Connect with us

Politika

DOK DRUGI UZIMAJU MILIONE, MI SMO DOBILI ŠUT-KARTU! BiH jedina ostala bez istorijske finansijske injekcije iz EU!

Evropska komisija procjenjivaće nakon 30. juna rezultate država koje koriste sredstava iz Plana rasta, a novac namijenjen zemljama koje nisu realizovale reforme biće preraspodijeljen onima koje su ostvarile bolji učinak na tom planu.

To su podgoričkim “Vijestima” rekli iz Komisije odgovarajući na pitanje da li će novac iz Plana (odnosno Instrumenta za reforme i rast), koji neke države nisu dobile jer nisu sprovele reforme (Bosna i Hercegovina i Srbija), biti podijeljen onima koje ostvaruju rezultate (Crna Gora i Albanija).

Šta je potrebno za to?
U slučaju preraspodjele koja bi rezultirala isplatom dodatnih sredstava nekoj zemlji, ona bi trebalo da podnese revidirani program reformi s dodatnim mjerama koje treba ostvariti.

Iz Komisije podsjećaju da uredba kojom je uspostavljen Plan rasta za Zapadni Balkan predviđa mehanizam preraspodjele zasnovan na rezultatima.

-Ukoliko reformski koraci nisu ispunjeni i isteknu nakon grejs perioda, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodijeljena drugim korisnicima. Nakon isteka grejs perioda za prvi set reformskih koraka, 30. juna 2026. godine, Evropska komisija će sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu rezultata svih korisnika sredstava”, najavili su oni.

Kad je usvojen plan rasta?
Plan rasta je usvojen 2023. i predstavlja kombinaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za region, od ukupno šest milijardi evra za period od 2024. do 2027.

Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona evra, od čega su 110 miliona bespovratna sredstva, a 273,5 miliona povoljni krediti.

Komisija je, od ukupnog iznosa, sedam odsto dodijelila na početku sprovođenja Plana kao svojevrsno predfinansiranje, a ostatak dijeli u šest polugodišnjih tranši, u zavisnosti od stepena realizacije reformi iz reformskih agendi (koje su usvojile sve države Zapadnog Balkana).

Petina reformi u zastoju
Iz Brisela podsjećaju da se Plan rasta zasniva na rezultatima, što znači da se sredstva isplaćuju samo kad su reforme u potpunosti sprovedene.

-Već se vide značajni pomaci – 78 odsto reformi obuhvaćenih u prva tri izvještajna ciklusa pokazuje ili potpuno ispunjenje ili makar određeni napredak, dok je 22 odsto reformi i dalje bez pomaka- naveli su iz Komisije, ukazujući na rezultate regiona u cjelini.

Podsjećaju da grejs period za mjere koje su dospjele sredinom 2025. ističe 30. juna, a za one koje su bile planirane krajem 2024. i tokom 2025. – krajem ove godine (u prvoj godini sprovođenja Plana grejs period se produžava na 24 mjeseca za neispunjene obaveze).

Najduži rok za BiH
-Ukoliko rok za istek grejs perioda u junu 2026. ne bude ispoštovan, svi partneri osim BiH rizikuju da kolektivno izgube više od 88 miliona evra. Za BiH je rok za istek grejs perioda u decembru- ukazali su iz Komisije.

Oni zato pozivaju partnere da “intenziviraju napore” kako bi reforme bile sprovedene na vrijeme, prije narednih izvještajnih perioda.

-Reforme moraju ostati prioritet za korisnike sredstava, kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti koje im pruža Plan rasta”, poručili su oni.

Dodatni milioni za Crnu Goru
Komisija je 20. maja objavila da je Crnoj Gori stavila na raspolaganje dodatnih 44,2 miliona evra u okviru Instrumenta za reforme i rast. To je, kako je saopšteno, uslijedilo nakon trećeg zahtjeva za isplatu i pozitivne ocjene o sprovedenim reformama u oblastima konkurentnosti poslovanja i inovacija.

Vlada je očekivala isplatu oko 59 miliona evra. U trećem polugodišnjem izvještaju o sprovođenju Reformske agende, izvršna vlast je navela da je od ukupno 45 koraka, Crna Gora u potpunosti ispunila 24, dok je 21 djelimično realizovan.

