Connect with us

Svijet

EES IZAZVAO HAOS NA GRANICAMA: Aerodromi upozoravaju na udar na sezonu

Evropski aerodromi upozoravaju na kritičnu situaciju sa EES-om, gdje putnici čekaju i do pet sati. Hitna reakcija je neophodna za očuvanje turističke sezone.

Evropski aerodromi i avio-kompanije uputili su hitan apel predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, upozoravajući da je uvođenje Šengenskog sistema ulaska i izlaska (EES) dostiglo “kritičnu tačku” i da izaziva ozbiljne poremećaje za milione putnika tokom vrhunca ljetne turističke sezone.

U otvorenom pismu objavljenom 1. jula, organizacije iz vazduhoplovnog sektora – ACI EUROPE, Airlines for Europe (A4E) i Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) – pozvale su Brisel da državama članicama omogući da privremeno obustave primjenu digitalnog sistema granične kontrole kada broj putnika premaši operativne kapacitete.

“Danas smo dostigli kritičnu tačku. Trenutni način primjene Sistema ulaska i izlaska (EES) izaziva ozbiljne operativne posljedice, remeti putovanja putnika i stavlja granične službe, aerodrome i avio-kompanije pod neodrživ pritisak. Zato vas pozivamo da hitno reagujete prije nego što se situacija dodatno pogorša tokom vrhunca ljetne turističke sezone”, navodi se u pismu.

Sistem ulaska i izlaska (EES) postao je u potpunosti operativan širom šengenskog prostora u aprilu 2026. godine, zamijenivši pečatiranje pasoša za većinu putnika koji nisu državljani EU digitalnim sistemom koji bilježi ulaske i izlaske, zajedno sa biometrijskim podacima, uključujući otiske prstiju i fotografije lica.

Sistem je osmišljen da unaprijedi bezbjednost granica, identifikuje osobe koje prekorače dozvoljeni boravak i pojednostavi upravljanje spoljnim granicama.

Međutim, avio-industrija tvrdi da u praksi njegova primena na mnogim aerodromima proizvodi upravo suprotan efekat.

Prema navodima iz pisma, čekanja na graničnoj kontroli sada dostižu i do pet sati u periodima najveće gužve, što dovodi do propuštenih presjedanja, kašnjenja letova i sve većeg pritiska na zaposlene na aerodromima.

Organizacije upozoravaju da probleme imaju i manji aerodromi u popularnim turističkim destinacijama, gdje putnici čekaju u redovima i ispred terminala jer granične službe ne uspjevaju dovoljno brzo da obrade dolaske.

“Avio-kompanije zatvaraju ukrcavanje dok su avioni i dalje poluprazni, jer putnici ostaju zaglavljeni u redovima na graničnoj kontroli”, navodi se u pismu.

Predstavnici industrije priznaju da je državama članicama već omogućeno da privremeno obustave prikupljanje biometrijskih podataka do početka septembra, ali smatraju da ta mjera nije spriječila preduga čekanja niti operativne probleme.

Pošto se očekuje da će evropski aerodromi tokom jula i avgusta opslužiti oko 40 miliona putnika više nego u prethodna dva mjeseca, organizacije upozoravaju da bi se situacija mogla brzo pogoršati ukoliko se ne preduzmu dodatne mjere.

U pismu su Evropsku komisiju pozvali da “odmah reaguje” i bez odlaganja preduzme sljedeće korake:

U pismu se upozorava i da su ugled Evropske unije i povjerenje u njen regulatorni okvir dovedeni u pitanje, uz poruku da Evropa mora ostati destinacija koja nije samo bezbjedna, već i efikasna, gostoljubiva i konkurentna.

Organizacije takođe navode da pojedini međunarodni putnici već preispituju planove za putovanje u Evropu zbog mogućnosti dugotrajnih čekanja na granicama, što, kako upozoravaju, posebno narušava ugled Evrope, evropski turizam i međunarodnu povezanost.

Poziv na koordinisanu akciju

Povodom otvorenog pisma koje su uputili ACI Europe, Airlines for Europe (A4E) i Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA), Svetski savet za putovanja i turizam (WTTC) pozvao je na koordinisano djelovanje kako bi se obezbijedila primjena Sistema ulaska i izlaska (EES), ali bez narušavanja odvijanja putničkog saobraćaja.

Iako priznaje značaj modernizacije graničnih sistema i jačanja bezbjednosti širom Evrope, Svjetski savjet za putovanja i turizam (WTTC) već duže upozorava da bi, bez odgovarajuće fleksibilnosti, pouzdane opreme, dovoljnog broja zaposlenih i dobre informisanosti putnika, operativni zastoji mogli da naruše iskustvo posjetilaca i oslabe konkurentnost Evrope kao turističke destinacije.

U WTTC-u upozoravaju da bi, ukoliko se ovi problemi ne riješe, Evropa mogla da se nađe u očigledno nepovoljnijem položaju u odnosu na druge svjetske destinacije koje nude brži i jednostavniji ulazak u zemlju.

Nedavna analiza WTTC-a pokazuje da bi čekanje na granici od tri sata ili duže moglo značajno da odvrati putnike od dolaska. Oko trećine ispitanih navelo je da bi u tom slučaju bilo manje vjerovatno da će putovati u šengenski prostor. Prema projekcijama za 2026. godinu, to bi moglo da dovede u pitanje do 41 milion dolazaka turista i oko 45,4 milijarde američkih dolara potencijalne turističke potrošnje u Evropi.

“EES predstavlja važan korak ka pametnijim i bezbjednijim granicama u Evropi. Međutim, njegova primjena mora biti praktična, koordinisana i usmjerena na potrebe putnika. Ako dugotrajna čekanja postanu uobičajena praksa, putnici će birati druge destinacije. Evropa ne može sebi da priušti da ugrozi svoju konkurentnost niti iskustvo koje pruža milionima posjetilaca. Pozivamo donosioce odluka da tijesno sarađuju sa predstavnicima industrije kako bi sistem ispunio svoje obećanje o efikasnijoj i bezbjednijoj graničnoj kontroli, bez stvaranja nenamjernih prepreka za putovanja”, izjavila je Glorija Gevara, predsednica i izvršna direktorka WTTC-a

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno