Connect with us

Društvo

Inflacija nas proždire: Manje se kupuju stanovi i automobili, neki se ODRIČU I RUČKA

Ekonomska kriza, poskupljenja i male plate, većinu građana Srbije primorale su da promijene životne i kupovne navike.
Prve na udaru krize našle su se velike investicije poput kupovine stana ili automobila, o čemu svjedoče i podaci zvanične statistike o padu kupovine nekretnina na kredit i pad prodaje i novih i polovnih vozila od početka godine.

Neki su se odrekli putovanja ili su ih odložili, ali najozbiljniji udar ipak su osjetili oni sa najnižim primanjima, iz čijih novčanika najviše novca odlazi na kupovinu hrane, koja uz energente ima i najveći udio u inflaciji. Oni sada razmišljaju kako da uštede na svakom ručku.

Stručnjaci kažu da su mnogi odustali od kupovine zbog poskupljenja, ali da od strukture potrošačke korpe i životnih navika svake porodice zavisi i koliko je zapravo pogođena aktuelnom krizom.

Istraživačica organizacije Iri je, povodom istraživanja o promjenama navika potrošača u Evropi usljed nove krize, rekla da ozbiljan “umor od inflacije” s kojim se suočava prosječan evropski potrošač prisiljava kupce na niz prilagođavanja ponašanja koja nisu viđena od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Izvještaj Irija je otkrio da 58 odsto potrošača već navodi da su smanjili nabavku osnovnih stvari, a 35 odsto njih je ušlo u ličnu štednju i uzimalo kredite za plaćanje računa.
Ekonomska kriza, poskupljenja i male plate, većinu građana Srbije primorale su da promijene životne i kupovne navike. Prve na udaru krize našle su se velike investicije poput kupovine stana ili automobila, o čemu svjedoče i podaci zvanične statistike o padu kupovine nekretnina na kredit i pad prodaje i novih i polovnih vozila od početka godine. Neki su se odrekli putovanja ili su ih odložili, ali najozbiljniji udar ipak su osjetili oni sa najnižim primanjima, iz čijih novčanika najviše novca odlazi na kupovinu hrane, koja uz energente ima i najveći udio u inflaciji. Oni sada razmišljaju kako da uštede na svakom ručku.

“Kupovaćemo manje kvalitetne namirnice”
Ekonomista Danilo Šuković kaže za Euronews Srbija da će se inflacija na više načina odraziti na budžete potrošača, tako što će postati štedljiviji, u nastojanju da sačuvaju budžet kojim raspolažu i manje će trošiti.

– Mijenjaće se struktura potrošnje. Građani će se odreći nekih luksuznih dobara, koja im nisu potrebna u kratkom roku, a više će trošiti za ono što je egzistencijalno. Posebno će se struktura mijenjati kod siromašnog stanovništva. Kada čovjek ima manje para, ne može da kupuje kvalitetnije meso, mlijeko ili sir, nego će ići na sve manje kvalitetne namirnice, što će se naravno loše odraziti ne samo na standard već i na zdravlje stanovništva – kaže Šuković.

Prema podacima Repubičkog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci promet u maloprodaji je zbog poskupljenja bio 22 odsto viši u odnosu na 2021. godinu, ali počinje da pada. Šuković prognozira da će, ukoliko inflacija bude dalje rasla, te tendencije biti sve veće.

– Mi smo nažalost zemlja gdje je procenat siromašnog stanovništva visok i ovaj problem promjene strukture potrošnje biće jako prisutan i to je nešto što se ne može izbjeći – smatra Šuković.

Nedostatak konkurencije utiče na cijene
Dušan Protić iz Centra za evropske politike kaže za Euronews Srbija kaže da su problemi u potrošača u ovoj zemlji vezani za strukturu tržišta i da su stariji od postojećih prilika. On napominje da se može reći da imamo neki miks – neki problemi su slični kao na tržištima razvijenijih zemalja, dok su neki specifični i u najvećoj mjeri su vezani za nedovoljan stepen konkurencije na domaćem tržištu u pojedinim sektorima.
– Kao potrošači osjećamo i te probleme koji se javljaju i sa povredama konkurencije. Možda nedostatak konkurencije nije uvijek povreda po sebi, već posljedica ekonomskih prilika. Povredu koja podrazumijeva zloupotrebu tog položaja, neopravdane cijene, nereagovanje na potrebe potrošača, neadekvatan kvalitet plaća potrošač ili kroz neadekvatnu robu ili cijenu – objašnjava Protić.

