Nedavni medijski napadi usmjereni protiv gradonačelnika Banjaluke i lidera Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, a povodom njegovog sastanka s predsjednikom Evropske narodne partije (EPP) Manfredom Veberom, ogolili su duboke frustracije i ozbiljne kontradikcije unutar vladajuće strukture u Republici Srpskoj. Ono što je na prvi pogled plasirano kao klasično lokalno političko diskreditovanje, kroz prizmu ozbiljne analize pokazuje se kao opasan politički autogol i indirektni, ali vrlo oštar udar na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i zvanični Beograd i to od strane Milorada Dodika i SNSD-a.

Režimski mediji u Republici Srpskoj pokušali su sastanak Stanivukovića i Vebera prikazati u isključivo negativnom kontekstu. Strategija se zasnivala na pokušaju povezivanja Vebera sa Kristijanom Šmitom, s obzirom na to da obojica dolaze iz njemačkih konzervativnih struktura (CSU) koje djeluju unutar EPP-a. Istovremeno, reciklirane su stare unutarstranačke afere unutar EPP-a iz 2019. godine i ugovori vezani za Marija Fojta, kako bi se Veber, a samim tim i njegovi sagovornici, proglasili kompromitovanim akterima.

Međutim, kreatori ovog spina svjesno prećutkuju ključnu činjenicu koja cijelu ovu konstrukciju ruši poput kule od karata i pretvara je u direktan napad na Srbiju.

Manfred Veber nije tek bilo kakav evropski zvaničnik; on je na čelu Evropske narodne partije (EPP), najmoćnije, najbrojnije i najuticajnije političke grupacije u Evropskoj uniji. Upravo toj političkoj porodici, s ponosom i potpuno zvanično, pripada Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića, baš kao i PDP u Republici Srpskoj.

Kada mediji pod kontrolom SNSD-a satanizuju EPP, proglašavaju je korumpiranom, politički skandaloznom i povezuju je isključivo s antisrpskim narativima, oni direktno udaraju na politički legitimitet, međunarodni ugled i strateški izbor samog Aleksandra Vučića. Kriminalizacijom Vebera i njegove partije, javnosti u Republici Srpskoj se suptilno podmeće opasna teza – da predsjednik Srbije i njegova vladajuća stranka pripadaju „sumnjivom i neprijateljskom“ evropskom jatu. Ovakav narativ predstavlja ozbiljan šamar zvaničnom Beogradu, upućen pod krinkom lokalnih političkih obračuna.

Pozadina ovakve agresivne retorike i skretanja pažnje javnosti leži u dubokoj političkoj frustraciji i međunarodnoj izolaciji u kojoj se SNSD odavno nalazi. Dok SNS u Srbiji i opozicione partije u Srpskoj održavaju stabilne, snažne i institucionalne veze s najjačim političkim blokom u Briselu, SNSD je prije niza godina zvanično izbačen iz asocijacije evropskih Socijaldemokrata (Socijalističke internacionale i PES-a) zbog politike koja je odudarala od evropskih standarda.

Ova ogorčenost i unutarstranački kompleks inferiornosti na međunarodnoj sceni sada se pokušavaju kompenzovati agresijom prema svima koji imaju otvoren prolaz do najvažnijih evropskih kabineta. Kome zapravo ponovo smetaju Vučić i Srbija u Republici Srpskoj, pa se kroz napade na EPP pokušava minimizirati njihov međunarodni uticaj?

Nedopustivo je da se lična frustracija, ljubomora i međunarodna izolovanost jedne političke partije preslikavaju na građane Republike Srpske i da se zbog lokalnih sujeta ugrožavaju vitalne veze s bratskom Srbijom. Pokušaj da se preko leđa regionalnih sastanaka vodi posredni, tihi rat protiv Aleksandra Vučića i stranke koja vodi Srbiju, pokazuje opasnu kratkovidost politike koja je, zarad očuvanja lokalnih pozicija, spremna da naruši odnose s najvažnijim nacionalnim osloncem.

