Društvo
NEDOSTATAK LJEKARA U SRPSKOJ: Liste čekanja sve duže, pacijenti mjesecima čekaju pregled!
Nedostatak ljekara u pojedinim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj doveo je do formiranja lista čekanja koje za pojedine specijalističke preglede dostižu i šest mjeseci.
Bolnica “Srbija”
Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su u pojedinim granama medicine u kojima postoji deficit kadra formirane liste čekanja, uglavnom za kontrolne preglede, dok za hitna stanja i prve preglede one nisu duge.
“U pojedinim granama, gdje nemamo liste čekanja, pacijenti se primaju redovno, prema redoslijedu dolaska”, naveo je Šešlija.
Najduže liste čekanja
Dodao je da su najduže liste čekanja u supspecijalističkim oblastima, poput endokrinologije, kardiologije i interne medicine.
“Na neke preglede koji nisu hitni čeka se i do šest mjeseci”, kazao je Šešlija.
Bolnicu napustilo šest ljekara
Prema njegovim riječima, tokom prošle godine Bolnicu “Srbija” napustilo je šest ljekara, dok su u proteklih pet godina iz ove ustanove otišla ukupno 33 doktora.
Pojasnio je da se trenutno stanje u ovoj zdravstvenoj ustanovi stabilizovalo te da su otišli radnici koji su i ranije namjeravali da napuste bolnicu.
“Oni koji su ostali pokušavaju da nadoknade nedostatak kadra. Manjak ljekara nastojimo da nadomjestimo angažovanjem doktora iz drugih ustanova ili putem honorarnih angažmana, ali to nikada ne može u potpunosti da zamijeni broj ljekara koji je realno potreban”, istakao je Šešlija.
Nedostatak ljekara
Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da su liste čekanja u pojedinim bolnicama direktna posljedica nedostatka ljekarskog kadra.
Porodična medicina
“Sve kreće od porodične medicine. Vidimo da su timovi porodične medicine preopterećeni brojem pacijenata i da se često stvaraju gužve. Problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neminovno se odražavaju i na sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, rekao je Motika.
Prema njegovim riječima, potrebno je dodatno promovisati ljekarsku profesiju i obezbijediti bolje uslove rada i zarade kako bi studije medicine bile privlačnije budućim studentima.
“Najgora opcija bila bi da primamo ljekare iz udaljenih zemalja koji su školovanje završili negdje drugo kako bi liječili naše građane. Smatram da bi to trebalo da bude posljednja i neponovljiva opcija za nas”, naveo je Motika.
Plate zdravstvenih radnika i dalje izazov
Govoreći o platama, istakao je da su primanja zdravstvenih radnika posljednjih godina poboljšana, ali da pojedine profesije u drugim sektorima i dalje imaju znatno veće zarade od ljekara, uključujući hirurge, ali i druge specijalističke oblasti.
“Ne postoji čovjek koji se neće složiti da dobrog ljekara treba dobro platiti”, zaključio je Motika.
Kadrovsko jačanje u UKC Republike Srpske
Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske naveli su da se ova zdravstvena ustanova u posljednje dvije godine može pohvaliti značajnim kadrovskim jačanjem, što je u velikoj mjeri doprinijelo smanjenju lista čekanja.
“U periodu od januara 2024. do kraja maja 2026. godine radni odnos zasnovala su ukupno 93 ljekara i 319 medicinskih tehničara. U istom periodu radni angažman u UKC Republike Srpske završilo je 67 ljekara i 297 medicinskih tehničara, od kojih je 77 penzionisano”, naveli su iz UKC RS.
Dodaju da ova zdravstvena ustanova ima veliki broj zaposlenih, zbog čega je određena fluktuacija kadra očekivana i treba da se posmatra u odnosu na ukupan broj radnika.
“Što je veći broj zaposlenih, veća je vjerovatnoća da će određeni broj radnika tokom godine promijeniti radno mjesto, otići u penziju, nastaviti školovanje ili potražiti nove profesionalne prilike. Otvoreno tržište rada omogućava slobodno kretanje zdravstvenih radnika, zbog čega se sa izazovima zadržavanja medicinskog kadra suočavaju zdravstveni sistemi širom svijeta. Ovaj problem nije specifičan za jednu ustanovu ili državu, već predstavlja globalni izazov”, istakli su iz UKC RS.
Kako navode, jedna od efikasnih mjera za ublažavanje ovog problema jeste stipendiranje učenika i studenata zdravstvenih usmjerenja, čime se podstiče školovanje potrebnog kadra i omogućava dugoročnije planiranje ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru.
Liste čekanja i naručivanje u UKC RS
“Kada su u pitanju liste čekanja, podsjećamo da u posljednjih godinu dana funkcioniše naš kol centar putem kojeg se pacijenti naručuju. Prije više od šest mjeseci uvedene su i dodatne smjene u radu Centra, s ciljem daljeg smanjenja lista čekanja”, naveli su iz UKC RS.
