“Platio sam kaznu jer sam na graničnom prelazu greškom stao u red za vozila EU”, priznao je jedan korisnik društvene mreže X i na taj način potvrdio veoma čestu situaciju koja se dešava na graničnim prelazima između Srbije i Hrvatske – mnogi vozači, pokušavajući da što brže pređu granicu, naprave saobraćajni prekršaj koji ih može koštati 60 evra ili upola manje ako kaznu plate na licu mesta.

Kraća i duža kolona

Na prvi pogled deluje kao bezazlena greška na graničnom prelazu – jedna kolona je kraća, druga duža, pa vozači instinktivno biraju onu traku u kojoj će, kako veruju, brže stići na red.

Saobraćajni prekršaj

Međutim, upravo takva odluka predstavlja saobraćajni prekršaj koji se na granici sa Hrvatskom, kao članici EU – novčano kažnjava.

“Platiš na licu mesta 30 evra i nastaviš dalje”

“Platio sam kaznu jer sam na graničnom prelazu greškom stao u red za vozila EU”, potvrđuje i ilustruje šta mu se dogodilo prilikom ulaska u Hrvatsku jedan korisnik mreže X.

“Zaletio se” i “nije gledao šta piše”

Potom priznaje da se “zaletio” i “nije gledao šta piše”. Korisnik ove društvene mreže, u razmeni komentara sa ostalima konstatuje da je “kazna simbolična” jer, kako je naveo, “može i da se prepolovi na 30 evra ako se plati na licu mesta”.

Plaćanje kazne na licu mjesta

Uz to, on je na pitanje drugog korisnika X mreže odgovorio da nije bilo potrebe da ide u rikverc i da se na tom graničnom prelazu vraća u kolonu za “All passports”, već da se plaćanjem kazne na licu mesta granica prelazi i u traci u kojoj je napravio ovaj prekršaj.

Kazna nije zbog pasoša, već zbog saobraćajnog znaka

Kako smo ranije pisali, prema objašnjenju hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, državljani Srbije i drugih zemalja koje nisu članice EU trebalo bi da koriste traku označenu kao “All Passports”, “Svi pasoši” ili “Others”, dok je traka “EU/EEA/CH” namenjena građanima Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske, kao i licima koja prema evropskim propisima imaju pravo slobodnog kretanja.

Vozači iz Srbije koji uđu u traku “EU/EEA/CH” se ne kažnjavaju zato što poseduju srpski pasoš, već zato što nisu ispoštovali saobraćajnu signalizaciju na graničnom prelazu.

Naime, hrvatski MUP navodi da se u ovom slučaju primenjuju odredbe Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima koje propisuju obavezno poštovanje postavljenih saobraćajnih znakova, pa “za fizičko lice koje uđe u pogrešnu traku može biti izrečena novčana kazna od 60 evra”.

Zašto je ovo sada posebno važno

Odgovor na ovo pitanje je zato što se od početka pune primjene evropskog Sistema ulaska i izlaska (Entry/Exit System – EES) na graničnim prelazima sve više pažnje posvećuje pravilnom razdvajanju putnika koji ulaze na teritoriju EU.

EES podrazumijeva posebnu proceduru za državljane trećih zemalja, zbog čega je, a posebno u sezoni godišnjih odmora i pojačane frekvencije saobraćaja na graničnim prelazima, pravilno razvrstavanje vozila već na prilazu graničnom prelazu postalo mnogo važnije nego ranije.

Zbog toga granična policija države članice EU može vozača vratiti u odgovarajuću kolonu, ali i izreći novčanu kaznu ukoliko procjeni da je prekršio propise.

Ovo su pravila koja bi svaki vozač trebalo da zapamti

Zbog toga, pre nego što stanete u kolonu, obratite pažnju na nekoliko jednostavnih pravila:

•        ako putujete sa srpskim pasošem, uvek birajte traku označenu kao “All Passports”, “Svi pasoši” ili “Others”, osim ako vas policijski službenik ne uputi drugačije;

•        ne ulazite u kolonu sa oznakom “EU/EEA/CH” samo zato što je kraća;

•        pažljivo pratite svetleće table i saobraćajnu signalizaciju iznad svake trake, jer se raspored može mijenjati u zavisnosti od gužve.

Ova pravila se odnosi na sve putnike u vozilu. Ukoliko se u automobilu nalazi makar jedna osoba koja nema pravo korišćenja trake za građane EU, vozilo bi trebalo da koristi traku namijenjenu svim pasošima, osim ukoliko granična policija ne da drugačije uputstvo, piše Blic.

Slovenačko tržište rada ostaje stabilno, ali se zemlja u narednim godinama suočava sa ozbiljnim izazovom zbog starenja radne snage. Prema podacima, između 12 i 14 odsto zaposlenih približava se odlasku u penziju, prenosi RTV Slovenija.