Banjaluka24

Predsjednik Nadzornog odbora OC Jahorina Nedeljko Elek oštro je kritikovao ministra Željka Budimira zbog velikog policijskog obezbjeđenja sa dugim cijevima na Jagnjijadi.

Manifestaciju su svečano otvorili premijer Republike Srpske Savo Minić i načelnik Opštine Istočni Stari Grad Bojo Gašanović.

Među prisutnima bio je i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir kojem je predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra “Jahorina” Nedeljko Elek zamjerio, kako je naveo, što ga čuva 30 policajaca dok glođe rebarca.

“U nedjelju je 30 specijalaca, sa dugim cijevima, čuvalo ministra MUP-a Republike Srpske dok glođe rebarca na Jagnjijadi. Gospodine Budimire, nisu se oni za to školovali. Sramota”, poručio je Elek na društvenim mrežama i postavio video na kojem se vide pripadnici MUP-a RS sa dugim cijevima.

U nedjelju je 30 specijalaca, sa dugim cijevima, čuvalo ministra MUP-a Republike Srpske dok glođe rebarca na Jagnjijadi. Gospodine Budimire, nisu se oni za to školovali. Sramota! pic.twitter.com/LvUj7Fkxih

— Nedeljko Elek (@NedeljkoElek) June 9, 2026

Vlada Federacije BiH i kompanija “AAFS Infrastructure & Energy” ovih dana bi, a prema ranije usvojenom Zakonu o gasvodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska trebalo da potpišu ugovor o tom projektu, međutim, pitanje je šta će od svega toga na kraju biti i da li će realizacija tog projekta uopšte i početi.

Naime, u samom zakonu, kompanija AAFS definisana je kao investitor projekta i predviđeno je da 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona bude potpisan ugovor u kojem će biti detalji za realizaciju tog projekta.

Ističe rok za potpisivanje ugovora
Navodno, taj rok ističe 9. juna, ali ako je suditi po pojedinim izjavama i stavovima zvaničnika u Federaciji BiH, sve je još neizvjesno.

Ratifikacija sporazuma novo otvoreno pitanje
Osim toga, Bosna i Hercegovina još nije ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.

Kao sa ugovorom, veliko je pitanje šta će biti i sa samim sporazumom, jer pojedini zvaničnici u Federaciji BiH već pozivaju da se on ne ratifikuje.

“Pozivam koalicione partnere, kao i opoziciju sa SDA i DF-om na čelu, da ne ratifikujemo međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom, kao niti da Federacija BiH ne potpisuje sporazum s američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja i zakona o državnoj imovini”, rekla je nedavno Sabina Čudić, predsjednik Naše stranke i poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Državna imovina ponovo u centru spora
Podsjećanja radi, projekat izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, od određenih krugova u Federaciji BiH odmah u startu je problematizovan, i to zbog neriješenog pitanja “državne imovine”.

U početku bošnjačkim zvaničnicima ta “državna imovina” nije predstavljala problem, ali situacija se počela mijenjati onog trenutka kada se u Bosni i Hercegovini počelo govoriti o budućnosti OHR-a i insistiranju američke administracije da, suprotno stavovima EU, za novog visokog predstavnika bude imenovan Italijan Antonio Zanardi Landi. Kasnije izjave iz Ambasade SAD da će preispitati svoje prisustvo u BiH podstakle su one koji su uvijek bili protiv tog projekta da javno kažu šta misle.

Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su u svim dosadašnjim aktivnostima vrlo direktno, jasno i čvrsto insistirali na preciznim koracima i principima.

“Ono što je možda najvažnije reći jeste da određeni sporazumi, uključujući i one vezane za projekat Južne interkonekcije, kada i ako dođe do njihovog potpisivanja, će se desiti tek onda kada budu ispoštovani prethodni koraci koji nisu nikakvo uslovljavanje ili prijetnja, nego isključivo dogovoreni zajednički koraci na zaštiti interesa naše države, ali i zajedničkih interesa BiH i ključnih međunarodnih partnera”, rekao je Magazinović, a saopšteno je iz Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu.

Problem se pojavio odmah na početku
Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat, jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

Gasovod spaja BiH i Hrvatsku
Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna – Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.