Američki vojni helikopter AH-64 Apač srušio se u blizini Ormuskog moreuza, a dva člana posade bezbjedno su spasena, prenose američki mediji pozivajući se na izvore upoznate sa incidentom.

Prema pisanju lista Njujork Times (The New York Times), uzrok pada za sada nije poznat, a istraga je u toku.

Izvori navode da još nije utvrđeno da li je helikopter pogođen iranskom vatrom, da li je došlo do mehaničkog kvara ili je uzrok nesreće neki drugi problem.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa za sada nije javno saopštila detalje o incidentu, dok Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) nije odgovorila na novinarske upite.

Za sada, jedino je kratku izjavu dao Donald Tramp koga je novinar o ovom događaju pitao nakon što je američki predsjednik prisustvovao utakmici finala NBA.

Reporter: There is a report than an army helicopter went down in the strait. Are the soldiers ok?

Trump: Uh the pilots are fine.

Reporter: What brought it down?

Trump: Um we’ll issue a report tomorrow pic.twitter.com/mrKYaV6SaV

— Acyn (@Acyn) June 9, 2026

Prvi izgubljeni Apač u sukobu?
Američka vojska koristi helikoptere Apač, bespilotne letjelice MQ-9 Riper, kao i borbene avione F/A-18 i F-35 u operacijama usmjerenim na održavanje bezbjedne plovidbe kroz Ormuski moreuz.

Apači redovno patroliraju područjem moreuza radi odvraćanja napada manjih plovila i obaranja dronova, a često djeluju u blizini iranske teritorije i ostrva pod kontrolom Teherana.

Prema navodima Njujork tajmsa, nekoliko američkih borbenih aviona izgubljeno je od početka sukoba 28. februara, usljed neprijateljske ili prijateljske vatre. Ukoliko se potvrdi gubitak ove letjelice, to bi bio prvi helikopter Apač izgubljen u aktuelnom sukobu.

Sjedinjene Američke Države su 13. aprila uvele blokadu iranskih luka kao odgovor na iransku blokadu plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Od tada su američki ratni brodovi vratili 134 trgovačka broda, dok je sedam plovila onesposobljeno nakon što su ignorisala upozorenja američke mornarice, prenosi Tanjug.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski šokirao je svjetsku javnost izjavom za “Skaj njuz” da je spreman da odmah prihvati zamrzavanje sadašnjih linija fronta sa Rusijom, nazvavši to “najbržim načinom” da se zaustavi krvoproliće.

Zelenski je u intervjuu za “Skaj njuz” upitan gdje bi želio da se zamrznu linije fronta ukoliko bi došlo do primirja.

– Ako bi se sutra postigao sporazum o prekidu vatre, gdje biste željeli da linije budu zamrznute? Tamo gdje se trenutno nalaze? Da li biste pristali na to? – upitala je Zelenskog voditeljka Jalda Hakim.

– Da. To je najbrži način – odgovorio je on.

Zelenski je, međutim, naglasio da bi svako zamrzavanje sukoba moralo da bude dio šireg diplomatskog procesa čiji je cilj sprečavanje nove agresije.

– Želimo da zaustavimo rat na način koji će osigurati da se on ne vrati. Ideja nije samo da se sukob zamrzne, ali najbrži način jeste da se zamrzne i da se potom prebaci u diplomatsku sferu – rekao je on.

Na pitanje da li bi takav pristup predstavljao prihvatanje ruskih zahtjeva, Zelenski je odbacio takvu ocjenu.

– Ne, nije riječ o tome da se nešto prosto da. Ostati tamo gdje se sada nalazimo znači pružiti građanima Ukrajine više mogućnosti da zaštite svoju djecu, a vojnicima da se vrate kući. Mislim da je to za nas veoma važno – rekao je on.

Ukrajina je više puta predlagala zamrzavanje sukoba duž postojećih linija fronta kao dio šireg mirovnog sporazuma, prema “Kijev postu”. Ruski predsjednik Vladimir Putin, međutim, insistira da bi svaki dogovor morao da podrazumijeva predaju čitave Donjecke oblasti, uključujući i područja koja ruske snage nisu uspjele vojno da zauzmu – uprkos više od decenije borbi, navodi list.

Susret sa Abramovićem

Zelenski se u intervjuu osvrnuo i na navode o sastanku održanom u Kijevu tokom maja sa Romanom Abramovičem, ruskim biznismenom i nekadašnjim vlasnikom fudbalskog kluba Čelzi. On je potvrdio da je taj susret iskorišćen za prenošenje poruka namijenjenih Kremlju.