Direktorka agencije za zapošljavanje „Adecco Slovenija“ Mirela Kurt upozorava da se više od 114.000 radnika starosti od 61 do 64 godine nalazi u grupi koja će uskoro napustiti tržište rada. Zbog toga se u periodu do 2028. godine očekuje talas odlazaka u penziju i pojačan manjak radne snage.

Iako je Slovenija u junu 2023. zabilježila istorijski najnižu nezaposlenost, sve više se postavlja pitanje kako obezbijediti dovoljan broj radnika u budućnosti. Poslodavci istovremeno i dalje pokazuju određene predrasude prema mladima koji traže prvi posao, zbog potrebe za dodatnom obukom i ulaganjem.

Istraživanja pokazuju da mladima najviše znače mogućnost napredovanja, sigurnost posla i dobri međuljudski odnosi, dok polovina želi ugovor na neodređeno vrijeme. Dio njih razmišlja i o pokretanju sopstvenog biznisa, a najčešće se interesuju za karijere u zdravstvu, tehnologiji i visoko specijalizovanim oblastima.

S porastom cijena u mnogim jadranskim destinacijama sve više turista traži pristupačnije opcije za svoj ljetni odmor.

Pristupačne cijene

Među mjestima koja se ove godine najviše ističu po pristupačnim cijenama je crnogorsko primorsko ljetovalište Sutomore, gdje je moguće ljetovati mnogo jeftinije nego u mnogim popularnim turističkim centrima.

Prema Blicu, apartman u Sutomoru može se iznajmiti za blizu 40 KM po noćenju, a ostali dnevni troškovi ostaju relativno niski.

Šoljica kafe košta skoro 3 konvertibilne marke, a doručak se može dobiti za 8 KM.

Razumne cijene

Cijene su takođe razumne na plažama. Set od dvije ležaljke i suncobrana košta između 20 i 30 KM po danu, ovisno o lokaciji i ponudi svakog beach bara. Čak i u sezoni, cijene ostaju znatno niže nego u mnogim drugim jadranskim ljetovalištima.

Prema riječima lokalnih pružatelja smještaja i ugostitelja, cilj je održavanje konkurentnih cijena i privlačenje što većeg broja gostiju, a ne povećanje profita u kratkom roku kroz značajna povećanja cijena.

Strategija Sutomore

Očekuje se da će ova strategija pomoći Sutomoru da održi svoju popularnost među domaćim i stranim posjetiocima.

Velike razlike u poređenju s drugim destinacijama

Razlika postaje još očiglednija u poređenju s drugim popularnim destinacijama za odmor na Jadranu. Dok je u Sutomoru moguće pronaći vrlo pristupačan smještaj, cijene apartmana u najposjećenijim hrvatskim destinacijama poput Dubrovnika i Hvara mogu biti mnogo veće tokom sezone. Na nekim lokacijama cijene za noćenje mogu doseći od nekoliko stotina do čak 2.000 KM.

Neum

Neum u Bosni i Hercegovini takođe ostaje jedna od pristupačnijih opcija, ali Sutomore se i dalje smatra jednim od najpristupačnijih ljetovališta na Jadranu zbog niskih troškova smještaja, hrane i plaža.

Turisti sve više svjesni troškova

Visoka inflacija i viši troškovi života takođe su uticali na način na koji ljudi planiraju svoje odmore. Sve više ljudi uspoređuje cijene i traži destinacije koje nude najbolji omjer cijene i kvalitete prije rezervacije.

Pružaoci turističkih usluga stoga otkrivaju da sama blizina mora više nije dovoljna. Gosti sve više cijene destinacije gdje mogu dobiti više za svoj novac, a da pritom ne moraju žrtvovati udobnost ili kvalitetu svog odmora.

Konkurencija na Jadranu se zaoštrava

I druge zemlje reaguju na promjene. U Hrvatskoj su mnogi ponuđači zadržali prošlogodišnje cijene ili ih samo minimalno povećali, jer su svjesni da pretjerano visoke cijene mogu usmjeriti goste negdje drugo.

Albanija

Albanija takođe privlači sve veću pažnju turista. Iako su cijene tamo ove godine neznatno porasle, zemlja ostaje ozbiljan konkurent tradicionalnim jadranskim destinacijama zahvaljujući prekrasnim plažama, sve razvijenijoj turističkoj ponudi i ipak pristupačnijim cijenama.

Sutomore ostaje jedan od najzanimljivijih izbora za putnike koji žele provesti ljetni odmor uz more bez prevelikih troškova. Zbog pristupačnih cijena smještaja, hrane i plaža, smatra se destinacijom koja nudi mnogo za relativno malo novca, piše N1.

Nezavisne