On napominje da se inflacija u Srbiji ne osjeća toliko na cijenama energije, koliko na cijenama robe široke potrošnje u čije je cijene uračunato i poskupljenje energenata.

– Čim je kriza smanjuje se tekuća potrošnja i ljudi pokušavaju da sačuvaju novac za crne dane. Trgovci su skloniji nekim povredama poslovne prakse ili uobičajenih uslova pružanja usluga koji su rezultat njihovih pokušaja da odgovore na tu krizu. Na taj način prave neki, što bi se reklo, faul i onda to izaziva više odgovora na strani potrošača – kaže Protić.

Čega se prvo odriču potrošači?
Istraživanje koje je agencija Promocija sprovela za RTL pokazalo je da poskupljenja u Hrvatskoj najviše utiču na smanjenu potrošnju odjeće, obuće i nakita. Čak 52,2 odsto ispitanih reklo da je značajno smanjilo potrošnju, što znači da manje kupuje čak svaki drugi stanovnik. Ipak, 40,9 odstograđana je zadržalo iste navike i u tom aspektu inflacija na njih nije uticala.

Štedi se i na putovanjima, gotovo svaki drugi ispitanik, njih 47,8 odsto, smanjio je izdatke za odlazak na odmor, što znači da biraju jeftinije destinacije ili ne putuju. Više od trećine, 38,4 odsto, izjasnilo se da troši isto kao i prije krize, a ima i onih koji su povećali troškove, prenosi Blic.

Podaci pokazuju da će teret krize podnijeti i društveni život, jer je gotovo 45 odsto građana odlučilo da manje troši na izlaske i druženja. Gotovo isti je procenat onih koji su zadržali stare navike, 44,9 odsto. Kultura kupovanja poklona porodici i prijateljima za rođendane, praznike ili čak bez povoda, široko je rasprostranjena u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, ali kriza je, kako piše RTL, očigledno i tu umiješala svoje prste. Da se manje kupuje i poklanja, kaže 44,3 odsto anketiranih. Više cijene alkohola uticale su na to da je 43,7 posto smanjilo potrošnju vina, piva i žestine.

– Svakodnevno svjedočimo poskupljenjima hrane i teško s prosječnim primanjima napuniti potrošačku korpu, a kamoli s manje od toga ili penzijom, ali se jesti mora, pa gotovo 60 odsto kupuje iste namirnice kao i prije 59,6 odsto, iako ih plaća više. Anketa je pokazala i da su građani smanjili bavljenje sportom i hobijima. Kaže tako gotovo trećina ispitanih 30,0 odsto, ali više od polovine ispitanih se ipak rekreira isto kao i prije – piše RTL.

Istraživanje je pokazalo da su se potrošačke navike najmanje promijenile kada je u pitanju plaćanje osiguranja, lične higijene i kupovine električnih uređaja, poput mobilnih telefona i kućnih aparata koji su neophodni i koji se moraju zamijeniti kada se pokvare. Na hrani ne štedi 59,6 odsto ispitanika, a izdatke za cigarete nije smanjilo 48,9 odsto ispitanika.
srpska info

Društvo

SNIJEG SRUŠIO SISTEM! Padavine razotkrile sve slabosti Srpske – putevi neprohodni, struja nestala!

Snijeg koji je proteklih dana zavejao Republiku Srpsku razotkrio je potpunu nespremnost nadležnih institucija da odgovore na ovakve vremenske uslove.

Putevi su zavejani od Banjaluke, preko Doboja, Teslića, Prnjavora, do Drvara. Probleme sa elekričnom energijom imali su stanovnici bilo koje opštine i grada u kojoj je pao snijeg. Osim lokalnih puteva neprohodni su bili i oni magistralni, a snijeg je iznenadio i one koji su trebali da očiste jedini auto-put koji imamo.