Crna Gora je prvu redovnu tranšu iz Plana dobila u avgustu prošle godine, i to u iznosu od 10,2 miliona evra, a ne 18 miliona koliko je izvršna vlast očekivala, jer polovina neophodnih koraka nije bila u potpunosti ispunjena.

Druga tranša, od 8,1 milion evra, odobrena je 17. oktobra prošle godine. Pretfinansiranje, od 26,85 miliona evra, Crna Gora je dobila u maju prošle godine.

Srbiji zamrznuta sredstva, BiH jedina bez isplata
Komisija je Srbiji zamrznula isplate dok su na snazi sporni pravosudni zakoni. Tzv. “Mrdićevi zakoni”, usvojeni u januaru ove godine, za Evropsku uniju (EU) predstavljaju korak unazad u integracionom procesu te države.

Iz sredstava Plana rasta Srbija ima pravo na 1,58 milijardi evra. Srbija je iz prve tranše isplate u januaru dobila 61,1 milion evra, umjesto predviđenih 112 miliona, jer je konstatovano da je od sedam planiranih reformi ispunila samo tri.

Zajedno sa sredstvima iz predfinansiranja, ukupna suma koju je Srbija do sada dobila iz Plana rasta iznosi 167,59 miliona evra.

-S druge strane, BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je ostala bez isplata zbog izostanka usaglašavanja reformske agende. Ukupan paket koji je na raspolaganju BiH iznosi 976,6 miliona evra, a bez ispunjavanja obaveza zemlja trajno rizikuje gubitak od 373,9 miliona- upozorila je nedavno Delagacija EU u toj zemlji.

Koliko novca je već isplaćeno?
Evropska komisija je 20. maja, prilikom isplate novca Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, saopštila da je ukupan iznos koji je u okviru Instrumenta stavljen na raspolaganje tim državama dostigao 212,8 miliona evra za Albaniju, 89,3 miliona evra za Crnu Goru i 142,1 milion evra za Sjevernu Makedoniju.

Albanija
Kako je navedeno, u Albaniji reforme koje je Komisija ocijenila obuhvataju mjere za unapređenje poslovnog ambijenta, olakšavanje investicija i inovacija, kao i širenje pristupa finansiranju, uključujući startape i kompanije aktivne u zelenom i digitalnom sektoru. Od isplaćenih 49 miliona, 22,8 miliona biće prebačeno u državni budžet, dok su preostala sredstva dostupna za investicione projekte kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

Crna Gora
U Crnoj Gori, Komisija je ocijenila reforme u oblasti istraživanja i inovacija, uključujući podršku naučnicima, preduzećima i istraživačkim institucijama, kao i dalje jačanje nacionalnog inovacionog ekosistema. Od isplaćenih 44,2 miliona evra, 20,6 miliona biće prebačeno u državni budžet, dok su preostala sredstva dostupna za projekte kroz WBIF.

Sjeverna Makedonija
U Sjevernoj Makedoniji, ocijenjene reforme uključuju mjere za unapređenje finansiranja osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i mjere za proširenje pristupa digitalnoj infrastrukturi i IT opremi u školama. Od isplaćenih 65,7 miliona evra, 30,6 miliona ide u budžet, a ostalo je, kao i u slučaju Albanije i Crne Gore, dostupna kroz WBIF, prenose Nezavisne.

Politika

DODIK NA FLORIDI U POTRAZI ZA TRAMPOVOM FOTOGRAFIJOM? Za VIP pristup CPAC-u spremni izdvojiti čak 95.000 dolara po osobi?

​Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik planira otputovati na Floridu kako bi prisustvovao konvenciji američkih konzervativaca (CPAC) u odmaralištu Donalda Trampa Mar-a-Lago, saznaje se iz izvora upoznatih s planom putovanja. Primarni cilj odlaska jeste ostvarivanje kontakta i fotografisanje s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, vodećim funkcionerima njegove administracije te republikanskim senatorima.

U Dodikovoj pratnji bi trebali putovati članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Ana Trišić-Babić.

Radi ostvarivanja maksimalnog pristupa VIP salonima, privatnim večerama i prostorijama iza scene, Dodikov tim namjerava kupiti najskuplju “Backstage” ulaznicu po cijeni od 95.000 dolara po osobi.

