Sezona godišnjih odmora, uz primjenu novog evropskog sistema evidencije putnika (EES), ponovo je donijela kolapse na graničnim prelazima. Dok građani gube strpljenje na visokim temperaturama, privreda trpi ogromne gubitke. Zbog ovakvog stanja, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović pokrenuo je inicijativu za unapređenje graničnih procedura.

„Zatražio sam da se ide sa diplomatskim aktivnostima od strane i Savjeta ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, zemljama Evropske unije i prema Briselu, da se jednostavno nađe rješenje kako da se ubrza taj prohod ili protok ljudi, ta sloboda kretanja preko graničnih prelaza prema Hrvatskoj, prema Evropskoj uniji, zemljama Šengena”, istakao je Borenović.

Njegovom inicijativom ostavljen je rok od 30 dana Savjetu ministara da predloži mjere, ali s obzirom na izbornu kampanju, postoji sumnja da će procesi biti ubrzani. Sati čekanja nisu samo ponižavajući za građane, već predstavljaju ogroman udar na domaću ekonomiju, što je potvrdio i ekonomista Milenko Stanić: „Ukupni troškovi na godišnjem nivou prelaze milijardu KM zbog čekanja na graničnim prelazima.”

Kao jedno od najefikasnijih rješenja navode se integrisani granični prelazi. Takav sistem već funkcioniše između Srbije i Sjeverne Makedonije, a prednosti je objasnio Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije: „Granični prelaz Preševo-Tabanovce, koji je potpuno integrisan i koji funkcioniše po sistemu ‘one-stop’, odnosno da se jednostavno kontrola zajednički sprovodi na jednom mestu, a ne na dva mesta, čime bi se duplirao posao, povećavalo vreme, a i naravno troškovi koje to gubljenje vremena prati.

Sada su prosečna čekanja na graničnom prelazu sa Severnom Makedonijom 20 minuta, a bila su mnogo viša, mnogo duža.”

Borenović predlaže da se ovakva praksa primijeni i u BiH prema Srbiji i Crnoj Gori. Da li će ova inicijativa dobiti podršku i da li će se primijeniti, biće poznato na sjednici Predstavničkog doma 30. juna. Potez je na vlastima, ali uzimajući u obzir da je ideja o uspostavljanju zajedničkog tržišta kroz „Otvoreni Balkan” zamrla, javnost s pravom ostaje skeptična da će se pravi izlaz iz ove situacije uskoro naći.

(BN)

– Vlada Republike Srpske proglasila je 4. jul Danom žalosti u Republici Srpskoj povodom obilježavanja više od tri decenije od stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču od 1992. do 1995. godine.

Odluka je donesena na telefonskoj sjednici, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Dan žalosti, kako je navedeno, obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti.

Pomen za 3.267 poginulih srpskih boraca i civila sa područja srednjeg Podrinja i Birča u Odbrambeno-otadžbinskom ratu biće održan u subotu, 4. jula, u Bratuncu.

(Srna)

Centralna banka BiH značajno je povećala procjene inflacije za ovu godinu, upozoravajući da rast cijena energenata na svjetskom tržištu i izraženi rizici iz međunarodnog i domaćeg okruženja održavaju snažne inflatorne pritiske.

Prema najnovijim projekcijama, ukupna inflacija mogla bi dostići 6,1 odsto u trećem kvartalu, dok ekonomisti upozoravaju da bi, uz spoljne šokove i neopravdana poskupljenja na domaćem tržištu, rast cijena mogao ostati povišen i do kraja godine.

Iz Centralne banke BiH ističu da su inflatorni pritisci pojačani zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, čiji se efekti sve više prelijevaju na domaće cijene.

“Trenutno procjenjujemo da bi ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla iznositi 5,3 odsto, a temeljna inflacija 4,5 odsto. Očekujemo da će inflatorni pritisci ostati prisutni i u trećem kvartalu, kada bi ukupna inflacija mogla dostići 6,1 odsto, dok bi temeljna inflacija ostala na nivou od 4,5 odsto”, navode iz Centralne banke BiH.

Iz CB BiH upozoravaju da su rizici za dalje kretanje cijena izrazito naglašeni zbog neizvjesnosti u međunarodnom i domaćem okruženju. Za razliku od ranijih godina, Centralna banka ovog puta nije objavila preliminarne procjene inflacije za četvrti kvartal.

Kako navode, trenutni nivo neizvjesnosti i asimetrični rizici otežavaju pouzdano predviđanje kretanja cijena do kraja godine, zbog čega će preciznije projekcije za završnicu 2026. biti poznate u narednim krugovima ekonomskih procjena.

Ekonomista Igor Gavran ističe da inflatorna očekivanja u BiH imaju dvije dimenzije.

“Ako gledamo realne parametre i stvarni rast troškova poslovanja, ne bi trebalo da bude daljeg povećanja cijena, osim u slučaju širenja sukoba na Bliskom istoku i novog rasta cijena goriva”, rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, trajno okončanje sukoba stabilnim mirovnim sporazumom moglo bi dovesti do značajnog pojeftinjenja goriva, a time i do pada cijena drugih proizvoda i usluga.

“Međutim, drugu dimenziju čine unutrašnji faktori rasta cijena, gdje dominiraju pohlepa i zloupotreba tržišnih okolnosti, odnosno povećanje cijena sa malo ili nimalo osnova, čak i kada troškovi poslovanja ne rastu ili se smanjuju”, pojasnio je Gavran.

Dodao je da bi otpornost na spoljne šokove mogla biti ojačana povećanjem strateških rezervi goriva, pokretanjem prerade nafte u domaćoj rafineriji i razvojem infrastrukture za tranziciju na električna vozila.

“S druge strane, zloupotrebe tržišta i ostvarivanje ekstra profita moguće je suzbiti jedino odlučnijim kontrolama cijena, strožim kaznama i dodatnim oporezivanjem, ali vlasti zasad ne pokazuju namjeru da preduzmu takve mjere”, rekao je Gavran.

On smatra da je bojazan od zadržavanja ili čak dodatnog rasta inflacije opravdana, iako bi njeni efekti mogli biti ublaženi adekvatnim djelovanjem nadležnih institucija.

Istovremeno, CB BiH procjenjuje da je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2026. godine iznosio 2,1 odsto, što je identično brzoj procjeni objavljenoj u martu.

U odnosu na martovski krug procjena, sadašnje projekcije ne donose značajnije promjene u kratkoročnim izgledima ekonomskog rasta, potvrđujući očekivanja o umjerenoj dinamici privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za drugi kvartal 2026. godine iznosi dva odsto. Najveći doprinos rastu daje sektor usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije negativan usljed slabe spoljne tražnje i povišenih troškova proizvodnje.

(Nezavisne)