U ovoj situaciji, odgovornosti ima na svim nivoima – od republičkih preduzeća, do lokalne vlasti. Od rukovodstva Banjaluke, Doboja, Prnjavora, preko Elektorprivrde, preduzeća “Putevi RS” ali i Vlade Republike Srpske.

Osim što nam je snijeg “otkrio” da je elektro mreža toliko loša da su pojedini dijelovi Srpske tri dana bili bez struje, da zimske službe nisu spremne za snijeg u decembru i da ni na šetalištima nije sigurno, jer ne znate kada će drvo pasti, ovaj snijeg pokazao je da odgovorni nisu baš spremni preuzeti odgovornost.

Izvinjenje i priznanje da sve nije kako treba stiglo je samo od gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, koji je najavio sankcije i obećao da se ovako nešto više ne smije desiti. Da li je dovoljno – nije, ali da li je bilo ko drugi uradio bar to – nije. Šta nam onda poručuje ćutanje nadležnih?

Sistemski kolaps širom Srpske

Novinari koji godinama rade na terenu i izvještavaju u raznim uslovima kažu da je snijeg ponovo pokazao brojne nepravilnosti, ali i one koji rade svoj posao.

– Neprohodni putevi, zameteni trotoari, neočišćeni parkinzi. Zimska služba u Banjaluci je definitivno pala na ispitu. Neko mora odgovarati. Ništa bolje nije ni u ostalim krajiškim opštinama. Prnjavor je u potpunom kolapsu, Kneževo, Čelinac, Kotor Varoš – stanje je kritično. Pa ni autoput ‘9. januar’ dugo nije bio pročišćen. Grtalice su potpuno zakazale – rekao je za Blink novinar Ljubinko Spasojević.

Spasojević postavlja pitanje da li nam to nedostaje radne snage ili mehanizacije?

– Ništa bolji nisu ni električari. Nema struje danima ni tamo gdje je dostupno. Pojedina sela na teritoriji grada Banjaluka, u opštinama Prnjavor, Čelinac, Kneževo, Ribnik, Kotor Varoš ni narednih nekoliko dana neće dobiti struju. Ljudima se kvari hrana u zamrzivačima. I ovdje nedostaje i ljudi i opreme. Zašto? – upitao je on.

Spasojević je pohvalio banjalučke vatrogasce, istakavši da su jedini djelovali efikasno.

– Za protekla dva dana gotovo 140 intervencija. Da nije bilo njih bili bi u potpunoj blokadi. Jedini su koji su svoj posao obavili besprijekorno. Momci su imali pet do šest intervencija u jednom satu. Da su svi bili kao oni, ovaj snijeg se ne bi ni osjetio. Samo bi mu se djeca obradovala – kazao je Spasojević.

Komunikacija – jedinica ko kuća

Dok novinari rade svoj posao, dajući građanima informacije kakve imaju, stručnjake iz oblasti komunikacija pitali smo – kakve su informacije građanima davale nadležne institucije?

Savjetnica za komunikaciju i medijski trener Marija Milić, ocjenjuje da su institucije potpuno zakazale u kriznoj komunikaciji, te da građani zaslužuju objašnjenje.

– Komunikacija je katastrofalna. Svela se na lične političke objave na društvenim mrežama, kritiku druge političke strane, a bez ikakvog preuzimanja odgovornosti. Izvinjenje gradonačelnika Draška Stanivukovića za strašni sud u gradu došlo je kao iznuđeni čin, sa zakašnjenjem od dva dana. Pristojno – da, dovoljno – nikako ne. Pogotovo što smo u proteklom mandatu svjedočili ekspresnim smjenama u Gradskoj upravi, za prestupe koji nemaju čak nikakve posljedice po život građana. A sad je bila u pitanju i bezbjednost. Znači – može i više od izvinjenja. Recimo – objašnjenje. Zašto se haos uopšte dogodio – kazala je Milićeva za Blink.

Milić: Ako je gradonačelnik jedini odgovoran, zašto ne raspustimo Skupštinu?