Riječ je o komercijalnom događaju te kupovina ulaznice ne predstavlja zvanični poziv Bijele kuće niti američke administracije.

​Među najavljenim učesnicima skupa s kojima Dodik nastoji ostvariti kontakt i fotografisati se nalaze se republikanski senatori Majk Li i Rik Skot, američki ministar rada Kit Sonderling, direktor Vijeća Bijele kuće za unutrašnju politiku Vins Hejli, te drugi zvaničnici Trampove administracije.

​Dodikov odlazak dio je šire političko-medijske operacije i višegodišnjeg lobiranja SNSD-a u Vašingtonu.

Primarni cilj fotografisanja s uticajnim američkim zvaničnicima jeste plasiranje protokolarnih susreta u domaćoj javnosti kao dokaza navodne podrške Vašingtona i demantovanja tvrdnji o međunarodnoj izolaciji.

​Uprkos detaljnim priprema i lobističkim nastojanjima – uključujući i raniji susret Željke Cvijanović sa šeficom kabineta Bijele kuće Susi Vajls – Dodik još nije javno potvrdio odlazak na Floridu, za razliku od nekih drugih političara, privrednika i vlasnika medija u regionu koji su javno saopštili da će biti u Trampovom odmaralištu na Floridi.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ O INCIDENTU LJUBIŠE ĆOSIĆA: „Nema opravdanja, najmanje što duguje javnosti jeste izvinjenje“

“Politika se nažalost srozala na nivo da pobjeđuju oni koji obiđu više javnih mjesta, koji se s više ljudi pozdrave i koji više sitnih usluga učine biračima. Nažalost, za političare takvog načina rada u nekim sredinama kažu “narodni čovjek”, što je poraz našeg kolektivnog odnosa prema očekivanjima od javnih zvaničnika”, rekao je trenutni delegat PDP-a u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković povodom incidenta u kom je u alkoholisanom stanju učestvovao gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Vuković je nekadašnji gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

“Rekao bih da nije prvi put da svjedočimo sličnim situacijama tokom prethodnih nekoliko godina. Moje mišljenje je da ono što smo vidjeli na snimku, blago rečeno, ne priliči nikome a naročito ne javnim ličnostima. Nikakva opravdanja ne mogu da budu prihvaćena. Floskule koje možemo čuti “da svako može popiti malo više” ili pak “da svi imaju pravo na privatni život” trebaju da posluže kao opravdanje, ali bih rekao da su to izgovori koje treba odbaciti. Javne ličnosti imaju posebnu i dodatnu obavezu voditi računa o svemu”, izričit je Vuković.

“Politika bi morala biti nešto drugo, prije svega opšti interes, ozbiljnost, odgovornost i vizija. Nadam se i očekujem da tokom razvoja demokratizacije mijenjamo pogled na izbore, politike, programe i kandidate.”

Na pitanje da li Ćosić treba podnijeti ostavku, Vuković smatra da je minimalno hitno izvinjenje vjelokupnoj javnosti.

“Mislim da smo mi kao društvo još uvijek daleko od prihvatanja odgovornosti podnošenjem ostavki za ovakve i slične stvari. Zanimljiv će biti stav SNSD-a i Dodika koji su nedavno stranački i politički brutalno kaznili Anju LJubojević za javne ispade”, naveo je on.

Nastavi čitati

Politika

STUDENTSKA POBJEDA U SRBIJI PROBUDILA NADU I U SRPSKOJ: „Pokazali su da nijedna vlast nije nesmjenjiva“

Političke promjene u Srbiji otvorile su pitanje mogu li se slični procesi dogoditi i u Republici Srpskoj, a gosti emisije „Izazovi“ BN televizije ocijenili su da su istrajnost mladih, organizovanje studenata i izborni rezultat u Srbiji poslali važnu poruku i građanima Srpske.

Sagovornici su istakli da dugogodišnja vlast ne znači i trajnu političku nedodirljivost, te da promjene ne moraju predstavljati prijetnju, već priliku za drugačiji razvoj društva.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da treba sačekati da se političke strasti smire, ali je naglasio da je važno što je vodeći čovjek Studentske liste Radomir Sajčić najavio nastavak dobrih odnosa sa Republikom Srpskom, nepriznavanje Kosova i protivljenje uvođenju sankcija Rusiji.

