Kubanske vlasti počele su da pojačavaju odbrambene i mjere civilne zaštite zbog straha od moguće američke vojne akcije, objavio je Si-En-En, navodeći da se na ostrvu sve češće govori o scenariju „američkog napada”. Prema tim navodima, državne službe u Havani pripremaju planove za vanredne okolnosti, a građani prolaze obuku za slučaj oružanog sukoba.

Kubanska Agencija za civilnu zaštitu distribuirala je i „porodični vodič” sa preporukama kako postupati u slučaju vojnog napada ili većih poremećaja u snabdijevanju. U državnim medijima, kako se navodi, prikazuju se snimci civila na vojnoj obuci, u skladu sa starom kubanskom doktrinom „rata cijelog naroda”, koja podrazumijeva mobilizaciju stanovništva u slučaju strane intervencije.

Si-En-En prenosi da mnogi Kubanci na situaciju gledaju sa dozom crnog humora, pa je izraz „kada dođu Amerikanci” postao način da se opiše očekivanje da bi neki od dugogodišnjih problema, od energetske krize do ekonomskog pritiska, mogli dobiti kraj, ma koliko takav ishod bio neizvjestan i opasan.

Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel ranije je poručio da zemlja ne želi vojni sukob sa Sjedinjenim Državama, ali da mora biti spremna da se brani. On je ocijenio da Kuba živi pod pritiskom ekonomskog rata, sankcija i energetske blokade, dok je zamjenik ministra spoljnih poslova Karlos Fernandez de Kosio rekao da bi Havana bila „naivna” ako se ne bi pripremala za mogućnost američke agresije.

Šef kubanske diplomatije Bruno Rodrigez upozorio je da bi američka intervencija izazvala humanitarnu katastrofu i krvoproliće, naglasivši da bi u slučaju sukoba žrtava bilo na obje strane. Prema njegovim riječima, Vašington nema opravdanje za napad na „malo ostrvo koje ne predstavlja prijetnju” Sjedinjenim Državama.

S druge strane, američki državni sekretar Marko Rubio optužio je kubanske vlasti da omogućavaju djelovanje obavještajnih struktura zemalja koje Vašington smatra protivnicima. On je poručio da SAD ne mogu dozvoliti da se u neposrednoj blizini američkih granica, na oko 145 kilometara od Floride, nalaze obavještajni punktovi ili vojne baze suparničkih sila.

Ipak, iz Vašingtona je stigla i poruka da američka vojska ne priprema invaziju na Kubu. General Fransis Donovan, komandant Južne komande SAD, izjavio je pred zakonodavcima da američke snage nisu u fazi priprema za preuzimanje ostrva, već da su spremne za zaštitu ambasade SAD u Havani, baze Gvantanamo i eventualno reagovanje u slučaju masovnih migracija.

Napetosti između Havane i Vašingtona porasle su u trenutku duboke ekonomske i energetske krize na Kubi, koju kubanske vlasti povezuju sa američkim sankcijama i ograničenjima u isporukama nafte. Američki zvaničnici, međutim, tvrde da je kriza posljedica neefikasnosti kubanskog političkog i ekonomskog sistema.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp upozorio je kineski region Tajvan da ne proglašava formalnu nezavisnost od Kine, i to nekoliko sati nakon završetka dvodnevnog samita sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u Pekingu.

“Ne želim da neko postane nezavisan”, rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz, ponavljajući da se politika SAD prema kineskom regionu Tajvanu nije promijenila, prenio je BBC.

Tramp je naveo da ne želi sukob sa Kinom zbog tog regiona i dodao je da želi da se “sve strane smire”, ističući da kineski predsjednik “ne želi rat”.

Kineski državni mediji prenijeli su da je Si tokom razgovora upozorio da je pitanje kineskog regiona Tajvana “najvažnije pitanje u odnosima Kine i SAD” i ocijenio je da bi pogrešno upravljanje tim pitanjem moglo da dovede do sukoba između dvije zemlje.

Predsjednik Tajvana Lai Čing Te ranije je rekao da taj region ne mora formalno da proglasi nezavisnost, jer sebe već smatra suverenom državom.

Tramp je rekao i da će uskoro odlučiti da li će biti nastavljena ranije najavljena prodaja američkog oružja tom regionu, uključujući raketne sisteme i projektile, o čemu je, kako je naveo, “veoma detaljno” razgovarao sa Sijem.