– On je došao u Kijev. Rekao je: “Donio sam vam direktnu poruku i želio bih da preuzmem poruke od vas kako bih ih prenio Vladimiru Putinu” – rekao je Zelenski, prvi put javno govoreći o tome.

– Ali, rekao je da to mora da bude urađeno diskretno, bez bilo kakvog publiciteta. Odgovorio sam mu da je to njegov izbor, nama to nije važno – dodao je on.

Zelenski je dodao da sam sastanak “nije bio tajna” i da je Abramovič želio da sazna “šta je Ukrajina spremna da uradi” kada je riječ o mogućim mirovnim pregovorima.

“Nećemo otići”

Ipak, Zelenski je rekao je da je vrlo jasno stavio do znanja da Ukrajina neće da prepusti region Donbas, koji se sastoji od Luganske i Donjecke oblasti. Ruske snage potpuno kontrolišu Lugansk, ali u Donjecku Ukrajinci drže još oko 19% teritorije na kojoj se nalazi pojas utvrđenih gradova.

– To je bila ključna poruka. Rekao sam da nećemo otići. Nećemo vam dati pobjedu na takav način – rekao je on.

Na pitanje da li je Abramovič djelovao kao posrednik između njega i Putina, Zelenski je odgovorio:

– Kad je preuzeo moje poruke, rekao je da će ih direktno prenijeti Putinu. –

Zelenski je takođe ponovio da će Ukrajina nastaviti sa izvođenjem udara duboko unutar ruske teritorije, prenosi “Kijev post”. Prema njegovim riječima, Ukrajina će vremenom postajati sve snažnija i pojačavaće pritisak na Rusiju kako se rat bude nastavljao.

Pojedine članice EU su negodovale jer su smatrale da novac treba da se troši na evropske kapacitete, budući da je riječ o evropskim sredstvima.

Šta će se finansirati ovim sredstvima bilo je obavijeno velom tajne. Ipak, gotovo je izvjesno da će najveći dio novca biti namijenjen odbrani od ruske agresije, ali još nije jasno kako i gdje će ta sredstva biti utrošena.

Ukrajinski predsjednik, Vladimir Zelenski, izjavio je da će dio paketa namijenjen odbrani ojačati ukrajinsku vojsku u ratu koji ulazi u petu godinu. Očekuje se da će oko 60 milijardi evra biti iskorišćeno za jačanje odbrambenih kapaciteta zemlje tokom rata, dok će ostatak pomoći finansiranju državnog budžeta.

Novac bi trebalo da bude iskorišćen za proizvodnju naoružanja i nabavku neophodnog oružja koje, ukoliko se ne proizvodi u Ukrajini, mora da se nabavi od partnerskih država.

Podsjetimo, o zajmu se dugo debatovalo, a veći zastoj je nastao kada je Mađarska uložila veto na slanje pomoći.

Pojedine članice EU su negodovale jer su smatrale da novac treba da se troši na evropske kapacitete, budući da je riječ o evropskim sredstvima.

Luiđi Skacijeri iz Evropskog instituta za bezbjednosne studije je rekao da je među najglasnijim kritičarima bila Francuska, koja je tvrdila da se evropska proizvodnja može povećati samo ako se narudžbine upućuju evropskim kompanijama. Ipak, konačni dogovor je oblikovan tako da zadovolji interese čitave Unije.

“Imate zemlje poput Švedske, Holandije, Poljske i donekle Njemačke, koje smatraju da je potrebno ostaviti što više fleksibilnosti. Uvijek postoji kompromis između tih različitih pozicija”, rekao je.

Pravila i očekivanja

EU je postavila stroga pravila na tri nivoa koja određuju kako novac za odbranu može da se koristi.

Prije svega, svi kupljeni proizvodi moraju da budu proizvedeni u Ukrajini, Evropi ili državama EEA/EFTA. Nakon toga, Ukrajina može da kupuje proizvode iz 12 država koje imaju bezbjednosno partnerstvo sa EU, među kojima su i Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada.

Portparol Evropske komisije, Balaš Ujvari, izjavio je da, ukoliko su te mogućnosti iscrpljene i postoji opravdan razlog da se ide dalje od tih okvira, Ukrajina može legitimno da kupuje sisteme i od drugih država.

“Kupujete evropsko, osim ako kupovina potpada pod neki od dogovorenih izuzetaka, kao što su nedostatak proizvoda u EU ili predug rok isporuke. Pitanje je samo – iz koje zemlje?”, rekao je jedan izvor.