– Ako je neko lud da će sada neko iz Nemanjine 11 da kaže sve ono što političko Sarajevo očekuje, taj je potpuna budala. Ako neko očekuje da „Žene u crnom“ ili neke fantomske grupe očekuju da budući premijer Srbije kaže: „Krivi smo za sve ratove od Kosova do Kosova“, taj je potpuno lud. Mislim da prvo treba da sačekamo da se spuste strasti, da vidimo šta nam je činiti, jer i Srbije i Srpske će biti sa ovom ili onom vlašću – to je prolazno, a ovo su, čini mi se, vječne kategorije – rekao je Vasić.

„Oslabio je strah kod ljudi“: Šta su studenti pokazali građanima Srpske?

Rade Lukić iz Omladinske organizacije „Iskra“ smatra da su događaji u Srbiji pokazali građanima da nijedna vlast nije nesmjenjiva.

Prema njegovim riječima, činjenica da je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da su građani zadovoljni postojećim stanjem, već da su mnogi godinama bili izloženi pritiscima i ucjenama, posebno zbog radnih mjesta i različitih oblika pomoći.

– Oslabio je strah kod ljudi da javno iskažu svoje nezadovoljstvo aktuelnom vlašću. To što je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da je ljudima ovdje dobro, nego da su ljudi godinama bili ucijenjeni i pritiskani, da li zbog radnih mjesta ili raznih pomoći, da iskažu svoje nezadovoljstvo – ocijenio je Lukić.

Dodao je da je primjer studenata u Srbiji pokazao kako masovno okupljanje i istrajnost mogu promijeniti političku situaciju.

– Oni koji su posmatrali sa strane, koji se do sada nisu uključivali, imali su osjećaj da vlast koja vlada dugo i za koju se činilo da ne može da padne, ustvari može da se pobijedi – rekao je Lukić.

Zašto mladi u Srpskoj nisu bili dio političkih promjena?

Diplomirani pravnik Dragan Kojić smatra da se nakon promjena u Srbiji na mlade u Republici Srpskoj stavlja veliki teret očekivanja, jer je, kako je ocijenio, propuštena prilika da se sličan politički proces dogodi na proteklim opštim izborima.

Prema njegovim riječima, izbori u Srbiji bili su predstavljeni kao svojevrsni referendum između podrške tadašnjoj vlasti i protivljenja njenoj politici, što su mladi prepoznali kao priliku da se uključe u promjene.

– U Srbiji su izbori postavljeni na nivo referenduma: „Ili ste za sadašnju vlast ili protiv“. I oni su to gurali sve vrijeme kroz neku vrstu kampanje, a onda su i ovdje to mladi prepoznali kao priliku da nešto promijene i da budu dio tih promjena – rekao je Kojić.

On smatra da u Republici Srpskoj nije bilo dovoljno zajedničkog djelovanja političkih aktera koji su željeli promjene.

– Mi nismo sinergijski djelovali na opštim izborima i tu se vidjelo raslojavanje po pitanju ličnih interesa, a ne opštih. Šta su ti ljudi ili dio tih ljudi mogli da ponude mladima kao alternativu? Apsolutno ništa i mladi tu nisu htjeli da se troše – naveo je Kojić.

Mladi traže da ih vlast konačno čuje

Gosti emisije „Izazovi“ saglasni su da mladi u Republici Srpskoj moraju biti aktivniji u javnom životu i odlučnije iznositi svoje stavove.

Posebno su ukazali na to da vlast, prema njihovoj ocjeni, do sada nije pokazivala dovoljno interesa za mišljenje mladih, ali ni akademske zajednice.

Primjer Srbije, smatraju sagovornici, ponovo je otvorio pitanje političkog angažmana mladih i pokazao da građansko nezadovoljstvo može prerasti u organizovanu inicijativu.

Ostaje da se vidi hoće li se probuđena očekivanja pretvoriti u konkretnije aktivnosti mladih u Republici Srpskoj i da li će studentska energija iz Srbije podstaći nove oblike građanskog angažmana i na ovom prostoru.

Nastavi čitati

Aktuelno