Ističu da je zakonom definisano koji pacijenti imaju prioritet prilikom pružanja zdravstvenih usluga, te da Univerzitetski klinički centar kontinuirano radi na olakšavanju pristupa zdravstvenoj zaštiti prioritetnim kategorijama stanovništva.
Nezavisne
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto nam se vraća, temperatura do 31 stepen
U Bosni i Hercegovini, nakon vedrog i svježeg jutra, će biti sunčano i toplo vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu do 31 stepen Celzijusov.
U brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i jugu očekuju se dnevni razvoji oblačnosti, lokalno s prolaznom kišom ili kratkotrajnim pljuskom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Uveče pretežno vedro, dok će na sjeveru doći do postepenog naoblačenja, koje će se do narednog jutra širiti ka ostalim krajevima.
Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjeverni, na jugu južnih smjerova.
Minimalna temperatura vazduha od 11 do 15, na jugu do 17, a maksimalna od 26 do 31 stepen.
Društvo
BIH BEZ DOVOLJNIH ZALIHA, A ENERGENTI POSKUPLJUJU: Stručnjaci upozoravaju na mogući novi udar na građane
Nova energetska kriza mogla bi donijeti dodatni pritisak na građane i privredu, dok stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina nema dovoljno mehanizama kojima bi mogla ublažiti eventualni veliki skok cijena energenata.
Geopolitička dešavanja, rat u Ukrajini, problemi sa snabdijevanjem i kretanja na svjetskom tržištu nafte već utiču na cijene. Posebna pažnja usmjerena je na dizel, čija cijena ima direktan uticaj na transport, poljoprivredu, proizvodnju i gotovo cijeli lanac snabdijevanja.
Ukoliko bi došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu, posljedice se ne bi zadržale samo na benzinskim pumpama. Više cijene goriva gotovo se direktno prelijevaju na troškove transporta, hrane i drugih proizvoda.
Evropska komisija godinama upozorava na problem rezervi
Jedan od dugogodišnjih problema BiH jeste nedovoljno razvijen sistem strateških rezervi nafte i naftnih derivata.
Evropska komisija je u ranijim izvještajima o napretku BiH upozoravala na nedostatak napretka u sektoru nafte i gasa, uključujući usklađivanje propisa sa pravnom tekovinom EU i uspostavljanje obaveznih rezervi nafte.
U prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.
To pitanje posebno dobija na značaju kada cijene nafte počnu naglo rasti, jer države koje imaju strateške zalihe mogu dio vremena amortizovati poremećaje na tržištu.
Dizel bi mogao povući cijene gotovo svega
Energetski ekspert Zdravko Milovanović smatra da bi, u pesimističnom scenariju, cijena dizela mogla dostići četiri, pa čak i pet KM po litru, a ne isključuje ni mogućnost problema u snabdijevanju.
Kao jedan od faktora navodi ograničenja izvoza dizela iz Rusije, koja je važan proizvođač i snabdjevač svjetskog tržišta.
„Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, smatra Milovanović.
Drugim riječima, eventualni novi skok cijena goriva mogao bi se veoma brzo osjetiti i na policama prodavnica, jer dizel nije samo gorivo za automobile. On je ključan za kamione, poljoprivredne mašine, građevinsku mehanizaciju i brojne druge djelatnosti.
Milovanović upozorava i na problem koji, prema njegovoj ocjeni, postoji na domaćem tržištu – distributeri relativno brzo reaguju povećanjem cijena kada na svjetskom tržištu dođe do poremećaja, dok se smanjenje cijena često sporije prenosi na potrošače.
„I ozbiljne zemlje imaju problem“
Kada je riječ o strateškim rezervama, Milovanović smatra da bi nedostatak zaliha mogao predstavljati ozbiljan problem u slučaju dugotrajnije krize.
Istovremeno, naglašava da ni strateške rezerve same po sebi ne mogu riješiti višemjesečni poremećaj.
„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, rekao je Milovanović.
Strateške zalihe mogu, prije svega, omogućiti državama da određeni period ublaže udar na tržište, ali ne mogu trajno zaustaviti rast cijena ukoliko globalna ponuda bude ozbiljno ugrožena.
Drugi stručnjak vidi prostor za optimizam
Energetski ekspert Almir Bečarević nešto je oprezniji kada je riječ o prognozama.
On podsjeća da se cijena nafte veoma brzo mijenja pod uticajem vijesti, političkih izjava i događaja na Bliskom istoku.
„U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko“, rekao je Bečarević.
Prema njegovim riječima, ukoliko se trend pada cijena nastavi, naredne sedmice bi čak moglo doći do blagog pojeftinjenja naftnih derivata.