Drugi izvor je naveo da, u slučaju hitne potrebe i nepostojanja evropske alternative, Ukrajina može da se obrati drugim dobavljačima, pod uslovom da je nabavka zaista urgentna i da oprema može brzo da bude isporučena.

Visoki zvaničnik EU ponovio je da postoji institucionalno uvjerenje da bi novac, gdje god je moguće, trebalo koristiti za podsticanje evropske odbrambene industrije, sektora koji godinama trpi posljedice nedovoljnog ulaganja i fragmentisanosti.

Dok obavještajne službe upozoravaju da bi Evropa do kraja decenije mogla da se suoči sa ruskim napadom na neku od država članica, raste pritisak da evropska odbrambena industrija dobije finansijsku podršku potrebnu za suočavanje sa tim prijetnjama. Istovremeno, postoji i potreba da ta industrija postane agilnija.

Aktuelni i prvi evropski komesar za odbranu, Andrijus Kubilius, više puta je isticao da EU mora da proizvodi “dovoljno dobro” oružje, a ne “haute couture” sisteme.

Da bi se ilustrovao jaz, evropska proizvodnja vojne opreme daleko zaostaje za ukrajinskom, posebno kada je riječ o bespilotnim letjelicama. To vjerovatno objašnjava zašto će prva isplata biti usmjerena na kupovinu ukrajinskih dronova.

Kada će Ukrajina početi da prima zajam?

Prva tranša namijenjena odbrani od 5,9 milijardi evra, koju je odobrila Evropska komisija, očekuje se krajem ovog mjeseca. Taj iznos bi mogao da omogući nabavku oko tri miliona dronova po prosječnoj cijeni od 2.000 evra po komadu.

Jedan izvor iz EU naveo je da je za ovu narudžbinu, podnetu 12. marta, odobreno izuzeće, jer su određeni dijelovi za dronove proizvedeni van EU i Ukrajine.

Najvjerovatnije je riječ o mikročipovima proizvedenim u Kini, ključnim komponentama koje se nalaze i u ruskim dronovima “šahid”.

Portparol Evropske komisije, Balaš Ujvari, potvrdio je da je zahtjev za izuzeće odobren, ali Komisija nije mogla da objavi više detalja zbog osjetljivosti informacija.

Izvor blizak pregovorima potvrdio je da će drugi paket sredstava najvjerovatnije biti usmjeren na municiju, rakete i protivvazdušnu odbranu, iako konačan iznos još nije utvrđen.

Međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će taj novac biti potrošen u Evropi. Jedan visoki zvaničnik EU rekao je da, uprkos želji obje strane da kupovine ostanu evropske, evropska odbrambena industrija trenutno ne može da zadovolji ukrajinske potrebe.

Jedan od primjera je evropski odgovor na američki sistem protivvazdušne odbrane “patriot”, francusko-italijanski sistem SAMP/T.

Dok se zbog američkog angažovanja na Bliskom istoku zalihe raketa “patriot” smanjuju, konzorcijum Eurosam, zajednički poduhvat kompanija MBDA i Thales, proizvodi sopstveni sistem velikog dometa za odbranu od aviona, krstarećih i taktičkih balističkih raketa. Danska je krajem prošle godine objavila da će kupiti dva takva sistema.

Odluka je donesena nakon višemjesečnih prijetnji američkog predsjednika Donald Trump da će preuzeti kontrolu nad danskom teritorijom Grenlandom, pa je ocijenjena kao ozbiljan udarac Vašingtonu.

Prema mišljenju Guntrama Volfa iz Evropskog centra za politike, priliku koju su stvorili nestašica raketa “patriot” i politička težina velikih evropskih narudžbina treba maksimalno iskoristiti.

“Zaista je u našem interesu da se to dogodi”, rekao je on.

Međutim, problem ostaje isti. Evropa još nije sposobna da dovoljno brzo poveća proizvodnju kako bi pratila tempo rata.

Jedan diplomata EU rekao je da su zalihe raketa “patriot” već rasprodate do 2029. godine i da postoji mala vjerovatnoća da će ukrajinske narudžbine biti realizovane prije tog roka. Drugi visoki zvaničnik EU dodao je da se ni narudžbine sistema SAMP/T ne ostvaruju željenom brzinom, jer proizvodni kapaciteti jednostavno nisu dovoljni.

Volf smatra da je sada pravi trenutak da se to promeni.

“Svi automatski kupuju u Sjedinjenim Državama. Mislim da je krajnje vrijeme da počnemo da kupujemo od domaćih proizvođača”, zaključio je on.