatraju da ukrajinske vlasti stoje iza sabotaže gasovoda Sjeverni tok 2022. godine, koji povezuje Rusiju sa Evropom.

U saopštenju u kojem su detaljno iznijete optužbe podignute protiv osumnjičenog Serhija K. tužioci su naveli da su on i šest saučesnika djelovali “po naređenjima državnih vlasti u Ukrajini”.

Rekli su da je plan bio da se “unište gasovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2” u septembru 2022. godine i opisali optužene kao “vojno osoblje”.

Njemački mediji su objavili da je pedesetogodišnji ukrajinski državljanin optužen za:

Saučesništvo u ratnom zločinu
Ometanje javnih službi
Izazivanje eksplozije
Uništavanje objekata
Optužbe su uslijedile nakon izručenja Serhija K. Njemačkoj iz Italije, gdje je uhapšen po njemačkoj potjernici u avgustu 2025. godine. K. je negirao umiješanost, a njegov advokat je rekao novinskoj agenciji Rojters da je uvjeren da će njegov klijent biti oslobođen optužbi.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNI NAPAD NA POLITIČARE U GRČKOJ: Misteriozni napadači bacali bombe na kuće, palili automobile, ima mrtvih

U seriji koordinisanih terorističkih napada plinskim bombama na domove političara vladajuće partije u Solunu, jedna žena je izgubila život na intenzivnoj nezi, dok je više osoba, uključujući i kandidatkinju za poslanika, povrijeđeno.

Jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je povrijeđeno u tri napada zapaljivim bombama koji su izvedeni u srijedu prije zore na domove članova grčke vladajuće konzervativne stranke Nova demokratija, piše CNN.

Napadi su izvedeni između 4:00 i 4:45 časova ispred stambenih zgrada u Solunu. Napadači su koristili improvizovane eksplozivne naprave napravljene od plinskih boca za kampovanje. Sve povrede nastale su u posljednjem od tri napada, kada su zapaljeni automobili i motocikli, saopštila je policija.

Jedan od zapaljenih automobila navodno je bio u vlasništvu Afroditi Nestore, kandidatkinje stranke Nova demokratija na parlamentarnim izborima. Nestora je zadobila opekotine, dok je njena majka preminula na odjeljenju intenzivne nege od posljedica teških opekotina. Policija je saopštila da su u bolnicu prevezena još dva stanara iste zgrade.

Premijer Grčke, Kirijakos Micotakis, koji je ujedno i lider Nove demokratije, otputovao je u srijedu popodne u Solun kako bi posjetio povrijeđene u bolnici. On je ocenio da smrt majke kandidatkinje predstavlja potvrdu “slepog nasilja u javnom životu”.

– Prolivena krv i podjele koje šire ekstremisti više neće biti tolerisani – naveo je Micotakis u pisanom saopštenju.

On je dodao da je Grčka svoj ekonomski oporavak zaslužila napornim radom i da je uz velike napore prevazišla unutrašnje podjele iz prošlosti.

– Nikada se neće vratiti na staro – poručio je Micotakis.

Napadi tajanstvenih grčkih militantnih grupa na simbole vlasti ili imovinu političara, policije i drugih državnih zvaničnika relativno su česti. Većina njih izaziva materijalnu štetu, ali bez ljudskih žrtava.

U julu 2025. godine bomba je eksplodirala ispred kuće predsjednika grčkog udruženja zatvorskih čuvara u Solunu. On nije povrijeđen, ali su dvije osobe zadobile lakše povrede od razbijenog stakla.

U junu 2024. godine policajac koji je obezbjeđivao kuću jednog visokog sudije u Atini povrijeđen je u napadu zapaljivom bombom.

– Članovi i pristalice Nove demokratije neće dozvoliti da budu zastrašeni – saopštio je sekretar Političkog odbora stranke Konstantinos Kiranakis.

On je ocijenio da su napadi “predstavljali pravi teroristički napad na domove članova Nove demokratije” i dodao da su “njihovi izvršioci imali nameru da ubiju”.

– Neka se oni koji godinama neguju kulturu tolerancije prema političkom nasilju zamisle nad svojom odgovornošću – poručio je Kiranakis.

Nastavi čitati

Svijet

PROBUDIO SE SA ŠIŠMIŠOM NA LICU, 19 DANA KASNIJE POČELA AGONIJA: Tragična smrt dječaka potresla Kanadu

Jedanaestogodišnji dječak iz Kanade preminuo je od bjesnila nakon kontakta sa šišmišem, iako u trenutku incidenta nije imao vidljive povrede. Ljekari su u početku sumnjali na druge bolesti, a dijagnoza je potvrđena tek nakon naglog pogoršanja njegovog stanja.

Jedanaestogodišnji dječak iz Kanade preminuo je od bjesnila nakon što se 2024. godine probudio sa šišmišem na licu dok je sa porodicom boravio u vikendici u Ontariju.

Iako se incident dogodio prije dvije godine, detalji slučaja objavljeni su tek ove sedmice u stručnom medicinskom časopisu Canadian Medical Association Journal.

Prema objavljenim informacijama, dječak je odmah otjerao šišmiša sa lica, dok je njegov otac životinju uhvatio u posudu i pustio napolje. Kako nije bilo vidljivih ugriza niti ogrebotina, porodica nije smatrala da je potrebna hitna medicinska pomoć.

Međutim, 19 dana kasnije dječak je počeo osjećati utrnulost i oticanje lica. U narednim danima njegovo stanje se pogoršavalo, a ljekari su u početku sumnjali na Bellovu paralizu i herpesnu infekciju, zbog čega su mu propisani antivirusni lijekovi.

Nedugo zatim razvio je visoku temperaturu, otežano gutanje, zbunjenost i vizuelne halucinacije. Zbog naglog pogoršanja stanja hitno je intubiran i smješten na odjeljenje pedijatrijske intenzivne njege.

Ljekari su potom posumnjali na bjesnilo, a laboratorijski nalazi nekoliko dana kasnije potvrdili su prisustvo virusa. Kanadska agencija za inspekciju hrane utvrdila je da je riječ o soju virusa koji prenose šišmiši.

Dječak je preminuo 17 dana nakon prijema u bolnicu.

Stručnjaci podsjećaju da je bjesnilo izuzetno rijetka bolest u Kanadi, gdje je od 1924. godine registrovano svega 28 smrtnih slučajeva kod ljudi. Ipak, upozoravaju da svaki direktan kontakt sa šišmišem, čak i kada nema vidljivog ugriza ili ogrebotine, zahtijeva hitan pregled i preventivno liječenje.

Kada se simptomi bjesnila jednom razviju, bolest je gotovo uvijek smrtonosna, zbog čega ljekari naglašavaju da se nakon moguće izloženosti virusu ne smije čekati na pojavu simptoma, već je potrebno odmah potražiti medicinsku pomoć.

Nastavi čitati

Aktuelno