– Vidjeli smo silne objave njegovih političkih protivnika koji su dobili većinu u gradskoj skupštini, a koji su sa nepristojnim uzvičnicima vikali na narod. Mislili su da viču na njega, ali su se zapravo nepismeno dernjali na narod koji čita. Među političkim protivnicima su i institucije koje na čelu imaju drugu političku stranu. Ako je gradonačelnik jedina odgovorna osoba u Banjaluci, zašto onda čekamo sertifikate iz CIK-a? Zašto ne raspustimo gradsku skupštinu za vijek vijekova? – upitala je ona.

Milićeva ističe da ne vjeruje da je bilo ikakvog plana komunikacije.

– Ukratko – sramota. Jedinica ko kuća za sve aktere. Svi su nam ostavili takav utisak da im je jedino važan bio oktobar i izborni dan. I nova izborna kampanja. I dalje ne znamo ko je kriv za ovo što se desilo i koliko je koštala ova katastrofa u gradu. Mislim na pare koje su dodijeljene preduzećima za čišćenje – zaključila je ona.

Paraliza širom Republike Srpske

Iako je politički fokus bio ponovo na Banjaluci, mnogih problema je bilo i u ostatku Republike Srpske.

Iz preduzeća zaduženog za dobar dio neodrađenog posla čuli smo kratko da problema ima i to u nedostatku opreme i mehanizacije.

– Kad smo ulazili u ovo, napravili smo ugovore sa svim izvođačima da imaju dovoljan broj kamiona, gredera i utovarivača. A ako bude trebalo, angažovaćemo dodatna privatna lica – rekao je direktor JP Putevi RS, Milan Dakić.

Smije li nas snijeg u decembru iznenaditi?

Da je ovo prvi put, građani bi vjerovatno imali razumijevanja, ali nije prvi put da snijeg zimi napravi kolaps skoro čitavog sistema.

Na površinu su ponovo izašli mnogi nedostaci, od toga da zimske službe nisu spremne da rade svoj posao, da struja opet neopravdano poskupljuje, da građani nemaju zimske gume, čime stvaraju dodatne porbleme u saobraćaju, do toga da imamo i nedostatak radnika i mehanizacije.

Iako u Republici Srpskoj, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini često čujemo parolu “ništa nas ovdje više ne smije iznenaditi” izgleda da ipak može – snijeg u decembru.

blink.ba

Nastavi čitati

Društvo

DOBRO DOŠLI U 21. VIJEK! Sela kod Prnjavora 50 sati bez struje, vode i telefonskog signala

Kompletno područje Prnjavora juče je ostalo bez struje, a takođe i bez vode. U selu Štrpci kažu da su, na žalost, bili naviknuti na slične ne volje pa su se spremili za vanredno stanje, ali ipak nisu očekivali da 50 sati budu odsječeni od svijeta.

“Struje nemamo duže od 50 sati, tačnije od ponedjeljka ujutro od 7. Vrlo brzo nakon toga nestalo je signala za mobilni telefon. Problem kod većine stanovnika je voda koju dobijaju iz bunara za šta im je takođe potrebna struja. Dosta ljudi nema ni vode, pa donose od onih komšija koje imaju bazene u brdu i vodu dobijaju prirodnim padom”, rekao nam je Boban Prodanović iz sela Štrpci čija porodica ima farmu muznih krava.

Posjedovanje farme i pripadajuće mehanizacije pomoglo je ovom domaćinstvu, ali i komšijama iz okoline.

“Naviknuti smo na česte prekide struje pa su skoro sve farme obezbijeđene agregatima. Veći problem je bio nedolazak kamiona koji vrše otkup mlijeka, ali to je riješeno sinoć i jutros nakon što su poljoprivrednici sami očistili puteve svojom mehanizacijcom”, kaže Prodanović.

Komšije su kod Prodanovića punile svoje telefonske uređaje jer ne radi mobilna, a ni fiksna telefonija. Škola u selu je zatvorena od ponedjeljka, jer bez struje nema grijanja tako da su djeca na raspustu.

Štrpci se nalaze oko sedam kilometara od Prnjavora, a domaćinstvo Prodanović 14.

“Ne sjećam se kad je posljednji put bio prekid električne energije duži od 12 sati, ali kratke prekide imamo skoro svakodnevno. Dosta nas mlađih koji smo odlučili da ostanemo na selu smo naviknuti na javašluk nadležnih po pitanju struje i vode, zimskih službi i slično pa smo pripremljeni za ovakve stvari (koliko možemo biti). Najveći problem je starije stanovništvo, a takvih je dosta i nemaju komunikaciju i ne mogu zvati nikog”, ističe ovaj mještanin Štrbaca.

Slična situacije je i u ostalim dijelovima opštine Prnjavor, a od srijede ujutru voda polako dolazi kao i napajanje električnom energijom.

“Najava je da će do večeras većina korisnika imati struju, ali s obzirom na katastrofalno stanje niskonaponske mreže pitanje je koliko će uspjeti to da urade”, zabrinut je Prodanović.

Štab za vanredne situacije Grada Prnjavora održao je danas sjednicu na kojoj je razmatrana trenutna situacija nastala usljed sniježnih padavina.

“Nakon održanog sastanka, gradonačelnik, Darko Tomaš i predsjednik Skupštine Grada, Dražen Mikić zatražili su pismenu informaciju od Elektrokrajine a.d. Banja Luka, KP „Vodovod” a.d. Prnjavor i Odjeljenja za stambeno – komunalne poslove i investicije Grada Prnjavor o preduzetim aktivnostima u njihovoj nadležnosti, a vezano za nastalu situaciju na području grada, uzrokovanu sniježnim padavinama. Informacija se traži u cilju zakazivanje sjednice Skupštine Grada na kojoj bi se razmatrala ova pitanja, predložila rješenja i sankcionisala odgovorna lica”, saopštile su gradske vlasti.

Banjaluka.com

Nastavi čitati

Društvo

KAKO JE UMRLO TROJE LJUDI I ŠTA JE SPASILO PACIJENTE NA DIJALIZI! Doktorka iz Kneževa za otkriva detalje drame u ovom gradiću

Zbog snježnih nanosa visokih i do 7 metara, Kneževo je već danima odsječano od svijeta. Direktorka Doma zdravlja, dr Suzana Radić, za Srpskainfo otkriva kako je u posljednja 2 dana umrlo 3 ljudi iz ovog snijegom okovanog gradića.

Imali smo troje preminulih, oni su bili bolesni i njihova smrt nije povezana sa snijegom i zametenim putevima. Problem je, međutim, što te ljude porodice ne mogu sahraniti, jer su putevi neprohodni, a groblja u Kneževu zatrpana snijegom – kaže doktorka Radić.

Ona objašnjava da je jedna njena pacijentkinja, koja je bila na dijalizi, preminula u Banjaluci, a dvoje ljudi je umrlo u Kneževu.

– Strahujemo da ima preminulih i u selima oko Kneževa, da ima starijih i bolesnih koji su ostali bez lijekova, ali mi do njih ne možemo doći. Ne možemo se čak ni čuti sa njima, jer već danima nema struje i telefoni ne rade – kaže dr Suzana Radić.

–Mi ovdje u Kneževu radimo, 24 sata dnevno smo na raspolaganju pacijentima koji mogu doći do nas, sanitetska vozila smo očistili i spremili za put, tako da ćemo krenuti u sela, čim bude koliko prohodno – kaže doktorka Radić.

Ona otkriva i da su pacijenti na dijalizi imali sreće, što se u ponedjeljak, zbog smetova, nisu uspjeli vratiti u Kneževo.

– Ostali su u Banjaluci i idu redovno na dijalizu. Da su se vratili ovamo, morali bismo zvati Helikopterski servis da ih evakuiše, jer ti ljudi bez dijalize ne mogu preživjeti – kaže dr Suzana Radić.

Zanimljivo je da, otkako je počelo nevrijeme, nije bilo nijednog preloma, iako je Kneževo dolovno zatrpano snijegom i ledom i pješaci se kreću uskim opasnim prtinama.

-Pretpostalvjham da su ljudi naučili kako da se nose s tim problemima, jer su oštre zime ovdje uobičajene. Ipak, ovoliki snijeg nije viđen godinama – kaže dr Suzana Radić.

Nastavi čitati

Aktuelno