Ipak, upozorava da je situacija veoma promjenjiva.
„Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače“, naveo je Bečarević.
„Da imamo zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima“
Bečarević je mnogo kritičniji prema činjenici da BiH nema dovoljno strateških rezervi.
„U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, istakao je.
Upravo bi kombinacija strateških rezervi i fiskalnih mjera, prema njegovom mišljenju, mogla omogućiti vlastima da u periodu velikih poremećaja ublaže posljedice po građane.
Problem se, međutim, ne odnosi samo na naftu.
Novi udar mogao bi stići i kroz cijene gasa
Bečarević upozorava da bi eventualno dugotrajnije povećanje cijena nafte moglo imati posljedice i na druga tržišta energenata.
Posebno izdvaja prirodni gas, čije se cijene takođe mogu kretati pod uticajem šire situacije na energetskom tržištu.
Ako se poremećaji nastave, građane tokom naredne zime mogli bi čekati veći troškovi grijanja i energije.
Koliko će situacija zaista biti ozbiljna zavisiće od razvoja sukoba i geopolitičkih odnosa, kretanja proizvodnje i transporta energenata, ali i od reakcije velikih proizvođača.
Za BiH, međutim, ostaje problem koji nije nov: u slučaju velikog cjenovnog šoka prostor za brzo reagovanje je ograničen, posebno ako nema dovoljno strateških zaliha koje bi mogle poslužiti kao amortizer.
Društvo
Otac Predrag Popović za neuspješan brak KRIVI MUŠKARCE
Riječi oca Predraga Popovića često pronađu put do velikog broja ljudi, posebno kada govori o porodici, vjeri, roditeljstvu i odnosima među supružnicima.
Njegove objave na društvenim mrežama nerijetko privuku veliku pažnju, a pratioci ih doživljavaju kao povod za razmišljanje, ali i kao svojevrsnu podršku u svakodnevnom životu.
Kada je riječ o neuspjelim brakovima, otac Predrag krivicu pripisuje muškarcima. Smatra da, kada bi muškarci preuzeli svoju ulogu i brigu za porodicu, žene ne bi osjećale potrebu da preuzimaju muške uloge.
– I za svaki neuspješan brak ja krivim muškarca. Da je muškarac – muškarac, onda žena ne bi imala potrebe da bude muškarac, i onda bi žena bila žena i ne bi imala o čemu da se brine i razmišlja, jer bi onda razmišljao muškarac. Jedina ženina briga bi bila da se brine o tom muškarcu koji se brine za nju i za cijeli njen čopor – istakao je on.
Međutim, ističe da moderni brakovi često nisu pokazali svoju funkcionalnost.
– Ti moderni brakovi se nisu pokazali kao funkcionalni, to nije ispalo kako treba i mi to možemo da vidimo u svijetu, a možemo da vidimo i na ove ovdje ljude koji su prigrlili taj svijet zapadni. Dešava se da su mladi, da su zaljubljeni, da se nisu dovoljno upoznali, da nisu znali kroz šta prolaze on ili ona, možda i oboje nisu bili spremni za brak i da u nekom trenutku to shvate i oni odu… Ali opet ja čujem priče gdje je Ivanina baba Stojisava imala 22 godine kada je njen otac rekao: „Ti ćeš da se udaš za Milosava“, ona je otišla, voljela ga do kraja života punim srcem. Kako to može, a nisu se poznavali? – istakao je otac Predrag Popović.
-
Politika1 dan agoSMOTRA PRAZNIH STOLICA I TOTALNI DEBAKL! Vukanović na blogu besramno laže o “VELIČANSTVENIM TRIBINAMA”! (FOTO)
-
Politika2 dana agoPLJAČKA OD 10 MILIONA ZA KAMPANJU! Stanivuković u Tesliću iznio šokantne dokaze protiv Vlade RS i SNSD-a!
-
Politika1 dan agoTEROR IZBORNE MAŠINE U PRIJEDORU! SNSD od Gradske uprave i javnih preduzeća napravio logore, radnicima se preti otkazom ako ne donesu 20 „sigurnih” glasova!
-
Politika1 dan ago„TI SI KAO MOJE DIJETE“: Stanivuković na pijaci u Tesliću dobio riječi podrške – „Čovjek si jer smiješ među narod“
-
Region2 dana agoVUČIČ zvanično otvorio fabriku IZRAELSKIH BESPILOTNIH LETJELICA!
-
Region2 dana agoHAOS U MAKARSKOJ ZBOG ZVEZDINE MAJICE: Mladić prošao rivom, huligani ga napali i bacili u more
-
Region2 dana agoOBJAVLJEN SNIMAK: Policajac u Ljubljani davio čovjeka, on potom umro (VIDEO)
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ: Računovođe, budite sigurni u broj 10 (VIDEO)
